1. Baikara koaua ake ko a atai ngke ko moan reiakina te Baibara?

 KO URINGA te tai are ko moan reiakina iai te Baibara? Ko bae ni mimi n ataakin ae iai aran te Atua. Tao ko bae ni kabebeteaki n ataakin ae e aki kammarakiia aomata te Atua n te ai ni moone. Ao ko bae n rangi ni kukurei n te kantaninga are ko nang manga noriia am koraki aika a tia ni mate aika tangiraki iroum ao ni maeka ma ngaiia n te aonnaba ae bwaretaiti.

2. Irarikin reiakinani koaua aika n te Baibara, baikara riki itera aika ko rikirake naba iai? (I-Ebeto 5:1, 2)

² Ngkana ko kabatiaa reiakinan Ana Taeka te Atua, ao ane e na rikirake riki tangiran Iehova iroum. E na kairiko te tangira anne bwa ko na maiuakini baike ko reiakin. Ko karaoi motinnano aika raoiroi riki aika aanaki n ana boto n reirei te Baibara. Ko katamaroaa riki anuam ao aroarom ibukina bwa ko kani kakukureia te Atua. N aron te teei ae katotonga ana karo ae tatangira, ko katotonga naba Tamam are i karawa.—Wareka I-Ebeto 5:1, 2.

3. Baikara titiraki aika ti na titirakinira iai i bon iroura?

³ Ti kona n titirakinira i bon iroura ni kangai: ‘E a korakora riki tangiran Iehova irou ngkai nakon are ngke I moan riki iai bwa te Kristian? Mangke I bwabetitoaki, I a kakairi riki n aron Iehova n iaiango ao ni karaoi bwaai, moarara riki ni kaotan tangiraia taari n te onimaki?’ Ngkana e a moanna ni memeere “te tangira are reke iroum n te moantai,” tai kabwaraa nanom. E riki naba anne nakoia Kristian ake n te moan tienture. E aki kabwaraa nanona Iesu irouia, ao e aki naba kabwaraa nanona iroura. (TeKao. 2:4, 7) E ataia ae ti kona ni manga karekea te tangira are ti namakinna n te moantai ngke ti moan reiakina te koaua.

4. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?

 ⁴ E na maroroakinaki n te kaongora aei arora n teimatoa ni karikirakea tangiran Iehova ao tabemwaang. Imwina ao ti na nori kakabwaia tabeua aika a na reke iroura ao irouia tabemwaang, ngkana ti kakorakoraa ara tangira.

5-6. Baikara kangaanga ake e kaaitarai te abotoro Bauro n ana mwakuri ni minita, ao tera are e kairia bwa e na teimatoa ni beku iroun Iehova?

⁵ E kukurei te abotoro Bauro ni beku iroun Iehova, ma a boni bati naba kangaanga ake e tokanikai i aoia. E aki toki Bauro ni mwamwananga nakon taabo aika raroanako, ao n taai akekei e bon aki bebete aron te mwamwananga. Ni mwamwanangana akanne ao iai taai ake e “kuri ni kabuanibwai n taiani karaanga, ao irouia taani kamwarua.” E kakaraoaki naba ae e aki riai nakoina irouia taani kairiribai. (2Kor. 11:23-27) Ao n tabetai a aki kakaitau taari aika Kristian, ibukin ana mwakuri korakora Bauro ni buokiia.—2Kor. 10:10; IBir. 4:15.

⁶ Tera are e buoka Bauro bwa e na teimatoa ni beku iroun Iehova? E reiakin aroaron Iehova aika bati Bauro man te Baibara ao mani baike e rinanoi. E kakoauaa raoi Bauro bwa e bon tangiraki iroun Iehova ae te Atua. (IRom 8:38, 39; IEbe. 2:4, 5) Ao e a rangi n tangira Iehova. E kaota Bauro tangiran Iehova n arona “ni buokiia te koraki aika itiaki ao ngkai [e] teimatoa naba ni buokiia.”—Ebera 6:10.

7. Tera te anga teuana ae ti kona iai ni karikirakea tangiran Iehova iroura?

⁷ Ti kona ni karikirakea tangiran te Atua iroura, ngkana ti taningamarau n ukeuke n reirei n ana Taeka. Ngkana ko wareka te Baibara, kataia n noria bwa tera ae kaotaki ibukin Iehova n te mwakoro teuana ma teuana. Titirakiniko ni kangai: ‘E kangaa ni kaotaki n te rongorongo aei bwa e tangirai Iehova? Baikara bukina aika kaotaki ae I riai iai n tangira Iehova?’

8. E na kangaa te tataro ni buokira ni karikirakea tangiran te Atua iroura?

⁸ Te anga riki teuana ae ti kona ni karikirakea iai tangiran Iehova iroura, ngkana ti katoatai ni bunrii nanora nakoina n te tataro. (TaiAre. 25:4, 5) E na boni kaekai Iehova ara tataro. (1Ioa. 3:21, 22) E taku temanna te tari te aine i Atia ae Khanh: “E boto tangiran Iehova irou n te moantai man te atatai, ma e a ririkirake te tangira anne ngke I a nora arona ni kaekai au tataro. E a kairai iai bwa N na kani karaoi baika e na kukurei iai.” b

9. E kangaa Timoteo ni kaotia bwa e karikirakea ana tangira ibukia taari?

⁹ Tabeua te ririki imwin rairakini Bauro, ao e a kaitiboo ma te ataeinimwaane ae arana Timoteo. E tangira Iehova Timoteo, ao e tangiriia naba aomata. E tuangia kaaini Biribi ni kangai Bauro: “Akea riki temanna irou ae titeboo aroarona ma [Timoteo] ae e na tabeakin raoi tabeaiangami.” (IBir. 2:20) E aki taekina ikai Bauro mwaatain Timoteo bwa te tia babaire ke te tia kabwarabwara nakoia aomata, ma e anaaki nanoni Bauro n ana tangira Timoteo ibukia taari. Akea te nanououa bwa kaain te ekaretia are e na kawaria Timoteo a rangi n ingainga nakon rokona.—1Kor. 4:17.

10. E kangaa Anna ma buuna ni kaota tangiraia taari n te onimaki?

¹⁰ Ngaira naba ti ukeri aanga aika ti na buokiia iai tarira ma mwaanera ni Kristian. (Ebera 13:16) Iangoa te baere e rinanona Anna are e taekinaki n te kaongora are mai imwaina. Imwin te angibuaka ae korakora, ao e a nako ma buuna ni kawariia te utu teuana aika taani Kakoaua, ao e noria bwa e a uruaki taubukin  aia auti, ao ai akea kunnikaia aika itiaki. E taku Anna: “Ti anai kunnikaia, ti uatiia, ao ni kaokia nakoia imwini katiraakia ao rukumaia. Iroura bon tii te mwakuri ae uarereke, ma e a karekea te reitaki ae teimatoa ni korakora ni karokoa te bong aei.” E kairaki Anna ao buuna n tangiraia taari n te onimaki bwa a na karaoa te mwakuri n ibuobuoki.—1Ioa. 3:17, 18.

11. (a) A na kangaa ni buokaki tabemwaang n ara kakorakora ni kaotiota te tangira? (b) Ni kaineti ma Taeka N Rabakau 19:17, tera aron Iehova ngkana ti kaotiota te tangira?

¹¹ Ngkana ti kaotiota te tangira ao te akoi nakoia tabemwaang, a na kai nora iai ara kakorakora ni kaotiota aron Iehova n iaiango ao aroarona. Ao a na bae ni kakaitau riki ibukin ara akoi. Khanh are e taekinaki mai imwina, e ururingia naake a buokia. E taku: “I rangi ni kakaitau nakoia taari aine ni kabane ake a kakairai n te mwakuri ni minita. A anaai, a kaoai nakon te amwarake ae uarereke ke te katawanou, ao ni kaokai nakoni mwengau. I a ataia ngkai ae e kainnanoaki te kakorakora ae bati ni karaoan anne. Ao a karaoia ma te tangira.” Ni koauana, a na aki kaitauira aomata ni kabane ibukini baika ti karaoi ibukia. E taku Khanh ibukia naake a buokia: “I tangiria ni kabooa mwin aia akoi ae bati, ma I aki ataia bwa a maeka ia. Ma e ataiia Iehova, ao I tataro bwa e na kabooa mwina ibukiu.” E eti ae taku Khanh. E nora naba Iehova te mwakuri n akoi ae uarereke are ti karaoia ibukia tabemwaang. E taraia bwa te karea ae rangi ni kakawaki ao te taarau ae e na kabooa mwina.—Wareka Taeka N Rabakau 19:17.

12. A na kangaa taari mwaane ni kaotiota tangiraia kaain te ekaretia? (Nora naba te taamnei.)

¹² Ngkana te tari te mwaane ngkoe, ko na kangaa ni kaotiota tangiraia tabemwaang ao ni buokiia? E titirakina te unimwaane temanna te tari te mwaane ae ataei ae Jordan, bwa e na kangaa ni karaoa ae bati riki ni buoka te ekaretia.  E kamoamoaa Jordan te unimwaane aei ibukini baike e a tia ni karaoi ao e a manga anganna riki taeka n reirei tabeua ibukin arona ni karaoa riki ae bati. N te katoto, e tuangnga ae e na momoantaai n roko n te Tabo n Taromauri ao ni kamauriia tabemwaang, e na anga ana kaeka n taai ni bobotaki, e na katoatai n uarongorongo n irira ana kurubu, ao e na kakaaei aanga aika manena ni buokiia tabemwaang. Ngke e maiuakina te taeka n reirei aei Jordan, e aki tii reiakin rabakau aika boou ma e a karikirakea naba tangiraia taari n te onimaki. E reiakinna Jordan ae ngkana e riki te tari te mwaane bwa te tabonibai, tiaki nanona bwa e nang tibwa moana buokaia tabemwaang, ma e nang teimatoa ni buokiia.—1Tim. 3:8-10, 13.

13. E kangaa te tangira ni kaira te tari te mwaane ae arana Christian bwa e na manga tau nakon te unimwaane?

¹³ Ma tera arom ngkana ko beku ngkoa bwa te tabonibai n te ekaretia ke te unimwaane? E uringi Iehova am mwakuri ake ko karaoi ngkoa ao te tangira are e kairiko bwa ko na karaoia. (1Kor. 15:58) E tarataraa naba te tangira are ko teimatoa ni kaotiotia. Te tari te mwaane temanna ae arana Christian, e rangi n un ngke e a kakerikaakaki man te unimwaane. Ma e taku teuaei: “I motinnanoia bwa N na kabanea au konaa n au beku ibukin Iehova ibukin tangirana e ngae ngkana iai mwiokoau ke akea.” Ni waakinakon te tai, e a manga mwiokoaki bwa te unimwaane. E taku Christian: “E nako nanou teutana ngke I a manga mwiokoaki. Ma I iangoia bwa ngkana ngaia bwa e nanoangaai Iehova ni kariaia bwa N na manga beku bwa te unimwaane, I riai ni karaoia ibukina bwa I tangiria ao I tangiriia naba tariu ma mwaaneu n te onimaki.”

14. Tera reireiam ae reke man ana taeka te tari te aine mai Georgia?

¹⁴ A kaotiota naba tangiraia raoia n aomata ana toro Iehova. (Mat. 22:37-39) N te katoto,  e taku te tari te aine ae Elena man te aba ae Georgia: “N te moantai ao te bwai ae kairai bwa N na uarongorongo bon tangiran Iehova irou. Ma ngkai e tabe n ririkirake tangiran Tamau are i karawa, e a ririkirake naba tangiraia aomata. I kataia ni kataamnei kangaanga ake a kaaitarai ao tera te rongorongo ae a na ringaki iai nanoia. Kabatiaan iaiangoaia n te itera aei, I a tangiria riki ni kani buokiia.”—IRom 10:13-15.

15-16. N aron ae oti n te taamnei, baikara kakabwaia aika reke mani kaotiotan tangiraia tabemwaang?

¹⁵ Ngke ti kaota tangiraia taari, tiaki tii ngaiia ni kakabwaiaaki iai. Imwini butinakon te aoraki ae te COVID-19, ao te tari te mwaane ae arana Paolo ma buuna a buokiia taari aika bati aika a kara, n reireinia kamanenaan aia tareboon ma aia tablet ibukin te uarongorongo. Iai te tari te aine ae kabi kamanenaana n te moantai, ao e a rabakau ngkai. E a kona ni kamanena ni kaoia iai ana koraki nakon te Kauring, ao iai onongaun mai buakoia aika a iri rinanon te intanete! E kakabwaiaaki te tari te aine aei ma ana koraki man aia kakorakora Paolo ma buuna. Imwina, e korea ae kangai te tari te aine aei nakoni Paolo: “Ko rabwa ibukin reireinakira ngaira kaara. N na bon aki mwaninga tabeakinau iroun Iehova ao am kakorakora n ibuobuoki.”

¹⁶ E a karekea reireiana ae kakawaki Paolo man rongorongo aika ai aron aei. E kauringaki iai ae e kakawaki riki te tangira nakon te atatai ke te tarena. E taku teuaei: “I beku ngkoa bwa  te mataniwi n te aono ae uarereke. Ma n te bong aei, I a ataia ae e ngae ngkana a mwaninga au kabwarabwara taari, ma a teimatoa n ururinga au ibuobuoki nakoia.”

17. Antai riki ae e na kakabwaiaaki ngkana ti kaotiota te tangira?

¹⁷ Ngkana ti kaotiota tangiraia tabemwaang, ti na boni kakabwaiaaki iai n aanga aika ti aki kantaningai. E kakoauaa anne Jonathan, ae mena i New Zealand. Ni bwakantaain te Kaonobong teuana, ao e a nora te bwaiania temanna ae uarongorongo i rarikin te kawai. E iangoia Jonathan bwa e na mwakuri ma te bwaiania arei ni katoa bwakantaain te Kaonobong. E aki ataia n te tai anne ae e na rangi ni bati kakabwaiaana man te mwakuri n akoi arei. E taku Jonathan, “N te tai arei ao I aki taatangira te mwakuri ni minita. Ma ngke I a kakauongo n ana angareirei te bwaiania aei ao I noria bwa e uaana ana mwakuri ni minita, e a karina i nanou tangiran te mwakuri aei. I karekea naba iai raoraou ae raoiroi ae buokai bwa N na rikirake riki ni bwaai n taamnei, N na unga n te mwakuri ni minita, ao N na kaania riki Iehova.”

18. Tera ae e tangiria Iehova bwa ti na karaoia?

¹⁸ E tangirira ni kabane Iehova bwa ti na karikirakea tangirana ao tangiraia tabemwaang. N aron ae ti reiakinna, ti kona ni karikirakea tangiran Iehova, mani warekan ana Taeka ao kananoan ara iango iai, ao man ara katoatai n taetae nakoina n te tataro. Ti kona ni karikirakea tangiraia tarira n te onimaki ngkana ti buokiia n aanga aika manena. Ngkai e a rikirake ara tangira, ti a kaaniaki riki ma Iehova ao ara utu n te onimaki. Ao ti na kimwareirei n te iraorao anne n aki toki!