1, 2. (a) Tera kaokoron te kantaninga ae a onimakinna Kristian ma aia kantaninga aomata n ana waaki Tatan? (b) Taekin titiraki aika kakawaki aika ti nang rinanoi.

AI TAMAROARA te kantaninga ae e na reke irouia Kristian ni koaua! Ti bane ni kantaningaa kakororaoan ana moani kantaninga Iehova ao katabuan arana, n aki ongeia bwa taani kabiraki ngaira ke “tiibu tabemwaang.” (Ioa. 10:16; Mat. 6:9, 10) Boni baika kariariaaki aika rangi ni kakawaki ake a kona n onimakinna aomata nako. Ti kariariaa naba te kaniwanga ae beritanaki ae te maiu n aki toki, tao n ana “karawa ae boou” te Atua ke n ana “aonnaba ae boou.” (2Bet. 3:13) Ao ti kantaningaa naba ngkai ririkiraken toronibwaia ana aomata te Atua n te onimaki.

² Iai naba aia kantaninga aomata n ana waaki Tatan ma tao a nanououa bwa a na koro bukia ke a na aki. N te katoto, mirion ma mirion taani kemboro aika kantaningaa reken kaniwangaia n te tiiketi ni katekeraoi, ma a aki koaua raoi bwa e na reke ke e na aki. N te itera are teuana, te onimaki ni koaua bon “te aki nanokokoraki ni kariai” ara kantaninga ni Kristian. (Ebera 11:1) Ko bae n titiraki ni kangai, ma a na kangaa ni koro bukini baika I kariai? Ao baikara kakabwaia aika na reke n am onimakina ae korakora ni baika ko kantaningai?

3. E boto i aon tera te onimaki ni Kristian ni koaua?

³ Akea ae e bungiaki ma ana onimaki. E reke aia onimaki Kristian  man ana mwakuri te taamnei ae raoiroi are mairoun te Atua i aon te nano ae raoiroi. (IKar. 5:22) E aki taekinaki n te Baibara bwa iai ana onimaki Iehova ke e kainnanoa te onimaki. Kioina ngkai e mwaaka Iehova ao moan te wanawana, bon akea te bwai ae kona n tukia mani kakororaoan ana kantaninga. E koaua raoi Iehova ae Tamara are i karawa bwa e na kakoroi bukini kakabwaia ake e beritani, bwa irouna ai aron ae a a kamani kakororaoaki. Ngaia are e taku: “A a tia!” (Wareka Te Kaotioti 21:3-6.) E boto te onimaki ni Kristian man te koaua ae Iehova bon “te Atua ae kakaonimaki,” are e kakororaoi ana berita n taai nako.​—TuaKau. 7:9.

4. Tera te kantaninga are a onimakinna mwaane ma aine aika kakaonimaki ake a maiu imwain aia tai Kristian?

⁴ A karinanaki n Ebera mwakoro 11 araia 16 mwaane ao aine aika onimaki. Ao te tia korea te boki aei are e kairaki n te taamnei, e taekinia naakai ao tabeman riki ngke e “kaotiotaki nakoia . . . bwa a raoiroi ibukin aia onimaki.” (Ebera 11:39) A bane n “aki nanokokoraki ni [kariaa]” ae te Atua e na kateirakea te ‘kanoa’ ae beritanaki bwa e na kamaunaia taani kairiribai nakon te Atua, ao e na kakororaoa ana moani kantaninga Iehova. (KBwaai 3:15) A mate aomata aika kakaonimaki akanne imwaini kaukan te kawai nakon te maiu i karawa, iroun te ‘kanoa’ ae beritanaki ae Iesu Kristo. (IKar. 3:16) Ma ti kakaitau n ana berita Iehova aika kokoro bukia, bwa a na kautaki naakai nakon te maiu ae kororaoi n te aonnaba ae bwaretaiti.​—TaiAre. 37:11; Ita. 26:19; Otea 13:14.

5, 6. A kaatuua aia kantaninga Aberaam ma kaain ana utu i aon tera, ao a kangaa ni kateimatoa korakoran aia onimaki? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

⁵ A taekinaki tabeman ake a maiu imwain aia tai Kristian n Ebera 11:13 ni kangai: “A bane ni mate te koraki aei i nanon te onimaki, ao e ngae ngke a aki karekea kakoroani bukin taiani berita, ma a nori mai kiraroa, ao a butimwaei.” Temanna i buakoia bon Aberaam. E ururinga te kantaninga ae kakukurei ae te maiu i aan ana kairiri te ‘kanoa’ ae beritanaki? E kaekaa te titiraki anne Iesu n te aro ae mataata ngke e kangai nakoia taani kakaitaraa: “E rangi ni kimwareirei tamami are Aberaam ni kantaningaan ae e na nora au bong, ao e bon noria ao e kimwareirei.” (Ioa. 8:56) Titeboo anne ma aroia Tara, Itaaka, Iakoba, ao a a bati riki, ake a kaatuui aia kantaninga i aon te Tautaeka n Uea ae e na roko, “ae te tia karaoia te Atua ao te tia kateia.”​—Ebera 11:8-11.

⁶ A kangaa Aberaam ma ana utu ni kateimatoa korakoran aia onimaki? A boni bae n reiakina taekan te Atua n aroia ni kakauongo nakoia aika ikawai riki aika kakaonimaki, man anganakia miitara iroun te Atua, ke mani warekan rongorongo rimoa aika kona n onimakinaki. Ma ae e kakawaki riki, a aki mwanuokini baike a reiakin ma a onimakini ana berita te Atua ma ana tua, ao a kananoi aia iango iai. Ibukina bwa a kakoauaa kakoroani bukin aia kantaninga mwaane ao aine aikai, a a kukurei n rinanon rawawata nako ibukini kateimatoaani kakaonimakia ni koaua nakon te Atua.

7. Baikara baike e katauraoi Iehova ibukini karikirakeani korakoran ara onimaki, ao tera ae ti riai ni karaoia ma baikai?

⁷ E akoira Iehova ni katauraoan ana Taeka ae te Baibara ibukini kateimatoaani korakoran ara onimaki. Ngkana ti kani “kukurei” ao ni ‘kanakoraoi’ maiura, ti riai ni wareka Ana Taeka te Atua ni katoabong. (TaiAre. 1:1-3; wareka Mwakuri 17:11.) N aroia taan taromauria Iehova ake imwain aia tai Kristian, ti riai naba n teimatoa ni kananoi ara iango i aon ana berita te Atua ao n ongeaba n ana tua. E a tia ni kakabwaiaira naba Iehova ni katauraoi amwarake n taamnei aika rangi ni bati rinanon “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana.” (Mat. 24:45) Ngkana ti mutiakin raoi baika ti  reiakini man amwarake n taamnei ake e katauraoi Iehova, ti na katotongia ngkanne naake a riki ngkoa bwa banna ni katoto ibukin te onimaki ake a “aki nanokokoraki ni [kariariaa]” kakororoan aia kantaninga ibukin te Tautaeka n Uea.

8. E na kangaa ni kakorakoraaki ara onimaki n ara tataro?

⁸ E rangi ni kakawaki naba te tataro ibukini kateimatoaan aia onimaki taani kakoaua ake a maiu imwain aia tai Kristian. E kakorakoraaki aia onimaki n ataakin ae e kaekai aia tataro te Atua. (Neem. 1:4, 11; TaiAre. 34:4, 15, 17; Tan. 9:19-21) Ti kona naba ngaira ni bunrii tabeaiangara nakon Iehova, n ataakin ae e na bon ongoraei ao ni kakorakoraira bwa ti na kukurei n nanomwaaka. Ao ngkana a kaekaaki ara tataro, e a korakora riki iai ara onimaki. (Wareka 1 Ioane 5:14, 15.) Ibukina bwa te onimaki bon uaan naba te taamnei, ti riai n “teimatoa ni bubutii” taamnein te Atua, n aron are e kaumakira Iesu bwa ti na karaoia.​—Ruka 11:9, 13.

9. Ngkana ti tataro ibukira, antai riki aika ti riai ni mwaneweiia n ara tataro?

⁹ Ma ngkana ti tataro nakon te Atua, ti aki riai n tii bubutii baika ti kainnanoi. “A aikoa kona n taekinaki bwa a rangi ni bati” ana “mwakuri aika kamimi” Iehova aika ti kona ni kaitaua ao ni kamoamoaa iai ni katoabong! (TaiAre. 40:5) E riai naba ni kaotaki n ara tataro bwa ti “iaiangoiia ake a karabuutinaki n aron ae kaanga [ti] karabuutinaki ma ngaiia.” Ao ti riai n tataro ibukia kaain ara botaki n itaritari ni katobibia te aonnaba ao riki “akana kairiri i [buakora].” A rotaki nanora ngkana ti nora aron Iehova ni kaekai ara tataro ae ti katiteuanaaki iai ma tarira!​—Ebera 13:3, 7.

10. Baikara katoto ibukira mairouia ana toro te Atua ake a rawa ni kakeaa etin aroia, ao tera ae e kakorakoraia ni karaoa anne?

¹⁰ N Ebera mwakoro 11 ao te abotoro Bauro e taekini kataaki ake a nanomwaaka iai ana toro te Atua aika bati aika aki kaotaki araia. N te katoto, e mwaneweiia aine aika kakaonimaki ake a a tia ni mate natiia, ma imwina riki a a manga butimwaeiia ngke a kautaki. Imwina, e mwaneweiia tabemwaang ake “a aki kani kakeaa aia onimaki ibukini kainaomataaia, bwa a kani karekea te mangauti ae raoiroi riki.” (Ebera 11:35) E ngae ngke ti aki koaua raoi bwa antai ake e uringia Bauro, ma a karebanaaki n atibu n uaa mateia tabeman n aron Nabota ao Tekaria ibukin ongeabaia ao kakaraoan nanon te Atua. (1Uea 21:3, 15; 2Rong. 24:20, 21) Akea te nanououa bwa a kona Taniera ma raona ni ‘kainaomataaki’ ngkana a kakeaa etin aroia. N oneani mwin anne, a onimakina mwaakan te Atua ao a a kona ni “kaini wia raian” ao ni “katoka korakoran te ai.”​—Ebera 11:33, 34; Tan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23.

11. Baikara kataakia burabeti tabeman ibukin aia onimaki ake a nanomwaaka iai?

¹¹ Ibukin aia onimaki burabeti aika Mikaia ao Ieremia a a ‘kataaki ni kakanikoaia ao ni karabuutinakia.’ Tabeman riki n aron Eria, a “tiotionako n te rereua ao riaoni maunga ao a maeka n taian nangananga ma kinonon aon te aba.” A bane n nanomwaaka ibukina bwa a “aki nanokokoraki ni kariai baika kantaningaaki.”​—Ebera 11:1, 36-38; 1Uea 18:13; 22:24-27; Ier. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2.

12. Antai ae katea te katoto ae moan te rianako ibukin te nanomwaaka i aani kataaki, ao tera are e buokia ni karaoan aei?

¹² Imwini kabwarabwaraaia tabeman mwaane ao aine aika kakaonimaki irouni Bauro, e a katuruturua te katoto ae moan te rianako i buakoia ae taekan ara Uea ae Iesu Kristo. E taekinaki ae kangai n Ebera 12:2: “E nanomwaaka nakoni matena i aon te kai ni kammaraki ibukin te kimwareirei are kamenaaki imwaina, n aki mutiakina kamaamaeana, ao e a tekateka i angaatain ana kaintokanuea te Atua.” Ti bon riai ni “kaatuua iangoan” ana  katoto Iesu ni kaineti ma ana onimaki ngke e aitara ma kataaki aika moan te rawawata. (Wareka Ebera 12:3.) N aron Iesu, a mate naba ibukin aia onimaki Kristian ake rimoa ake a rawa ni kakeaa etin aroia, n aron te tia rimwini Kristo ae Antibati. (TeKao. 2:13) A anganaki kaniwangaia ae te maiu i karawa ae te “mangauti ae raoiroi riki,” ae akea n ai arona are a kantaningaia mwaane ake a onimaki rimoa ae te maiu i aon te aba. (Ebera 11:35) Teutana te tai imwin tein te Tautaeka n Uea n 1914 ao a a bane taani kabiraki aika kakaonimaki aika matu n te mate ni kautaki nakon te maiu n taamnei i karawa bwa a na ibuokanibwai ma Iesu n tautaekania botannaomata.​—TeKao. 20:4.

13, 14. Baikara kataakin Rudolf Graichen, ao tera are e buokia n nanomwaaka?

¹³ Mirion ma mirion taan taromauria te Atua ni boong aikai ake a kakairi n ana katoto Iesu, n aroia ni kateimatoa ururingan aia kantaninga ao n aki kariaia kamamaraan aia onimaki n taiani kataaki. Iangoa ana katoto Rudolf Graichen, ae bungiaki i Tiaman n 1925. E ururingi taamneini baika riki n te Baibara, ake a katekeaki n oon aia auti. E korea ae kangai: “Teuana te taamnei, e oti iai te kameaanti ao te tiibutetei, te teei ae uarereke ae te mwaane ao te rebwari, te kao te teei ao te raian, aika a bane n iraorao ao ni kairiraki iroun  te teei ae uarereke ae te mwaane. . . . I bon teimatoa n uringi taamnei aikai.” (Ita. 11:6-9) E ngae ngke e bwainikirinaki Rudolf n te aro ae iowawa irouia kaain te Nazi Gestapo ao imwina taiani Communist Stasi mai Tiaman Mainiku, ma e boni kateimatoa onimakinan ana kantaninga ibukin te aonnaba ae bwaretaiti.

¹⁴ Kataakin riki Rudolf aika kakaiaki boni maten tinana are rangi n tangiria are mate n te aoraki ae te typhus n te tabo ni kaikain i Ravensbrück. Irarikina e nora tamana bwa e a mamaara ana onimaki ao e a tiaaina bwa e a aki kan riki bwa Ana Tia Kakoaua Iehova. Imwini bwaran Rudolf mani kabureana, e a mwiokoaki bwa te mataniwi n te aono ae uarereke ao imwina e a kaoaki nakon te Kuura ni Kireata. E kanakoaki bwa e na mitinare i Chile ike e a manga beku iai bwa te mataniwi n te aono ae uarereke. Ma e bon tuai naba n toki kataakin Rudolf. Teuana te ririki imwini marena ma raona ni mitinare ae Patsy, e a mate natiia te aine ae uarereke. Imwina riki, e a manga mate buuna ae tangiraki irouna ngke ai tibwa 43 ana ririki. E nanomwaaka Rudolf i aani kataakina aikai ni kabane, ao e ngae ngke e a kara ao n nimwaoraki ma e boni beku naba bwa te urekura bwaiania ao te unimwaane, ngke e karakinaki rongorongona n Te Taua-n-Tantani ae bwain Aokati 1, 1997, iteraniba 20-25 n te taetae n Ingiriti. ^[1]

15. Taekini katoto tabeua ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova ni boong aikai ake a kimwareirei ao n nanomwaaka i aan te bwainikirinaki.

¹⁵ A teimatoa Ana Tia Kakoaua Iehova ni kimwareirei n aia kantaninga n aki ongea te bwainikirinaki ae korakora ae reitinako. N te katoto, a bati taari mwaane ma aine aika kabureaki i Eritrea, Singapore, ao Korea Maiaki, ibukina bwa angia a kaboraoi maiuia ma ana taeka Iesu are a na aki tabeka te kabaang. (Mat. 26:52) I buakoia bubua ma bubua aika kabureaki bon Isaac, Negede, ao Paulos, ake a a tiku n taabo ni kaikain i Eritrea i nanon 20 tabun te ririki! E ngae ngke a aki kona ni buokiia aia karo aika kara ao n reke naba aia tai ni mare, ma a bon teimatoa taari aikai ni kakaonimaki ni koaua n aki ongei mwakuri n ribuaka nakoia. N noran ae a mata ni kukurei n ara atureti n te intanete ae jw.org, e a kaotaki iai bwa a teimatoa ni kakorakorai aia onimaki. A boni kamoamoaaki naba irouia taan tararuaiia buure.

16. Ko na kangaa ni kamanoaki n am onimaki ae korakora?

¹⁶ Angia ana aomata Iehova a tuai ni kaaitara ma te bwainikirinaki ae kakaiaki. A boni kakaokoro naba kataakia n aia onimaki. A bati aika nanomwaaka i aan te maiu ni kainnano, ke a karawawataaki n taiani buaka i marenaia kaain abaia ke kabuanibwai aika karina. Tabeman titeboo aroia ma Mote ao baatua ake a kitani kaubwaia ke kakannatoia. A kakorakoraia n rarawa nakoni kaririakia n te mataai ni kanibwaibwai ao iaiangoaia n tii ngaiia. Tera ae e na buokiia ni karaoa aei? Bon tangiran Iehova irouia ao aia onimaki ae korakora ibukin te berita are e na kaetii ribuaka ni kabane, ao e na angania ana toro aika kakaonimaki te maiu ae aki toki n te aonnaba ae boou ae mena iai te raoiroi.​—Wareka Taian Areru 37:5, 7, 9, 29.

17. Tera ae ko motinnanoia bwa ko na karaoia, ao tera ae e na rinanoaki n te kaongora ae imwina?

¹⁷ N te kaongora aei, ti a tia n nora teimatoani korakoran ara onimaki man iaiangoan ana berita nako te Atua ao te katoatai n tataro. Ibukin anne, ti a kona n nanomwaaka i aani kataakin ara onimaki ngkai ti kaatuua iangoan te “aki nanokokoraki ni [kariariaa]” kakororaoan ara kantaninga ni Kristian. Ma e taekinaki n te Baibara kabwarabwaraan te onimaki bwa e bati riki ae nanonaki iai, n aron ae e na kaotaki n te kaongora ae imwina.