1, 2. (a) Tera aia kangaanga kaaro ae a kaitaraa, ao a na kangaa n tokanikai iai? (b) Taekin reirei aika aua aika ti nang rinanoi?

“TI KAKOAUAA Iehova, ma tiaki nanona bwa a a kakoauaa naba natira,” anne aia taeka te taanga teuana i Buranti. A taku: “Akea te aomata ae bungiaki ma te onimaki, ma e reke irouia natira teutana imwin teutana.” E korea aei te tari te mwaane ae kaain Aotiteria: “Te kangaanga ae tao te kabanea ni kakaiaki ae kam na bae ni kaitaraa kaaro, boni buokaia natimi ni karikirakei aia onimaki. Kam riai ni karekea buokami mani baika katauraoaki. Ko bae n namakinna ae ko a tia ni kaekaa raoi ana titiraki natim ao e rau nanona iai. Ma e a manga kaoka naba te titiraki anne imwina riki! Ngaia are am kaeka ake e rau iai nanon natim ni baike e titiraki iai ngkai, e kona n aki rauaki iai n te bong are imwina. Tao ko riai n okioki ni kabwarabwarai bwaai tabeua.”

² Ngkana te karo ngkoe, ko namakinna n tabetai bwa ko aki tau ibukin te mwioko ae reireinaia ke kanakoraoan riki aroia natim bwa a na riki bwa mwaane ao aine aika iai aia onimaki? Ni koauana, akea i buakora ae kona ni karaoa aei n oini wanawanana! (Ier. 10:23) Ma ti kona n tokanikai ngkana ti onimakina te Atua ibukini kairakira. Iangoi baika aua aika kona ni buokingkami ni karikirakei  aia onimaki natimi: (1) Atai raoi aroia. (2) Angania te reirei ae nako mai nanom. (3) Kamanenai kaikonaki aika mataata. (4) Taotaona nanom ao tatataro.

3. A na kangaa kaaro ni kakairi n ana katoto Iesu ibukin te angareirei?

³ E aki maakinia taan rimwina Iesu n titirakinia te bwai ae a kakoauaa. (Mat. 16:13-15) Kakairi n ana katoto. Moan te raoiroi te maroro ma natim ngkana kam kaai ni karaoa te bwai teuana ao ko a kaungaia naba bwa a na taekin aia namakin. E nanonaki n anne maroroakinani baika a aki koaua raoi iai ke baika a raraomaeakin. E korea aei te tari te mwaane ae 15 ana ririki i Aotiteria: “E aki toki ni maroro ma ngai tamau ibukin au onimaki ao ni buokai bwa N na kabwarabwaraa bukina. E titiraki ni kangai: ‘Tera ana taeka te Baibara?’ ‘Ko kakoauaa ae taekinaki iai?’ ‘E aera bwa ko kakoauaa?’ E tangirai bwa N na kaeka n oin au taeka ao tiaki n ae N na manga taekin ana taeka ke ana taeka tinau. Ngke I a ikawai riki, I a riai ni kaananaui riki au kaeka.”

4. E aera bwa ti riai n iangoa ae a kakawaki aia titiraki natira? Taekina te katoto.

⁴ Ngkana e aki kakoauai reirei tabeua natim ngkekei naba, tai taetae n te aro ae matoatoa ke tao ni kairoroa bwa e na ira am iango. Taotaona nanom ao buokia bwa e na iaiangoa te reirei anne. E taku te karo temanna: “Kakauongo raoi nakon ana titiraki natim. Tai iangoia bwa a aki bati ni kakawaki, ao tai rawa n ongora n te bwai ane e taekinna tii ibukina bwa ko aki mwengaraoi iai.” E rangi n ibuobuoki iangoan ana titiraki natim bwa kaotan ae iai ana iango ao e kan ota. E tabeki naba titiraki aika kakawaki Iesu ngke 12 ana ririki. (Wareka Ruka 2:46.) E ururing rikaaki te teinimwaane ae 15 ana ririki i Denmark ao e taku: “Ngke I taekinna bwa tao e koaua ara Aro ke e aki, ao a aki un iai au karo e ngae naba ngke a raraoma irou. A kamanena te Baibara ni kaekai iai au titiraki ni kabane.”

5. A na kangaa ni kaotia kaaro bwa e kakawaki irouia aia onimaki natiia?

⁵ Atai raoi aroia natimi ni kaineti ma aia iango, aia namakin, ao tabeaiangaia. Tai iangoia bwa iai aia onimaki ngkai a iriri ni bobotaki ni Kristian ao n uataboa te mwakuri ni minita ma ngkoe. Taekini baika a irekereke ma te Atua ngkana kam kaai ni karaoi tabemi ni katoabong. Tataro ibukia natimi ngkana raomi ao ngkana tii ngkami. Kam riai ni kataia n atai kataakin aia onimaki ao buokiia n tokanikai iai.

6. A na kangaa ni buokaki kaaro n riki bwa taan angareirei ni karinan ana koaua te Baibara i nanoia?

⁶ Ngkai te tia reirei Iesu, e ringi nanoia aomata ibukina bwa e tangira Iehova, Ana Taeka te Atua, ao aomata. (Ruka 24:32; Ioa. 7:46) A na ringi naba nanoia natiia kaaro ngkana iai te tangira anne irouia. (Wareka Te Tua-Kaua 6:5-8; Ruka 6:45.) Ngaia are kaaro, teimatoa n reiakina raoi te Baibara ao katoatai ni wareki ara boki. Kabatiaa riki ami atatai n te karikibwai ao kaongora aika n ara boki aika maroroakina te reirei anne. (Mat. 6:26, 28) Ni karaoan anne, e a raababa riki iai ami atatai, e a korakora riki iai nanomi ni kakaitau nakon Iehova, ao n taubobonga riki n reireinia natimi.​—Ruka 6:40.

7, 8. Tera ae e na riki ngkana e a on nanon te karo n taiani koaua man te Baibara? Kabwarabwaraa.

⁷ Ngkana e on nanom n ana koaua te Baibara, ane ko na kani maroroakinna ma am utu. Karaoa aei n taai ake ko mena iai i rarikia ma tiaki tii ngkana ko katauraoiko nakoni bobotaki ni Kristian ke n tain te taromauri n utu. A riai maroro aikai ni kan, ao ni karaoaki n te aro ae a na uaia ni kukurei iai ni mamaroro ma ngkoe i aoni baikai. A  iaiangoa Iehova te taanga teuana n te United States ngkana a nora te karikibwai teuana ae rangi ni kan ke a katoong amwarake tabeua. A taku kaaro aikai: “Ti kauringia natira ana tangira Iehova ao baike e a kaman iangoi ibukini bwaai nako ake e katauraoi ibukira.” Ngkana a ununiki te taanga teuana i Aberika Maiaki ma natiia aine aika uoman ao a taekini baika kamimi n aron te koraa ngkana e teberake taberana ao n rikirake. A taku: “Ti kataia ni karikirakea i nanoia natira aikai te karinerine ae bati ibukin te maiu ao arona ae moan te kamimi.”

⁸ Iai te karo temanna i Aotiteria ae ai tebwina ana ririki natina te mwaane, are e kamanena rokona n te umwanibong ae te tabo ni kamataku are a noraki iai bwain rimoa ni buoka iai natina bwa e na korakora onimakinan te Atua irouna ao te karikibwai. E taku te karo aei: “Ti nori manin taari rimoa aika taian ammonoid ao trilobite. Ti rangi ni mimi n nori maan aikai aika ai akea ngkai bwa a rangi n tamaroa, a kamimi, ao n tabwanin raoi, ae akea okoroia ma ae ti noria ni boong ikai. Ngaia are ngkana e riki te maiu man te bwai ae mangori nakon te bwai ae kaminonano riki, e aera ngkai a a kamani kaminonano manin rimoa aikai? Bon te reirei ae rotaki iai nanou ao I a tibwaia nakon natiu.”

9. E aera bwa a uaana kamanenaani kaikonaki, ao tera aron te tina temanna ni karaoa anne?

⁹ E aki toki ni kamanenai kaikonaki Iesu aika kammwakura te iango, a ringa te nano, ao n ururingaki. (Mat. 13:34, 35) E raoiroi riki aroia ataei ni kataamnei bwaai n aia iango. Ngaia are kaaro, kataia ni kamanenai kaikonaki aika bati n ami tai n reireinia. E karaoa anne te tina temanna i Tiaban. Ngke ai wanua ao tebwina aia ririki natina mwaane aika uoman, e reireinia taekani karawan aonnaba ao ana mwamwannano Iehova ae kaotaki ngke e karikia. Ni karaoan anne e angania ataeinimwaane aikai te miriki, te tioka, ao te kobee. Imwina e a tuangia n tatabemania bwa a na karaoa nimana te kobee. E taku neiei: “A boni karaoia raoi. Ngke I titirakinia bwa e aera ngke a karaoa raoi nimau, ao a kaotia ae a kani karaoia n aron are I tangiria. I a kabwarabwaraa ngkanne ae te Atua e rengani taiani kaeti aika uoua ni karawan aonnaba n te aro naba anne n aron ae ti kainnanoia.” E tonu raoi te kaikonaki anne ibukin aia ririki, ao a rangi n unga riki iai nakon are a tii ongora. A na bon aki kona ni mwanuokina te reirei anne!

10, 11. (a) Tera te kaikonaki ae kona ni buoka natim ni karikirakea onimakinan te Atua? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Baikara kaikonaki aika ko nori bwa a uaana?

¹⁰ Ko kona naba ni kamanena aroni karaoan te kuuka teuana ni buoka iai natim bwa e na karikirakea onimakinan te Atua. N te aro raa? Imwin umunakin am keeke ke bitiketi, kabwarabwaraa manenan aroni karaoana. Ao angan natim te uaanikai, ae tao te aboro, ao titirakinna aei: “Ko ataia ae iai aroni moani karaoan te aboro?” Imwina, bwenauaa te aboro mai nukana, ao anganna te koraa. Ko a kona ngkanne ni maroroakina ae  aongkoa e koreaki aroni karaoana i nanon te koraa, ma n te taetae ae rangi ni kangaanga riki nakon te boki ni kuuka. Ko kona n titirakinna ni kangai: “Ngkana iai ae e korea aroni karaoan te keeke, antai ngkanne ae korea aroni karaoan te aboro ae kangaanga riki?” Ibukin natim ae e a ikawai riki, ko kona ni kabwarabwaraa aroni karaoan te aboro ke bon te aroka are e riki mai iai bwa boni kanoan naba te tua n te DNA. Kam kona naba ni kaai n nori taamnei tabeua n iteraniba 10 nakon 20 n te boroutia ae The Origin of Life—Five Questions Worth Asking.

¹¹ A bati kaaro aika a kani mamaroroakini ma natiia te kaongora ae rereitaki n te Awake! n te taetae n Ingiriti ae “Was It Designed?” Ke a kamanena aei bwa aia bwai n angareirei i aon reirei aika bebete nakoia ataei aika uarereke. N te katoto, i Denmark ao te taanga teuana a kabotaui mannikiba ma wanikiba. A taku: “Titeboo raoi taraani mannikiba ma wanikiba. Ma a kona wanikiba ni bungi bunnimoa ao n raure bwa wanikiba aika uarereke? A kainnanoa te marae are a na titiku rikaaki iai mannikiba? Tera aroni kabotauan rurungaan te wanikiba ma tangitangia mannikiba? Ngaia are antai ae wanawana riki, te tia karaoi wanikiba ke te tia Karikii mannikiba?” A kona taeka akanne ao titiraki aika raoiroi ni buoka te ataei ni karikirakea ana “konabwai n iaiango raoi,” ao onimakinan te Atua.​—TaeRab. 2:10-12.

12. A kangaa ataei ni buokaki ni kaikonaki bwa a na karikirakea onimakinan te Baibara?

¹² E kona naba ni kakorakoraaki onimakinan etin raoi te Baibara iroun natim mani kaikonaki aika uaana. N te katoto, iangoa Iobi 26:7. (Warekia.) Ko na kangaa ni kaotia ae e kairaki korean te kibu aei rinanon te taamnei ae raoiroi? Ko kona n tii taekini baika koaua iai. N oneani mwin anne, e aera ko aki kaira natim bwa e na kammwakura ana iango? Imwina ko kona n taekina ae aomata n ana tai Iobi a bae n aki kakoauaa ae e tine i aon te akea te aonnaba. A ataia ae a riai bwaai nako n aron te booro ke te atibu n toka i aon te bwai teuana. N te tai anne, akea ae e a tia n nora koauan ae e beibeti i aon te akea te aonnaba kioina ngkai akea te bwai ni kataratara ae mwaakaroiroi ke kaibuken tinanikun te aonnaba. Te reirei n aei bwa e ngae ngke e a kamani koreaki te Baibara rimoa ma e bon eti n taai nako ibukina bwa boni mairoun Iehova.​—Neem. 9:6.

13, 14. A na kangaa kaaro n ringi nanoia natiia ni kakawakin ana boto n reirei te Baibara?

¹³ E rangi ni kakawaki ringan nanoia natimi ni kakawakin ana boto n reirei te Baibara. (Wareka Taian Areru 1:1-3.) A bati aanga ibukini karaoan aei. N te katoto, kam kona n tuangia natimi bwa a na iangoia ae aongkoa a nangi nako ni maeka n te aba ae tionako ao a riai n rineiia aomata ake a na maeka i rarikia ikekei. Imwina titirakinia aei: “Baikara aroaroia aika riai aomata n tatabemania nako ngkana a na maeka ma te rau ao te boonnano aomata ni kabane?” Kam kona naba ni maroroakini ma ngaiia kairiri aika manena n I-Karatia 5:19-23.

¹⁴ A kona n reke uoua reirei aika kakawaki man anne. Te moan, e karikirakea te rau ni koaua ao te boonnano ana kaetieti te Atua. Te kauoua, man reiakinara ngkai, e a katauraoira Iehova imwain te maiu n te waaki ae boou i aon te aba. (Ita. 54:13; Ioa. 17:3) Kam kona naba ni kaota nakoia aron te Baibara ni buokiia tarira. N te katoto, kakaaea karakinani maiun temanna man Te Taua-n-Tantani teuana n te kaongora ae rereitaki ae “E Bitii Maiuia Aomata te Baibara.” Ke ngkana iai n ami ekaretia ae e a tia ni karaoi bitaki aika korakora ibukini kakukureian Iehova, kam kona ni kaoa bwa e na karakina arona. A noraki koauan ana boto n reirei te Baibara n aeka ni katoto akanne!​—Ebera 4:12.

15. Tera tiami ae moan te kakawaki ngkana kam reireinia natimi?

 ¹⁵ Aei te reirei ae kakawaki: Ngkana kam reireinia natimi, kataia ni kabonganai ami iango bwa e na kaunga ao ni kakaongora te reirei. Kammwakuri aia iango ni kaineti ma aia ririki. Karaoa te reirei ae e na kakukurei ao ni kakorakoraa te onimaki. E taku te karo temanna: “Tai bobotu ni katai aanga aika boou ni kabwarabwarai iai reirei rimoa.”

16. E aera bwa e rangi ni kakawaki te taotaonakinnano n te angareirei nakoia ataei? Kabwarabwaraa.

¹⁶ E kainnanoaki taamnein te Atua ibukini karekean te onimaki ae korakora. (IKar. 5:22, 23) N aron te uaanikai, e kainnanoaki te tai ae maan bwa e na rikirake iai te onimaki. Ngaia are kam riai ni kaotiota te taotaonakinnano ao te botumwaaka ngkana kam reireinia natimi. E taku te karo ae uoman natina mai Tiaban: “Ti bon tabeakinia raoi natira ngai ma buu. Mangke a rangi n uarereke ao I reirei ma ngaiia 15 te miniti ni katoabong ngkana tiaki ara tai n taromauri. E rangi ni bebete tebwi ma nimaua te miniti iroura ao ngaiia naba.” E korea aei te mataniwi n te aono ae uarereke: “Ngke te roro n rikirake ngai, ao a bati riki au titiraki ke nanououau ake I aki taekin. Ni waakinakon te tai, a bati mai iai ake a kaekaaki n taai ni bobotaki ke n au ukeuke n reirei i bon irou ke n te taromauri n utu. Anne bukina ngkai e kakawaki irouia kaaro bwa a na teimatoa n angareirei.”

17. E aera bwa e kakawaki aia katoto kaaro ae raoiroi, ao a kangaa te taanga teuana ni katea te katoto anne nakoia natiia aine?

¹⁷ Te bwai ae rangi ni kakawaki bon ami katoto n ami onimaki. A na mamataku natimi ni baika kam karaoi, ao ane a na boni karaoi mwakuri aika raraoi. Ngaia are ngkai kaaro ngkami, teimatoa ni karikirakei ami onimaki. Ane a na noria natimi bwa kam boni kakoauaa raoi Iehova. Ngkana a raraoma n te bwai teuana te taanga teuana i Bermuda, a bon tataro ma natiia nakon Iehova bwa e na kaiririia, ao a kaungaia natiia bwa a na tataro naba i bon irouia. “Ti tuanga naba natira te aine ae ikawai riki ni kangai: ‘Onimakina raoi Iehova, teimatoa ni katabetabeko ibukin te Tautaeka n Uea, ao tai kabatiaa raraomam.’ Ngke e nora mwina, e a ataia ae e buokira Iehova. E a tia aei ni kakorakoraa irouna onimakinan te Atua ao te Baibara.”

18. Tera te koaua ae kakawaki ae a riai n ataia kaaro?

¹⁸ N tokina, a bon riai naati ni karikirakei oin aia onimaki. Ngkai kaaro ngkami kam kona n ununiki ao n teboteboki. Bon tii te Atua ae kona ni karikirakea. (1Kor. 3:6) Ngaia are tataroa taamneina, ao kakorakoraingkami n reireinia natimi aika kam rangi n tangiriia, bwa ni karaoan anne kam na kakoauaa raoi ae e na kakabwaiaa ami kakorakora Iehova.​—IEbe. 6:4.