1. Tera te iango ae e taneiai te aba n ongongo n taai tabetai?

A BATI aika a a tia n ongo taekinan te iango aei: ‘Ko aki kakaitau ni baika a reke iroum ni karokoa a bane?’ Ko a tia n namakina anne n taai tabetai? Ngkana iai baike a a tia n reke iroun temanna mangke e uarereke, bon iai kabwakana bwa e na aki kakaitau ma nanona ni kabane iai. N te katoto, a kona ni kakawaki iroun te aomata ae ikawairake n te utu ae kaubwai, ana bwai aika bati. Ibukina bwa akea ana atatai te roro n rikirake n te itera aei, e kona n aki atai baika rangi ni kakawaki ibukin te maiu.

2, 3. (a) Tera ae a riai n taraia raoi Kristian aika rooro n rikirake bwa a na rarawa nako iai? (b) Tera ae kona ni buokira bwa ti na kakaitau ni baika a reke iroura?

² Ngkana te ataei ngkoe ae tao tebwi tabun ke ai 20 tabun am ririki, tera ae kakawaki iroum? A bati aomata n te aonnaba aika a kaatuui aia iango i aoni bwaikorakin te maiu, n aron te bwakabwai ae bubura, te auti ae tamaroa, ke kukune aika boou. Mangaia are ngkana ngaia bwa ti tabeakin tii baikai, iai ngkanne te bwai ae kakawaki ae akea iroura ae bon te kaubwai ni bwaai n taamnei. E kananokawaki, bwa a bon tuai naba n ukeri baikai aomata aika mirion ma mirion mwaitiia ni boong aikai. Ngkami rooro n rikirake ake  kam a a tia ni kaikawaaki irouia ami karo aika Kristian, kam riai ni kawakiningkami bwa kam na aki mwanuokini kakawakini baika a a tia n reke iroumi ni kaineti ma tibwangami n taamnei. (Mataio 5:3) Ngkana akea te nano ni kakaitau, e kona n reke mwina aika kananokawaki are e kona rotakibuaka iai maium ni kabane.

³ Ma ko boni kona n totokoa rikin anne. Tera ae na buokiko bwa e na rangi ni kakawaki iroum tibwangam n taamnei? Ti na rinanoi katoto tabeua man te Baibara aika a kona ni buokira n ataia, ae e aera bwa ti wanawana ngkai e rangi ni kakawaki iroura tibwangara n taamnei. A kona ni buokaki tiaki tii rooro n rikirake ma boni Kristian ni kabane bwa e na kakawaki irouia aia onimaki, mani katoto aika ti nang rinanoi.

4. Tera ae kaotaki n 1 Tamuera 8:1-5 ibukia natin Tamuera ake mwaane?

⁴ Ti kona n noria n rongorongoia tabeman n te Baibara, ake a anganaki tibwangaia n taamnei aika rangi ni bati ma a kabwaka ni kakaitau. E noraki koauan anne n ana utu te burabeti temanna are Tamuera, are e beku iroun Iehova mangke e uarereke ao iai rongorongona ae raoiroi ma te Atua. (1 Tamuera 12:1-5) E boni katea te katoto, are a kona ni kakairi iai natina mwaane ake Ioera ma Abiia. Ma a aki kakaitau n aei ao a a riki bwa aomata aika bubuaka. Ti noria bwa e taekinaki n te Baibara ae a kaokoro ma tamaia bwa a “kabaoi motikitaeka.”—Wareka 1 Tamuera 8:1-5, BG.

5, 6. Tera aroia natin Iotia ma tibuna?

⁵ Titeboo anne ma are e riki irouia natin te Uea are Iotia aika mwaane. E katea naba te katoto ae moan te raoiroi Iotia ni kaineti ma taromaurian Iehova. Ngke e kuneaki bokin Ana Tua te Atua ao ni warekaki nakon Iotia, e boni kakorakoraa ni maiuakin ana kaetieti Iehova. E kabanea korakorana naba ni kamaunai bouannanti ma mwakuri n tabunea i aon te aba ao e kaungaia aomata bwa a na ongeaba iroun Iehova. (2 Uea 22:8; 23:2, 3, 12-15, 24, 25) Ai boni batira tibwanga n taamnei ake a reke irouia natina! Imwin tabeua te tai, a a bon riki teniman mai buakoia natina ake mwaane ma tibuna te mwane temanna bwa ueea, ma akea mai buakoia ae kaota te nano ni kakaitau ni baike a reke irouia mairoun tamaia.

⁶ E ruamwiaki te uea are Iotia iroun natina are Ieoaati, ma e “kakaraoa ae buakaka i matan Iehova.” E tautaeka i nanon tii tenua te namwakaina imwaini kabureakina n te karabuuti iroun te Barao i aon Aikubita, ao e mate Ieoaati n ana tai ni kabureaki. (2 Uea 23:31-34, BG) Ao imwina, e uea tarina are Ieoiakim i nanon 11 te ririki. E boni kabwaka naba teuaei ni kakaitau ni baike a reke mairoun tamana. E taetae ni burabeti Ieremia ibukin aroaroni maiun Ieoiakim ae buakaka ni kangai: “E na taunaki ni kaanga taunakin te aati.” (Ieremia 22:17-19, BG) Bon akea te bwai ae a raoiroi riki iai, taan ruamwin Iotia ake tabeman riki n aron natina are Tetekia ao tibuna are Ieoiakin, ao a aki rinea naba ae a na toua kawain Iotia aika raraoi.—2 Uea 24:8, 9, 18, 19.

7, 8. (a) N te aro raa are e kabuaa iai tibwangana n taamnei Toromon? (b) Tera reireiara mani katoto aika n te Baibara ibukia naake a aki kamanenai raoi tibwangaia n taamnei?

⁷ E boni karekei baika rangi ni bati te uea are Toromon mairoun tamana are Tawita. E ngae ngke e ikawairake n te utu ae korakora ni bwaai n taamnei ao n nakoraoi maiuna, ma imwina riki e bua nanona ni kakaitau ibukin te aroaro ae eti. “Ngke e a unimwane Toromon, ao a raira nanona buna nakoia anti tabeman: ao e aki eti nanona nakon Iehova ae Atuana, n ai aron nanon Tawita are tamana.” (1 Uea 11:4, BG) Ibukin anne, e a kabuaa akoana iroun Iehova.

⁸ Ai kananokawakira noraia mwaane aikai bwa a a bon tia ni kinaa raoi Iehova ao ni karaoa ae eti, ma a aki kamanena raoi kakabwaiaaia  anne! Ma tiaki anne ae riki irouia rooro n rikirake ni kabane n taai ake a karakinaki n te Baibara, ao ai uana naba ma rooro n rikirake ni boong aikai. Ti na rinanoi aia katoto tabeua aika raraoi rooro n rikirake, ake a na kona ni kakairi iai rooro n rikirake aika Kristian.

9. A kangaa natin Noa ni katea te katoto ae moan te tamaroa? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

⁹ Ti nora te katoto ae moan te tamaroa irouia natin Noa. E anganaki tamaia te kaetieti ibukini kabaan te aake ao a riai n ibuobuoki iai kaain ana auti. E teretere bwa a riai n ongeaba natin Noa ni karaoa nanon Iehova. A boni bae n ongeaba iroun tamaia. Imwin tabeua te tai, a a buokia ni kabaa te ake ao n rin i nanona. (Karikani Bwaai 7:1, 7) Tera tiaia are a iaiangoia? E taekinaki ni Karikani Bwaai 7:3, (BG) bwa a karinia maan i nanon te ake “ba e aonga ni manga riki kanoaia i aon aaba ni bane.” A boni kamaiuaki naba aomata. Ibukina bwa a kakawaki irouia natin Noa baike a karekei mairoun tamaia, e a reke aia tai n ibuobuoki ibukini kamaiuaia te botannaomata ao manga katean te taromauri ae koaua n te aonnaba ae itiaki.—Karikani Bwaai 8:20; 9:18, 19.

10. Tera aroia rorobuaka aika aman ake kaain te baronga ae Ebera, ni kaotiota aia kakaitau ibukini koaua ake a reiakin?

¹⁰ N tienture ake imwina riki ao a kaotiotia rorobuaka aika aman ake kaain te baronga ae Ebera bwa a a tia n reiakina te bwai ae kakawaki ni koaua. A boni kairaki nako Baburon n 617 B.C.E., Anania, Mitiaera, Ataria ao Taniera. Bon rorobuaka aika botonimwaane ao ni wanawana, ake a kona n reke mwiokoaia aika rangi n raraoi i Baburon. Ma a bon aki. E noraki ni baike a karaoi bwa a ururingi tibwangaia ake a a tia n reiakinaki iai. A rangi ni bati kakabwaiaaia naaka aman aikai, ibukin nimtani baike a a tia n reiakin n te Baibara ngke a ataei riki.—Wareka Taniera 1:8, 11-15, 20.

11. A kangaa ni kakabwaiaaki aomata nako man tibwangan Iesu mairoun te Atua?

¹¹ E na bon aki tabwanin raoi iaiangoani katoto aika raraoi iroura ngkana ti aki mutiakina Iesu ae Natin te Atua. E rangi n tangiri Iesu baika rangi ni bati ake e reiakinaki iai mairoun Tamana. E teretere raoi ana kakaitau ibukini baike e a tia n reiakin man ana taeka aikai: “I taekini baike e reireiai te Tama.” (Ioane 8:28) Ao e bon tangiria bwa a na kakabwaiaaki aomata nako mani baike a reke irouna. E taku nakoia aomata aika bati: “I riai naba n tataekina te rongorongo ae raoiroi ae taekan ana tautaeka n uea te Atua nakoni kaawa ake tabeua, bwa ngaia aei bukini kanakoau.” (Ruka 4:18, 43) E buokiia ake a ongora irouna bwa a na ataia ae a riai n “aki arona aroia kaain te aonnaba,” are bon akea kakawakina irarikin te koaua mairoun te Atua.—Ioane 15:19.

12. (a) E kangaa ni kaineti 2 Timoteo 3:14-17 nakoia rooro n rikirake aika bati ni boong aikai? (b) Baikara titiraki aika a riai n iaiangoi rooro n rikirake aika Kristian?

¹² Ko boni bae naba n tia ni kaikawaaki irouia am karo aika tangira Iehova ae te Atua, n aroia rorobuaka ake ti a tia ni maroroakinia. Ngkana ngaia anne, e kona naba ni kaineti nakoim te bwai ae taekinaki n te Baibara ibukin Timoteo. (Wareka 2 Timoteo 3:14-17.) Ko bon ‘reiakina’ taekan te Atua ae koaua ao arom ni kakukureia mairouia am karo. Tao a boni bae n tia ni moana reiakinam mangke ko uarereke. Ni koauana, e a tia n rangi ni buokiko karaoan anne ni “kawanawanako bwa e aonga ni kamaiuko rinanon onimakinani Kristo Iesu” ao ni buokiko naba n “tauraoi raoi” ni beku ibukin te Atua. E kangai ngkanne te titiraki ae kakawaki ngkai: Ko na kakaitau ni baika a a tia n reke iroum? E bae ni kainnanoaki n anne tuoam i bon iroum n taai tabetai. Iangoi titiraki aikai: ‘Tera au namakin ngkai I a mena i buakoia taani kakoaua aika kakaonimaki aika bati? Tera au namakin ngkai I a mena i buakoia aomata  tabeman ake e atongia te Atua bwa raoraona? I kakaitau n te kakabwaia ae okoro ma ni kakukurei, ae ataakin te koaua?’

13, 14. Tera te kariri ae a aitara ma ngaia rooro n rikirake tabeman aika Kristian, ma bukin tera bwa a aki wanawana ngkana a iraraang iai? Aanga te katoto.

¹³ A kona rooro n rikirake tabeman aika a kaikawaaki irouia aia karo aika Kristian, n aki nora te kaokoro ae korakora i marenan te bwaretaiti n taamnei ae ngkai ma ana aonnaba Tatan ae rotongitong. A a tia tabeman ni kaririaki bwa a na nora aron te maiu n te aonnaba. Ma ko kona ni biri i moan te kaa ae buti, tii ibukina bwa ko kan noria bwa ko maraki iai ke ko na mate iai? Ni koauana, ko na aki! N aron anne, ti aki riai ni kan rinanon te “bokaboka ae kamwara” n te aonnaba aei, tii ibukini kan noran te rawawata ae rangi ni korakora.—1 Betero 4:4.

¹⁴ E kaikawaaki Gener are e maeka i Atia, n te utu ni Kristian. E bwabetitoaki ngke 12 ana ririki, ma e a manga atikaki nanona n aroaron te aonnaba aei. E taku: “I kan nora aron te ‘inaomata’ ae reke n te aonnaba.” E a moanna Gener ni maiuakina te maiu ae kiriuoua. Ngke ai 15 ana ririki, e a tia ni kakairi n aroaroni maiuia raoraona aika bubuaka tabeua. E a moi manging n aroia ao ni kamanenai taeka aika kamatauninga. E aki toki n okira ana auti ni bwakanakon te tai, imwini kaean te aeka n takaakaro ae te buuru ma raoraona ao n takaakaro naba n te kaombiuta aika boto i aon te tiritiri. Ma imwini waakinakon te tai, e a moanna n ataia ae akea te kukurei ni koaua mani baike e atikaki nanona iai n te aonnaba aei. Bon te maiu ae akea manena. E taekina ae kangai ibukin okina nakon te ekaretia: “A bati kangaanga aika I teimatoa n aitara ma ngaai, ma a rangi ni bati riki kakabwaia mairoun Iehova.”

15. Tera ae a riai n iaiangoia rooro n rikirake, e ngae naba ngkana a kaikawaaki irouia aia karo aika tiaki Kristian?

¹⁵ Ni koauana, iai riki rooro n rikirake aika bobotaki ma kaain te ekaretia aika a kaikawaaki irouia aia karo aika tiaki Kristian. Ngkana ngkoe temanna mai buakoia, iangoa te kakabwaia ae rianako ae reke iroum ngkai ko a kinaa te tia Karikiriki ma ni beku ibukina! Iai aomata aika birion ma birion mwaitiia i aon te aba. Ai ngaia are bon te kakabwaia ni koaua menam i buakoia naake e a tia n akoiia Iehova ni katikia nakoina, ao ni kaota te koaua man te Baibara nakoia. (Ioane 6:44, 45) Tii temanna mai buakoia aomata aika 1,000 mwaitiia aika a maiu ni boong aikai, ae e a tia n reke irouna te atatai ae eti ibukin te koaua ao ngkoe temanna mai buakoia. Tiaki ngkanne aio bukini kimwareireira ngaira ni kabane, e ngae naba ngkana tera aron reken te koaua iroura? (Wareka  1 I-Korinto 2:12.) E taku Gener: “E uti kuniu ngkana I iangoa anne. Antai ngai bwa N na kinaaki iroun Iehova ae Ana Bwai te iuniweeti?” (Taian Areru 8:4) E taku temanna te tari te aine man te tabo naba anne: “A kakatonga ataein te reirei tii ngkana a kinaaki irouia aia tia reirei. Ai batira riki te kakabwaia ni kinaakira iroun Iehova ae te tia Reirei ae Kakannato!”

16. Tera aia motinnano rooro n rikirake aika Kristian ni boong aikai, ae a kaota iai te wanawana?

¹⁶ Iangoa tibwangam n taamnei, ao e aera ko aki kamatoaa riki am motinnano bwa ko na mena i buakoia tabeman ake a a tia ni karaoa ae riai ni maiuia? Ni karaoan anne, ko a kona ni mena i buakoia ana toro te Atua aika kakaonimaki aika bati. Ko rangi ni wanawana riki ngkana ko karaoa anne nakon ae ko tii kakairi irouia angiia rooro n rikirake, aika a kabanebuakai maiuia n tou mwin ana waaki te aonnaba ae i aoni kawaina ni kamaunaaki.—2 I-Korinto 4:3, 4.

17-19. Bukin tera bwa ko wanawana ngkana ko kaokoroko ma kaain te aonnaba?

¹⁷ Ni koauana, e aki bebete n taai nako kaokoroam ma kaain te aonnaba. Ma ngkana ko iaiangoa anne, e na kaotaki mani wanawanara bwa ti kaokoro. Aio kamatataana: Iangoa te tia takaakaro n te Orimbiki. E aki nanououa bwa e riai ni kaokoroa ma tabonrorona bwa e aonga n roko n te tia anne. E na bae n rarawa nakoni baike a na kana ana tai ma ana iango, ake a na kauarerekea iai ana tai ni kataneiai. N te itera are teuana, ngkana e kukurei ni kaokoroa, e na bati riki ana tai ni kataneiai ao n roko n tiana.

¹⁸ Angiia aomata n te aonnaba, a aki bati n iaiangoi mwin aia mwakuri aika buakaka ake a kona n reke irouia, ma a karaoa anne ana toro Iehova. Ko na “taua raoi te maiu ni koaua” ngkana ko kaokoroko ma kaain te aonnaba, ao n rarawa nakon aroaro aika aki riai ma mwakuri aika urui ara onimaki. (1 Timoteo 6:19) E taku te tari te aine ae taekinaki mai moa riki: “Ngkana ko tei n nene ibukin te bwai ae ko kakoauaa, ko na bon namakina te kukurei n tokin te bong anne. E na boni kaotaki n anne bwa iai korakoram ni kaaitarai ana waaki Tatan n te aonnaba aei. Ma ae moamoa riki, titeboo ma ko a kona n nora iai Iehova ae te Atua ae kakatonga iroum ao ni wingare nakoim! E na riki anne ngkana ko namakinna bwa ko kukurei ngkai ko kaokoroko!”

¹⁹ Akea uaani maium ngkana ko kaatuua iangoan tii baika ko kona ni karekei ngkai. (Te Minita 9:2, 10) Ngkana te roro n rikirake ngkoe ao ko rangi n iaiangoa manenan ao abwakini maium, ko aki ngkanne wanawana ngkana ko rarawa n “nakonako n aroia kaain te aonnaba”? E na rangi ni manena iai maium.—I-Ebeto 4:17; Maraki 3:18.

20, 21. Tera aroni maiura n taai aika ana roko ngkana ti karaoi ara motinnano aika eti, ao tera ae tangiria Iehova mairoura?

²⁰ Ngkana ti karaoi ara motinnano aika eti, ti kona ni kukurei ni maiura ngkai ao ni “bwaibwai n te aonnaba,” ae nanona karekean te maiu ae aki toki. A rangi ni bati kakabwaia aika a katauraoaki ibukira ake ti aikoa kona n iaiangoi ni kabane. (Mataio 5:5; 19:29; 25:34) Ni koauana, e aki anganira bwaai te Atua n akea te mwakuri ae karaoaki. Bwa bon iai te bwai ae e tangiria mairoura. (Wareka 1 Ioane 5:3, 4.) Ma ti na rangi ni manena ngkana ti kakaonimaki ni beku ibukina ngkai!

²¹ Ai boni kakabwaiaakira ngaira ngkai a reke iroura baika rangi ni bati mairoun te Atua! E a reke iroura te atatai ae eti n ana Taeka ao ti a ota raoi n te koaua ibukina ma ana kantaninga. Ti kimwareirei ni mwiokoara ae uouotan aran te Atua ao n riki bwa taani Kakoaua ibukina. E berita te Atua bwa e na boni buokira. (Taian Areru 118:7) Ti bia bane ngaira aika rooro n rikirake ke kaara ni kaotiota ara kakaitau, n arora ni maiuakina ae kaotaki iai te nano ni kan angan Iehova “te neboaki n aki totoki.”—I-Rom 11:33-36; Taian Areru 33:12.