1, 2. Tera kaririaia rooro n rikirake ni boong aikai, ao baikara aanga aika a kona n tokanikai iai?

E TAKU ataein te reirei ae raoraon te tari te aine ae te roro n rikirake i Buritan: “Ko taraa n rangi ni wanawana ao ko aki riai ni kakoauaa te Atua.” E korea aei te tari te mwaane i Tiaman: “A iangoa te rongorongo ae n te Baibara ibukin te karikibwai au tia reirei bwa te karioiango. Ao a tangiriia aia ataei bwa a na kakoauaa te ewarutin ae a riki bwaai i bon irouia.” E taku te tari te aine ae ataei i Buranti: “A rangi ni mimi au tia reirei ngkai iai aia ataei aika teimatoa ni kakoauaa te Baibara.”

² Ngkai te roro n rikirake ngkoe ae ko toro iroun Iehova ke ko reiakina taekana, ko kaririaki bwa ko na kakoauai koaua aika taabangaki n aron te ewarutin, nakon are ko na kakoauaa te tia Karikiriki? Ngkana ngaia anne, iai aanga aika ko kona ni karaoi ibukini kakorakoraan ao kateimatoaan am onimaki. Teuana mai iai, boni kamanenaan te bwai ae e anganiko te Atua ae te konabwai n iango are e “na teimatoa n tararuaiko.” E na kamanoko man aia karioiango kaain te aonnaba are e kona n urua am onimaki.​—Wareka Taeka N Rabakau 2:10-12.

3. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

³ E boto te onimaki ni koaua i aon te atatai ae eti ibukin te Atua.  (1Tim. 2:4) Ngkana ko reiakina Ana Taeka te Atua ao ara boki, tai tii wareki nako. Kamanena am konabwai n iango bwa ko aonga n “ota” n te bae ko warekia. (Mat. 13:23) Ti na noria bwa ti na kangaa ni buokaki ni karaoan anne ni kakorakoraa onimakinan te Atua ae te tia Karikiriki, ao reirei aika n te Baibara ae bati iai ‘bwaai ni kakoaua.’​—Ebera 11:1.

4. E aera bwa a irekereke n taai nako koaua ibukin te Atua ao moan rikin te maiu ma te aeka n onimaki teuana, ao tera te bwai ae manena ae ti riai ni karaoia?

⁴ Iai aika a tia n tuangko bwa a kakoauaa te ewarutin ibukina bwa e boto i aon te rabakau n aonnaba, ao kakoauaan te Atua e boto i aon te onimaki? A bati aika kakoauaa aei. Ma e raoiroi ngkana ti ururinga aei: N aki ongeia bwa e kakoauaa te Atua ke te ewarutin temanna, ma e bon irekereke naba ma te aeka n onimaki teuana. N te aro raa? Akea i buakora ae e a tia n nora te Atua ke n nora karikan te bwai teuana. (Ioa. 1:18) N te katoto, akea te aomata ae tao te tia rabakau ni bwain aonnaba ke ae tiaki, ae e a tia n nora te aeka ni maiu teuana ni bitaki nakon te aekaki teuana riki. Akea naba ae e a tia ni matakuakina te naeta ke te beru ngkana e bitaki nakon te raian ke te erebwanti. (Iobi 38:1, 4) Ngaia are ti riai ni bane n nenera te bwai ni kakoaua ao ni kamanenai ara konabwai n iango ni karaoi iai ara moti aika riai. Ni kaineti ma te karikibwai, e korea aei te abotoro Bauro: “A teretere raoi [aroaron te Atua] aika aki nonoraki ni moa mani moani karikan te aonnaba ni karokoa ngkai, ibukina bwa a noraki ni baika karikaki. E teretere raoi naba iai mwaakana ae akea tokina ao bon te Atua ngaia, mangaia ae bon akea bukina ae riai ae a na aki kakoauaa iai te Atua.”​—IRom 1:20.

5. Ti kangaa ngaira aika ana aomata te Atua ni kataubobongaaki ni kamanenai ara konabwai n iango?

⁵ Te taeka ae “ataia” e nanonaki iai ataakin te bwai teuana ae aki kai otara ke n teretere. (Ebera 11:3) Ngaia are aomata aika ataibwai, a kamanenai aia iango, ao tiaki tii mataia ma taningaia. Iai n ana botaki Iehova bwaai n ibuobuoki ibukira ake a ukeraki raoi kanoaia. Ti a kona n “nora” iai ara tia Karikiriki ni matara n onimaki. (Ebera 11:27) Bwaai n ibuobuoki aikai bon te taamnei ae The Wonders of Creation Reveal God’s Glory, boroutia aika Was Life Created? ao The Origin of Life—Five Questions Worth Asking, ao te boki ae Is There a  Creator Who Cares About You? Ti karerekei naba amwarake n taamnei aika moan raraoi aika ti na iaiangoi rinanon ara maekatin. E aki toki ni kaotaki n te Awake! taiani maroro ma taan rabakau ni bwain te aonnaba ao tabeman riki ake a kabwarabwaraa bukini kakoauaan te Atua irouia ngkai. A kamatataaki n te kaongora ae rereitaki ae “Was It Designed?” katoto ibukin te karikibwai ae kamimi ae ti noria ni baika karikaki. A kakorakoraia taan rabakau ni bwain te aonnaba ni katotongi karikibwai akana kamimi akanne.

6. Baikara kakabwaia tabeua aika reke mani kamanenaani bwaai n ibuobuoki aika tauraoi, ao ko kangaa ni kakabwaiaaki iai?

⁶ E taku te tari te mwaane ae 19 ana ririki n te United States ibukini boroutia ake uoua aika a tibwa tia n taekinaki: “A rangi ni manena ibukiu. E a bati au tai n reiakini boroutia aikai.” E korea aei te tari te aine i Buranti: “I rangi ni mimi n te kaongora ae ‘Was It Designed?’ A kaotaki iai ae a kona intinia aika rangi ni bwakuaku ni katotonga te karikibwai, ma e bon aki kona ni boraoi aia mwakuri ma kamimin te karikibwai.” A taku ana karo te teei ae 15 ana ririki i Aberika Maiaki: “Te moanibwai ae e wawarekia natira te aine n te Awake! bon te kaongora are ‘Te Maroro.’” Ao ngkoe tera arom? Ko kamanenai raoi baika katauraoaki aikai? A kona ni buoka am onimaki n riki bwa ai aron te aroka ae nene wakaana. Ao n te aro anne, e a kona am onimaki ni buokiko n tei n nene ni kaaitarai angibuaka aika reirei aika kewe.​—Ier. 17:5-8.

7. E aera bwa e tangiriko te Atua bwa ko na kamanena wanawanam?

⁷ E bure tabekan titiraki ni kaineti ma te Baibara? E aki! E tangiria Iehova bwa ko na kamanena ‘wanawanam’ ni kakoauaa iai te koaua i bon iroum. E aki tangiria bwa ko na kakoauaa te bwai teuana ibukina bwa a kakoauaa tabemwaang. Ngaia are kamanena am konabwai n iango ibukini karekean te atatai ae eti. E a kona ngkanne te atatai anne n riki bwa aan am onimaki ni koaua. (Wareka I-Rom 12:1, 2; 1 Timoteo 2:4.) Te anga ae e na reke iai te atatai anne bon rinanon am ukeuke n reirei ae ko motinnanoia bwa ko na karaoia.

8, 9. (a) Tera te ukeuke n reirei ae a kona ni karaoia tabemwaang? (b) A kangaa ni kakabwaiaaki tabeman mani kananoan aia iango ni baike a ukeuke n reirei iai?

⁸ A a tia tabeman ni baireia bwa a na ukeuke n reirei i aon taetae ni burabeti n te Baibara. Ke tao a kani kabotaui rongorongo ake iai ma aia taeka taani kororongorongo rimoa, taan rabakau ni bwain te aonnaba, ke taan rabakau ni bwain aantano. Te taetae ni burabeti ae rangi ni kakawaki ae riai n rinanoaki boni Karikani Bwaai 3:15. E kabwarabwaraaki iai te boto n iango ae kakawaki n te Baibara, ae boutokaan riaini mwaakan te Atua n tautaeka ao katabuan arana rinanon te Tautaeka n Uea. E kamanenaaki n te kibu anne te kaikonaki, ae kaotaki iai aron Iehova ni katoki aia kangaanga nako aomata ni moa mai Eten. Ko na kangaa ni karaoa am ukeuke n reirei ni Karikani Bwaai 3:15? Te anga teuana boni karinanakin kibun te Baibara aika kamataataa aroni kakoroani bukin te taetae ni burabeti aei. Imwina ko kona n ukera te tai are a koreaki iai kiibu akanne ao ni karinani ni kaineti ma taia. Ngkana ko noria bwa a aki kauntaba kanoan te Baibara, ane ko na kakoauaa raoi iai bwa a boni “kairaki n te taamnei ae raoiroi” burabeti ao taani koreia.​—2Bet. 1:21.

⁹ E iangoa aroni kabwarabwaraan te Tautaeka n Uea ni bokin te Baibara ni kabane te tari te mwaane i Tiaman, ao e taku: “Aei ae noraki e ngae naba ngke tao 40 mwaane aika korea te Baibara. Ao a bati i buakoia aika maiu n taai aika kakaokoro ao a aki kinaia i marenaia.” E anaaki nanon te tari te aine ae kaain Aotiteria n te reirei n Te Taua-n-Tantani ae bwain Ritembwa 15, 2013, are maroroakinaki iai nanon te Toa ae te Riao. E rangi n irekereke te kauring ae okoro anne ma Karikani Bwaai 3:15 ao rokon te Mesia. E korea aei neiei: “A  kaureaki matau n te reirei anne bwa N na nora riki tamaroan Iehova. E rangi n ringaki nanou kioina ngkai e iangoa te babaire aei ibukia tibun Iteraera ao kakororaoana rinanon Iesu. I a riai n toki moa ao n iaiangoa raoi rianakon te Toa ae te Riao ae kaikonakan te bwai ae e na riki rimwi!” E aera bwa e riki anne nakon te tari te aine aei? E kananoa ana iango ni baike e wareki ao e “ota n ae nanonaki iai.” E buokaki iai ni kakorakoraa ana onimaki ao ni kaaniaki riki ma Iehova.​—Mat. 13:23.

10. E kangaa ni kakorakoraaki kakoauaan aia koroboki taani korea te Baibara iroura n aroia ni bwabwaina te koaua?

¹⁰ Te bwai riki teuana ae kona ni kakorakoraa te onimaki ae e riai n iaiangoaki bon te ninikoria ao bwabwainan te koaua irouia mwaane ake a korea te Baibara. A bati taani kororongorongo rimoa ake a tii korei baika a kukurei iai aia mataniwi ao a karaoiroa aia tautaeka. Ma a kaotiota te koaua n taai nako ana burabeti Iehova. A kukurei n taekin aia bure aia aomata ao aia uea naba. (2Rong. 16:9, 10; 24:18-22) Ao a kaotii naba oin aia bure ma ana toro te Atua ake tabeman riki. (2Tam. 12:1-14; Mareko 14:50) E taku te tari te mwaane ae ataei i Buritan: “E burenibwai bwabwainan te koaua ae aron anne. E a kakorakoraa riki kakoauaan ae te Baibara boni mairoun Iehova.”

11. Ti na kangaa ni kakoauaa ae te Baibara boni mairoun te Atua man te kairiri are iai?

¹¹ A bati aika kakoauaa ae e kairaki korean te Baibara iroun te Atua mani booto n reirei ake iai aika riki bwa bwaai ni kairiri. (Wareka Taian Areru 19:7-11.) E korea aei te tari te aine ae ataei i Tiaban: “Ti karekea te kukurei ni koaua ngkana a maiuakin ana reirei te Baibara kaain ara utu. Ti namakina te rau, te katiteuanaaki, ao te tangira.” Ti kamanoaki n ana boto n reirei te Baibara bwa ti na aki uataboa te taromauri ae kewe ao koaua aika boto i aoni maakakia taimonio ae tautoronia aomata aika bati. (TaiAre. 115:3-8) A rotakibuaka aomata ni karioiango aika taekinaki iai bwa akea te Atua? A taekinna tabeman bwa akea te Atua, ma ni koauana a a manga karaoa te karikibwai teuana bwa te atua temanna ao a iangoia bwa e mwaaka ae te bwai ae onoti nakon Iehova. Te koraki ake a taku bwa akea te Atua, a iangoia bwa e boni mena i nanoni baira kanakoraoan taai aika imwaira. Ngaia are bon akea aia kantaninga ae raoiroi ibukin taai aika a na roko.​—TaiAre. 146:3, 4.

12, 13. Tera te anga ae uaana ibukini kabwarabwaraan te karikibwai ao te Baibara nakoia raora n reirei, taan reirei, ke tabeman riki?

¹² E na kangaa n uaana am kabwarabwara i aon te karikibwai ao te Baibara nakoia tabemwaang? Te moan, tai waekoa n iangoia bwa ko atai baika kakoauai tabemwaang. A taekinna tabeman bwa a kakoauaa te ewarutin, ma a ataia naba bwa iai te Atua. A iangoia bwa e kamanena te ewarutin te Atua ni karikii iai baika maiu aika kakaokoro. Ake tabeman, a taku bwa a kakoauaa te ewarutin ibukina bwa ngke arona bwa e aki koaua ao a na bae n aki reiakinaki iai n te reirei. Ao tabeman a aikoa kakoauaa te Atua ibukina bwa a un n aia Aro. Ngaia are ngkana ko maroro ma temanna i aoni moan rikin te maiu, ko wanawana ngkana ko tabeki moa titiraki. Ukeria bwa tera ana koaua iai. Ngkana ko tauraoi ni kakauongo ao n aki imanono, e na bae ni kukurei riki n ongora iroum.​—Tito 3:2.

¹³ Ngkana e taraa ni kauntaeka nakoim temanna ibukin am koaua i aon te karikibwai, ko kona ni karinea n anganna bwa e na waakina te maroro. Ko kona n titirakinna bwa e na kabwarabwaraa aroni moan rikin te maiu ngkana akea te tia Karikiriki. Ngkana e na reitinako te maiu anne, e riai ni manga bungia natina ke katotongana. E taku temanna te professor n te rabakau ae te chemistry bwa ngkana e na bungia katotongana ao e kainnanoaki (1) rabwatana ae rabunaki n te aeka ni kun teuana ae e na kamanoaki iai, (2) te korakora ao kamanenaana i nanon rabwatana,  (3) taian gene, aika bwain rabwatana ae iai i nanoia taian rongorongo aika irekereke ma rikiraken rabwatana (4) ao te konabwai ni karaoi katotongan rongorongo aikai. E reitia ni kangai teuarei: “E rangi ni kamimi ngkai moan te rangi ni kangaanga aron te bwai ae maiu ae te kabanea ni mangori.”

14. Tera ae ko na karaoia ngkana ko namakinna bwa ko aki tauraoi ni kabwarabwaraa te ewarutin ao te karikibwai?

¹⁴ Ngkana ko namakinna bwa ko aki tauraoi ni kabwarabwaraa te ewarutin ke te karikibwai, kataia ni kabwarabwaraa n te aro ae kai ota n aroni Bauro. E korea aei: “A kateaki auti nako iroun te aomata, ma ane e katei bwaai ni kabane bon te Atua.” (Ebera 3:4) Bon anne te iango ae rangi n eti! Eng baika maiu aika kangaanga riki karaoaia bon ana karikibwai te aomata ae wanawana. Ko kona naba ni kamanena te boki ae kaineti raoi ma anne. E kamanenai boroutia aika uoua ake a taekinaki mai moa te tari te aine temanna nakon te rorobuaka are taku bwa e aki kakoauaa ae iai te Atua ma e kakoauaa te ewarutin. Tao teuana te wiki imwina, ao e taku teuaei: “I a kakoauaa ngkai te Atua.” E a moanaki ma ngaia te reirei n te Baibara ao e a riki bwa tarira.

15, 16. Ko na kangaa ni kaangaraoa arom ni maroroakina te Baibara, ao tera tiam?

¹⁵ Ko kona ni kamanenai booto n reirei aika kai ota akanne ngkana ko maroro ma ane e nanououa ibukin te Baibara. Ukeria mairouna bwa tera raoi ae e kakoauaa ao baikara reirei ake e kan ongoraei. (TaeRab. 18:13) Ngkana e kan ongoraei baika irekereke ma te rabakau n aonnaba, tao e na kaekaeka ngkana ko taekini baika kaota boraoin ana taeka te Baibara ma te rabakau n aonnaba. A kona tabeman riki ni kaungaaki ni katoto ake e oti iai bwa iai n te Baibara taetae ni burabeti aika boraoi ma rongorongon rimoa. Ke ko kona ni kaotii booto n reirei n te Baibara aika bwaai ni kairiri, n aron ake a noraki n te Kabwarabwara i aon te Maunga.

¹⁶ Uringnga bwa tiam bon anaakin nanoia aomata ma tiaki te kauntaeka. Ngaia are riiki bwa te tia kakauongo raoi. Tabeki titiraki aika kaota te akoi, ao kaota am iango ma te nimamannei ao te karinerine, moarara riki ngkana ko maroro ma aika ikawai riki. A na boni bae ni butimwaei am iango naba. Ane a na ataia naba bwa ko a tia ni kananoa am iango i aon am koaua. Anne te bwai ae a aki kakaraoia rooro n rikirake aika bati. E bon raoiroi ururingan ae ko aki riai ni kaekaia akana kani kauntaeka ke akana kani bwainingareiko ibukin am koaua.​—TaeRab. 26:4.

17, 18. (a) Tera ae kona ni buokiko ni karina raoi te koaua i nanom? (b) Tera te titiraki ae e na rinanoaki n te kaongora ae imwina?

¹⁷ Ti kona n atai moan reirei n te Baibara, ma ti kainnanoa ae bati riki ibukini kakorakoraan ara onimaki. Ngaia are nenera raoi Ana Taeka te Atua, kaanga aron ae ko ukoukora te kaubwai ae karabaaki. (TaeRab. 2:3-6) Kamanenai raoi bwaai n ibuobuoki ake tabeua riki aika tauraoi n am taetae n aron te Watchtower Library n te DVD, Watchtower ONLINE LIBRARY, ao te Watch Tower Publications Index ke te Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Katea naba tiam ae warekan te Baibara ni kabane. Ko kona ni kataia ni karaoa anne i nanon 12 te namwakaina. E rikirake ara onimaki ni bwaai tabeua ma e korakora riki mani warekan Ana Taeka te Atua. E taku te mataniwi n te aono ae uarereke ngke e uringa arona ngke te roro n rikirake: “Te bwai are e buokai ni kakoauaa ae te Baibara bon Ana Taeka te Atua, boni warekana ni karokoa e bane. I a ota raoi ngkai ni karaki n te Baibara ake I reiakin ngke I rangi n uarereke. Bon aei are e a karekea bitakiu bwa N na kakorakoraa riki au onimaki.”

¹⁸ Kaaro, bon tabemi ae kakawaki karikirakean aia onimaki natimi. Kam na kangaa ni buokiia bwa a na rikirake n nene aia onimaki? E na maroroakinaki aei n te kaongora ae imwina.