1, 2. Tera ae e tangiria te Atua ibukia taan taromauria aika rooro n rikirake ao kaara?

BON te roro n rikirake ngkoe? Ngkana ngaia anne, ko riai ni kakoauaa bwa ko manena ngkai ko kaaina ana ekaretia Iehova ae katobibia te aonnaba. N aaba aika bati, e korakora riki mwaitiia rooro n rikirake i buakoia ake a bwabetitoaki. Ai kaungananora noraia rooro n rikirake aika bati, ake a a mena i buakoia naake a a tia ni motinnanoia bwa a na beku ibukin Iehova!

² Ngkai te roro n rikirake ngkoe, ko unga ngkana ko mena i buakoia rooro n rikirake ake tabeman riki? Ko bae n namakina anne. Bon iai te aeka ni kukurei teuana ae reke mani kakimwareirein te bobotaki ma tabonrorora. Ma e ngae n anne, ngkana tao rooro n rikirake ngaira ke kaara ao n aki ongea naba aroni kaikawaakira, e tangirira te Atua bwa ti na katiteuanaaki n taromauria. E koreia te abotoro Bauro bwa bon nanon te Atua ae e tangiriia “aeka n aomata nako bwa a na kamaiuaki, ma ni karekea te atatai ae eti ibukin te koaua.” (1 Timoteo 2:3, 4) N te boki ae Te Kaotioti 7:9 ao ti nora iai kabwarabwaraaia taan taromauria te Atua ake a roko mai buakoia “botannaomata ma baronga ma natannaomata, ma taian taetae.”

3, 4. (a) Tera te nano ae taabangaki i buakoia rooro n rikirake aika bati ni boong aikai? (b) Tera te aroaro ae boraoi ma ae taekinaki n I-Ebeto 4:25?

 ³ Ai boni korakorara te kaokoro i marenaia ana toro Iehova aika rooro n rikirake ma rooro n rikirake n te aonnaba aei! A bati aomata ake a aki beku ibukin Iehova aika a maiuakina te aroaro ni maiu are a bon tabeakin oin nanoia n kaatuui iangoani tii baike a tangiri. A aranaki nakanne irouia taan rabakau tabeman bwa “Te Roro Are A Iaiangoi Tii Oin nanoia.” A kaotia man aroia n taetaenikawai ao ni kunnikainia bwa a aki karineia aomata nako, ao ai moarara riki kaara.

⁴ Ti a otabwaniniaki n te nano anne. Ai ngaia are a a noria ana toro Iehova aika rooro n rikirake bwa e kainnanoaki te kakorakora ni koaua, bwa a aonga n rarawa iai ao ni butimwaea ana iango te Atua. N te moan tienture, ao e noria naba Bauro bwa a riai ni kaumakaki raao n te onimaki, bwa a na rarawa nakon “te nano ae mwamwakuri ngkai i nanoia natin te aki ongeaba” are a “nakonako ngkoa iai.” (Wareka I-Ebeto 2:1-3.) A riai ni kamoamoaaki rooro n rikirake ake a nora riaia n rarawa nakon te nano anne ao a mwakuri ni katiteuanaaki ma tariia ni kabane. E boraoi te aeka n aroaro anne ma ana taeka Bauro are “boni kaain te rabwata ae tii teuana ngaira.” (I-Ebeto 4:25) Ngkai ti a uakaan ma tokin te aonnaba aei, e na kakawaki riki ngkanne te katiteuanaaki ni mwakuri. Ti na rinanoi katoto tabeua man te Baibara aika a na buokira ni butimwaea riaira ni bobotaki ngkai ti a katiteuanaaki.

5, 6. Tera te reirei ae mataata ibukin te kaai n ikoikotaki ae reke man rongorongon Rota ma natina aine?

⁵ E kukurei Iehova ni kamanoia ana aomata rimoa, ngke a katiteuanaaki n ibuobuoki i marenaia ni kaaitarai taai aika karawawata. A kona ana toro te Atua aika rooro n rikirake ke kaara ni boong aikai ni karekei reireiaia mani katoto aika n te Baibara. E irekereke te katoto teuana ma Rota.

⁶ A bon ruanikai maiuia Rota ma ana utu ibukina bwa e nang kamaunaaki Totom, ae te kaawa are a maeka iai. E boni kaumakaki Rota irouia ana anera te Atua bwa e na kitanna ao n ukera kamanoana n taabo ake a maungaunga, ngke a kangai: “ Biri nako ni kamauko.” (Karikani Bwaai 19:12-22, BG) E ongeaba Rota ao a raonna natina aine aika uoman ni kitana te kaawa, ma e kananokawaki bwa a aki ana utu ake tabeman. A iangoia mwaane ake rooro n rikirake ake a kainrou ma natin Rota bwa e taraa ni “manikangare” te unimwaane anne. A a boni kabuai maiuia ibukin anne. (Karikani Bwaai 19:14, BK) Bon tii Rota ma natina ake a kaai n ikoikotaki aika a kamaiuaki.

7. Tera aron Iehova ni buokiia naake a kaotiota te nano ae katiteuanaaki ngke a kitana Aikubita tibun Iteraera?

⁷ Iangoa te katoto teuana riki. Ngke a kitana Aikubita tibun Iteraera, a bon aki maenako nakoni kurubu aika uarereke n te aro are a a rinei oini kawaia nakon te Aba ni Berita. Ma a kaai ni mwananga n te kurubu ae katiteuanaaki. Ao ngke e “arora baina nako aon te nama” Mote ao e bwenauaa taari Iehova, e bon aki mwananga Mote n tii ngaia ke n airi ma tii tabeman mai buakoia tibun Iteraera. Ma bon tibun Iteraera ni kabane ake a mwananga n rinanon taari man ana kamanomano Iehova. (Te Otinako 14:21, 22, 29, 30) A boni kaotiota te nano ni katiteuanaaki ao a iraki naba irouia “te koraki ae bati aika ianena,” aika tiaki tibun Iteraera ake a tei n aia itera. (Te Otinako 12:38, BG) Bon te nanobaba ngkana a touaanako oini kawaia are a iangoia bwa e raoiroi riki, tabeman aomata ae tao te kurubu n roro n rikirake. Tiaki e na bon akea uaani karaoan anne ao ko a aikoa kamanoaki iroun Iehova?—1 I-Korinto 10:1.

8. Tera aroia ana aomata te Atua ni kaotiota te katiteuanaaki n ana bong Ieotiabata?

⁸ N ana bong te Uea are Ieotiabata ao a kaaitara ana aomata te Atua ma kairiribai aika korakora, ae “te koraki ae bati” man taabo aika a otabwaninia. (2 Rongorongo 20:1, 2, BG) A bon riai ni kamoamoaaki ana toro te Atua, bwa a aki  kataia ni buakania taani kairiribai n oini korakoraia. Ma a rairaki nakon Iehova. (Wareka 2 Rongorongo 20:3, 4.) A aki kataia tibun Iteraera n tatabemania nako n ukera katokan anne n oin nanoia ma a bane ni kaai n ikoikotaki. E koreaki ae kangai n te Baibara: “A bane tibun Iuta n tei i matan Iehova, ma aia ataei, ma buia, ma natiia.” (2 Rongorongo 20:13, BG) E ngae ngke rooro n rikirake ke kaara ngaiia, ma a kaai ni kakorakoraia n aia onimaki n toua mwin ana kairiri Iehova, ao E kamanoia mairouia taani kairiribai. (2 Rongorongo 20:20-27) Tiaki ngkanne aei te katoto ae raoiroi ibukin aroni kaitaraani kangaanga ngkai ana aomata te Atua ngaira?

9. Tera reireiara n te katiteuanaaki n aroaroia ao aia mwakuri Kristian rimoa?

⁹ A ataaki naba Kristian ake rimoa bwa a kaai n ikoikotaki ni mwakuri. N te katoto, imwin rikia bwa Kristian I-Iutaia aika bati ao taan tannako man aia Aaro, a a boni botumwaaka “ni mutiakina aia angareirei abotoro ao a ibuokanibwai i marenaia n te amwarake ao n taian tataro.” (Mwakuri 2:42) E a otara riki te katiteuanaaki aei n taini bwainikirinaia ike a a kaai ni kainnanoia riki i marenaia. (Mwakuri 4:23, 24) Ko aki ngkanne kakoauaa ae e rangi ni kakawaki te kaai n ikoikotaki ni mwakuri n taai ni kangaanga?

10. N ningai te tai ae e na kakawaki riki iai te katiteuanaaki?

¹⁰ E a uakaan te tai ae te kabanea ni kakamaaku n rongorongoia aomata rimoa. E kabwarabwaraa te burabeti ae Ioera te tai anne bwa “bongin te ro ma te nubono.” (Ioera 2:1, 2, BK; Tebania 1:14) Bon anne te tai ibukini katiteuanaakia ana aomata te Atua. Uringi ana taeka Iesu aikai: ‘A na bwaka tautaeka nako ngkana a a manga buaka kaaina i marenaia.’—Mataio 12:25.

11. Tera te kabotau n Taian Areru 122:3, 4 ae kona n taekinaki ibukia ana aomata te Atua ni boong aikai? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹¹ N rokon te kangaanga ibukin te waaki ae ngkai, ti na boni katiteuanaaki ni koaua. E kona ni kabotauaki te katiteuanaaki n te itera n taamnei ae ti na kainnanoia i marenara ma itenatenan auti i Ierutarem rimoa. A kateaki auti akanne n te aro are a a rangi n itenatena, ike e a kabwarabwaraa iai Ierutarem te tia areru bwa “te kawa ae kateaki raoi ni botaki.” Ibukin anne, a a kona iai kaaina n ibuobuoki ao ni kamanoia i marenaia. Irarikina, e kona kaaniaia i marenaia ni kaotaki raoi iai katiteuanaakia n te itera n taamnei te natannaomata ni kabane ngkana a a bane “baronga, ake ana baronga Iehova” ni botaki n taromauri. (Wareka Taian Areru 122:3, 4, BG.) Ti riai n teimatoa ‘ni bobotaki’ ni boong aikai ao ni boong aika karuanikai naba aika imwaira.

12. Tera ae na buokira ni kamaiuira n rokoni buakanakia ana aomata te Atua?

¹² Bukin tera bwa e na rangi ni kakawaki ‘bobotakira’ n te tai anne? E taetae ni burabetinaki n Etekiera mwakoro 38 bwa e na buakania ana aomata te Atua “Koka, are n te aba are Makoka.” N te tai anne, ti na aki kariaia te bwai teuana bwa e na kamaenakoira. Ti na bon aki rairaki nakon te aonnaba ibukini buokara. Ma ti na tangiria n ikoikotaki n te aro ae kaan ma tarira. Ti na bon aki kamaiuaki tii ibukina bwa kaain te kurubu teuana ngaira. E na boni kamanoaki ane e taboa aran Iehova n te tai ae karawawata anne ni kabane iroun Iehova ma Natina. (Ioera 2:32; Mataio 28:20) Ma e riai iangoan ae a na kamaiuaki te koraki ake a aki teimatoa ni katiteuanaaki ma ana nanai te Atua, ae te koraki ake a a tia n tiotionako n oin nanoia?—Mika 2:12.

13. Tera reireiaia rooro n rikirake aika mamaaka te Atua mani baika ti a tia n rinanoi ngkai?

¹³ E aki ngkanne mataata ae ti aki wanawana ngkana ti tou mwini kawaia rooro n rikirake ake a kaokoroia ma tariia n te onimaki? Ti a uakaan ma te tai are ti na kainnanoira iai i marenara. Ao e nanonaki n anne ngaira ni kabane aika rooro n rikirake ao kaara! Eng, aio ara tai ni kataneiaira ni botaki ni mwakuri ao ni karikirakea te katiteuanaaki, ae te bwai ae na rangi ni kakawaki ni boong aika imwaira.

14, 15. (a) Tera ana kantaninga Iehova ngkai e reirei ni kataneiaia rooro n rikirake ma kaara ni boong aikai? (b) Tera ana reirei ni kairiri Iehova are e kaungaira iai bwa ti na katiteuanaaki?

¹⁴ E tabe ni buokira Iehova bwa ti na “toro i Rouna n te bo n nano.” (Tebania 3:8, 9, BG) E tabe ni kataneiaira bwa ti na tau n rin i nanon ana kantaninga n aki toki. Tera ae irekereke ma anne? E boni kantaningaia bwa e na “ikotii . . . bwaai nako i nanon te Kristo.” (Wareka I-Ebeto 1:9, 10.) Eng, e tangiria bwa e na katiteuanaia ana karikibwai aika a taromauria ni kabutaa te iuniweeti, ao e na tokanikai iai. E buokiko anne ngkai te roro n rikirake ngkoe bwa ko na nora riain te katiteuanaaki ni mwakuri ma ana botaki Iehova?

¹⁵ E tabe n reireinira Iehova bwa ti na katiteuanaaki ngkai, bwa ti aonga ni maeka ma te rau i marenara n te waaki ae boou i aon te aba. Ti okioki n tuangaki n te Baibara bwa ti na ‘tabeakinira i marenara,’ ti na ‘itangitangiri i marenara,’ ti na ‘teimatoa ni kabebeteira i marenara’ ao ni ‘kateimatoaira.’ (1 I-Korinto 12:25; I-Rom 12:10; 1 I-Tetaronike 4:18; 5:11) E bon ataia Iehova bwa a aki kororaoi Kristian, ao e kona ni kangaanga iai reken te katiteuanaaki, ai ngaia are ti kainnanoa karikirakean te “tauraoi n ikabwarabure.”—I-Ebeto 4:32.

16, 17. (a) Tera te kantaninga teuana ibukini bobotaki ni Kristian? (b) Tera reireiaia rooro n rikirake man ana katoto Iesu ngke te roro n rikirake?

¹⁶ E bairea naba te bobotaki ni Kristian Iehova, ibukini buokara bwa ti na reireinira arora n ikoikotaki. Ti aki toki naba ni wareka te kaungaunga ae n Ebera 10:24, 25. Te kantaninga teuana ibukini bobotaki aikai bwa ti na “iaiangoira i marenara ni kaungaira nakon te tangira ma mwakuri aika raraoi.” Ma e kakawaki baireani bobotaki bwa ti aonga ni kona ni “kaungaira i marenara, ni kakorakoraira riki iai ngkai ti a nora te bong arei bwa e a kaan.”

¹⁷ Ngke te roro n rikirake Iesu, ao e katea te katoto ae raoiroi bwa e kukurei n aeka ni babaire aikai. Ngke 12 ana ririki, e bon raonia ana karo n te botaki ni Kristian teuana. N te taina, e bua mai rarikia ana karo, ma tiaki n ae e rerebaua nako ni kaokoroa ma rooro n rikirake riki tabeman. Ma a bon noria Ioteba ma Maria bwa e tabe ni maroroakini kanoan te Baibara ma taan reirei n te tembora.—Ruka 2:45-47.

18. E na kangaa ni kakorakoraaki te katiteuanaaki man ara tataro?

¹⁸ Irarikini karikirakean te itangitangiri i marenara ao kabonganaani bobotaki ni Kristian ibukini kakorakoraan te katiteuanaaki, ti kona naba n tataro ibukia raora nako. Ibukina bwa ti kaonota ara bubutii nakon Iehova ibukia tarira,  ti a kauringaki naba ibukin tabeakinaia raora nako. Tiaki tii Kristian aika ikawai aika a riai ao ni kona ni karaoi baikai. Ngkai te roro n rikirake ngkoe, ko kamanenai raoi kakabwaia aikai ni karikirakea iai am itoman ae kaan ma am utu ni Kristian? Ni karaoan aei, ko a kona iai ni buokaki n taraia raoi bwa ko aki irekereke ma te aonnaba ngkana e a kamaunaaki.

19-21. (a) Tera te aroaro ae rianako ae ti kaotiotia iai bwa boni “bwain te rabwata ngaira ae tii teuana n tatabemanira nako”? Taekini katoto tabeua. (b) Tera reireiam n te bwai are a karaoia taari n taai ni kabuanibwai?

¹⁹ A a kamani kaboraoi maiuia ana aomata Iehova ma te boto n reirei ae n I-Rom 12:5 aei: “Bwain te rabwata ngaira aika ti reitaki n tatabemanira nako.” Ti kona n ataa koauan aei ngkana e riki te kabuanibwai. N Ritembwa 2011, ao e riki te ieka ae korakora imwin te angibuaka ma te karau ae korakora i aoni Mindanao i Biribin. N te tairiki teuana ao e raka i aon 40,000 mwaitin auti ake a iekaki n ikotaki naba ma aia auti aika bati, tarira n te onimaki. Ma e ngae n anne, e ribootinna te aobiti n tararua bwa “imwain rokon te ibuobuoki mairouia kaain te komete ibukin tararuaani kainnanoia taari, a a boni kamani kanakoi aia buoka taari aika Kristian man taabo riki tabeua.”

²⁰ N aron naba anne, ngke e riki te mwaeiei ae korakora ike e a karekea te tunami i aon Tiaban mai mainiku, a mwaiti taari mwaane ma aine ake a bua aia bwai aika rangi bati. Iai tabeman ake a a tiku n akea aia bwai. E bua naba ana auti Yoshiko are e maeka 40 tabun te kiromita man te Tabo n Taromauri. E taku neiei: “Rimwi riki, ti mimi bwa imwin te mwaeiei n te bong anne, e roko te mataniwi n te aono ae uarereke ma te tari temanna ni kakaaeira.” E a manga taku neiei ma te kukurei ae bati: “Ti bon rangi ni kakaitau ngkai e rangi n tabeakini kainnanora te ekaretia ni bwaai n taamnei. Irarikin anne, ti anganaki bwaai ni kamariri, kauniwae, baeki ao oneara ni matu.” E taku temanna kaain te komete ibukin tararuaani kainnanoia taari: “A roko taari i aon Tiaban ni kabutaa ni mwakuri ni katiteuanaaki, n ibuobuoki nakoira n tatabemanira nako. A roko naba taari man te United States ae te tabo ae raroanako bwa a na ibuobuoki. Ngke a titirakinaki bukin rokoia man te tabo ae rangi n raroa ao a taku: ‘Ti boni katiteuanaaki ma tarira i Tiaban ao a kainnanoa te ibuobuoki.’” Ko aki ngkanne rangi ni kukurei ngkai ko riki bwa kaain te botaki ae a rangi n itangitangiri? Ko kona ni kakoauaa ae e korakora kimwareirein Iehova n noriia aomata aika iai irouia te aeka n nano anne.

²¹ Ibukina bwa e a reke iroura te nano anne ngkai, ti a tauraoi ni kaaitarai karawawata n taai aika imwaira. E ngae naba ngkana ti aikoa kona n itoman ma tarira ake n taabo riki tabeua n te aonnaba. Ni koauana, e riki te katiteuanaaki anne bwa te reirei ni kataneiai ibukini kangaanga aika ti na aitara ma ngaai, ngkai e a tabe n iinako te waaki ae ngkai. E taku Fumiko are e rotakibuaka naba n te angibuaka ae rangi ni korakora i Tiaban: “E a rangi ni kaan te toki. Ti riai n teimatoa ni buokiia raora n te onimaki, ngkai ti tabe ni kakantaningaa te tai are a nang akea iai kabuanibwai.”

22. Tera te kakabwaia ae teimaan ae kona n reke man te katiteuanaaki ni Kristian?

²² Ngkana iai rooro n rikirake ao kaara aika a kakorakoraia ngkai n reiakina te katiteuanaaki, a a bon tauraoi iai nakon te kamaiuaki n tokin te waaki ae buakaka ae ngkai, ae te aonnaba ae akea te katiteuanaaki iai. N aron are e karaoia te Atua rimoa, e na boni kamaiuia naba ana aomata. (Itaia 52:9, 10) Ko riai n uringnga n taai nako bwa ko kona ni mena i buakoia aika a na kamaiuaki, ngkana ko kakorakorako n tiku i buakoia ana aomata te Atua aika katiteuanaaki. Te bwai riki teuana ae e ibuobuoki, boni karikirakean nanom ni kakaitau ni baike ti a tia ni karekei. Ti na rinanon te ibuobuoki anne n te kaongora ae imwina.