1, 2. E kangaa te Atua ni kaota te aro ae ti na tangiria iai, n aron ae taekinna te abotoro Ioane?

E RANGI n ataaki bwa te anga ae moan te tamaroa iroun te tama ibukin reiakinan natina, boni man ana katoto. E koreia te abotoro Ioane bwa “ti kaotiota ngaira te tangira, ibukina bwa e tangirira moa te Atua.” (1 Ioa. 4:19) Ngaia are, e teretere bwa e a tia Iehova ni kaota te banna ae rianako arona bwa te karo ae tatangira, are ti kona ni buokaki iai bwa ti na tangiria.

² N te aro raa ae e “tangirira moa” te Atua? E taku te abotoro Bauro: “E kaota oin ana tangira te Atua nakoira, bwa e ngae ngke taani bure ngaira ma e mate Kristo ibukira.” (IRom 5:8) Mani karaoan te angakarea ae kakawaki anne, ae kanakoan Natina bwa te kaboomwi ibukia botannaomata aika kakoauaa, e oti bwa e a tia Iehova ni kaota raoi bannan te tangira. E kaotaki iai te anganga, ae te mwakuri n aki bangaomata ke arom n anga boni ngkoe. Ti kona ni kaaniaki ma te Atua n te baere e karaoia ae kakawaki ao ni kakabwaiaaki man ana tangira, ao ikanne are ti riai ni manga kaota tangirana.—1 Ioa. 4:10.

3, 4. E na kangaa ni kaotaki tangiran te Atua?

³ Anuan Iehova ae kakawaki riki bon te tangira, ngaia are ti a kona n ota iai ngke e tuanga temanna ae nanokokoraki Iesu bwa  ana moan tua te Atua bon aei: “Tangira Iehova ae Atuam ma nanom ni kabanea, maium ni kabanea, am iango ni kabanea, ao korakoram ni kabanea.” (Mareko 12:30) Ti reiakinna n ana taeka Iesu akanne bwa e irekereke moa tangiran te Atua ma nanora. E aki kukurei Iehova ngkana ti aki tangiria ma nanora ni kabane. Ngaia are, ti a ataia bwa e riai n irekereke naba tangiran te Atua ma maiura, ara iango ao korakorara ni kabanea. E nanonaki n aei bwa e bati riki irarikin tangiran te Atua ni koaua nakon tii namakinan tangirana. Irarikin tangirana mai nanora, ti riai naba n tangiria ma rabwatara ni kabane ao n atai baike e iangoi. Anne te bwai ae tangiria mairoura Iehova, n aron are e taekinna te burabeti ae Mika.—Wareka Mika 6:8.

⁴ Ti na kangaa ni kaotia bwa ti tangira raoi Tamara are i karawa? E riai ni moanibwai iroura tangirana. N aron are e katerea Iesu, ti riai n tangira te Atua ma bwain rabwatara ni kabane, ara namakin ao ataakini baike e iangoi. N te kaongora are imwain aei, ti rinanon aanga aika aua are e kaotaki iai ana tangira ae korakora Iehova ibukia natina. Ti na rinanoi ngkai arora ni kaota ao ni kakorakoraa riki ara tangira ibukina, n aanga ake e kukurei ao ni boraoi nanona iai.

5. Ti na kangaa ni kaota tangiran Iehova ni baike e a tia ni karaoi ibukira?

⁵ Tera arom ngkana ko anganaki te bwaintangira? Ko na bae ni kaota am kakaitau iai. Irarikin anne, ko bae naba ni kabongana raoi. E korea aei Iakobo ae te tia rimwini Kristo: “A bane bwaai n tituaraoi aika raraoi ma bwaintangira aika kororaoi n roko mai eta, bwa a ruo mairoun Taman ootani karawa, ao e aki bibitaki n ai aron te nuu ae kai mwainging.” (Iak. 1:17) E teimatoa Iehova ni karerekei baike ti kainnanoi ibukin te maiu ao ni kukurei iai. E aki ngkanne anaaki nanora bwa ti na manga tangiria?

6. Tera ae a riai ni karaoia tibun Iteraera ni kateimatoa rereken ana kakabwaia Iehova?

⁶ A a tia ni kairaki tibun Iteraera iroun Iehova ae tatangira i nanoni bubua ma bubua te ririki, ao a bati kakabwaiaaia mairouna n te aro n rabwata ao n taamnei. (TuaKau. 4:7, 8) E ngae n anne, teimatoaia ni karerekei kakabwaiaia akanne, boni kaotan aia kakaitau n ongeabaia n ana Tua te Atua, are e irekereke naba ma aia katoatai n angakarea nakon Iehova ni “moani moan uaan” abaia nako. (TeOti. 23:19, BG) Ma a riai tibun Iteraera n aki karekea aonaia iai ibukini karekeani kakabwaiaaia ao tangiraia iroun Iehova.—Wareka Te Tua Kaua 8:7-11.

7. Ti na kangaa ni kabonganai ara “bwai nako” aika kakawaki, ni kaota iai tangiran Iehova?

⁷ Ma tera arora iai? E ngae ngke ti aikoa angakarea ni maan ao uaanikai ni boong aikai, ma ti bon riai ni kaota tangiran te Atua iroura ngkana ti neboia ma ara “bwai nako” aika kakawaki. (TaeRab. 3:9, BG) Baikara aanga aika ti kona ni karaoi? E mataata bwa ti kona ni kabonganai baike iai iroura, ni boutokaa iai tataekinan te Tautaeka n Uea n ara tabo ao ni katobibia te aonnaba. Aio raoi te anga ae tamaroa ibukini kaotan tangiran Iehova, e ngae ngke ti kaubwai ke ti aki. (2 Kor. 8:12) Ma a bati riki aanga ake ti kona ni kaotia bwa ti tangira Iehova.

8, 9. E kangaa n irekereke onimakinan ana berita Iehova ma tangirana iroura? Kabwarabwaraa.

⁸ Uringa ana kauring Iesu nakoia taan rimwina are a na aki tabeaianga ibukin te amwarake ao te kunnikai, ma a na teimatoa n ukoukora moa te Tautaeka n Uea. E taekinna bwa e bon atai te Tama baike ti kainnanoi. (Mat. 6:31-33) Ara a aki nanokokoraki ibukin onimakinan te berita anne, boni kaotani korakoran tangiran Iehova iroura,  ibukina bwa a kaai n irekereke te tangira ao te onimaki. Ti bon aki kona n tangira temanna ae ti aki onimakinna. (TaiAre. 143:8) Ngaia are ti riai n titirakinira ni kangai: ‘E oti ni maiu ao tiia ake I uaiakin bwa I bon tangira Iehova? A noraki n au mwakuri ni katoabong bwa I onimakinna ae e kona n tabeakini kainnanou?’

⁹ E kaota te aeka n tangira ao te onimaki anne te Kristian ae Mike. Ngke te roro n rikirake ngaia, e rangi n iaiangoia ni kani karikirakea tangiran te uarongorongo n te aba ae e ianena iai. E mare ao iai natina aika uoman, ma e teimatoa tangiran te baere e iaiangoia. Ni kaungaana mani kaongora ao ribooti aika bati ibukin taabo ake a kainnanoaki riki iai taan uarongorongo, e a iangoia ma ana utu bwa a na kabebetei maiuia. A kaboonakoa aia auti ao ni mwaing nakon ruun te auti teuana. Imwina, e kauarerekea waakinan ana bitineti ibukin te kaitiaki, ao e reiakina te aeka ni bitineti teuana i aon te intanete ma naake i tinanikun abana. E boni mwaing ma ana utu nakon te aba teuana, ao imwin aia beku iai ma te kukurei i nanon 2 te ririki, e taku Mike: “Ti bon nora koauan ana taeka Iesu ake ni Mataio 6:33.”

10. Tera mwina nakoira ngkana ti kananoa iangoan te koaua ibukin Iehova, n aron are riki iroun te Uea ae Tawita?

¹⁰ E anaaki nanon te Uea ae Tawita ni baike e nori i aani karawa, 3,000 tabun te ririki n nako. E korea aei: “A tataekina mimitongin te Atua taiani karawa; ao a kaotiota ana makuri baina taian itoi.” Imwina, n ringan nanona n te wanawana are n ana Tua te Atua, e taku: “Moan te raoiroi ana tua Iehova, ao e kamaiua te tamnei: E boni koaua ana taeka Iehova, ao e kawanawana ane e ro nanona.” Tera mwin iaiangoan te aeka ni kakaitau anne? E reitia Tawita ni kangai: “A na tangiraki ana taeka wiu ma iangoan nanou i matam, Iehova, ae au bwa ae rietata, ma au tia kamaiu.” E noraki iai rikiraken te tangira ao te reitaki ae kaan i marenan Tawita ao Atuana.—TaiAre. 19:1, 7, 14, BG.

11. Tera ae ti na karaoia ibukin tangiran te Atua ma te atatai ae bati ibukin te koaua man te Baibara are e anganira ni boong aikai? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹¹ Ni boong aikai, ti kakabwaiaaki n te atatai ae bati ibukin ana karikibwai Iehova ao kakororaoan ana kantaninga. E boutokaaki n te waaki aei, te reirei ae rietata riki ao reken te beeba ae bubura. Ma, e noraki ni mwina aika bati bwa e kairiri uaiakinani baikanne, nakoni kerikaakin te onimaki ma kerikaakin tangiran te Atua. Ngaia are, ti kaungaaki n te Baibara bwa ti na aki tii tangira te atatai, ma ti na karekea naba te wanawana ao te ataibwai. Ae nanonaki iai, aron kamanenaan te atatai are e anganira te Atua bwa ti na kakabwaiaaki iai ma tabemwaang. (TaeRab. 4:5-7) “E kantaningaiia aeka n aomata nako [te Atua] bwa a na kamaiuaki, ma ni karekea te atatai ae eti ibukin te koaua.” (1 Tim. 2:4) Ti kaota tangiran Iehova ngkana ti kakorakoraira ni kaongoia aomata taekan te rongorongo ae raoiroi ibukin te Tautaeka n Uea, ao ni buokiia n ataa kakawakin ana kantaninga te Atua.—Wareka Taian Areru 66:16, 17.

12. Tera ae kakaitau iai te roro n rikirake temanna, ni bwaai n taamnei ake e katauraoi Iehova?

¹² A kona naba rooro n rikirake ni kaota tangiran Iehova, n aroia ni kakaitau ibukini bwaai n taamnei ake e katauraoi. E ururing rikaaki Shannon bwa ngke 11 ana ririki, e kaea te Bwabwaro n Aono ae te boto n iango iai “Tangiran te Atua,” ngaia ma tarina ae 10 ana ririki ao aia karo. N te reirei teuana iai, a tuangaki ni kabane ataei ake i aan  12 te ririki bwa a na tekateka n te tabo ae onoti. E nako nanona teutana, ma e ira nanon te babaire. Ma e rotaki imwina n te kukurei ngke a a katoaaki n te bwaintangira ae tamaroa, ae te boki ae Questions Young People Ask—Answers That Work. Tera ana namakin iai neiei ibukin Iehova? E taku: “Ikai are I a ataia ae bon iai Iehova ao e korakora tangirau irouna.” E a manga taku: “Ai kukureira ngaira bwa e anganira ma nanona ni koaua Atuara ae rangi ni kakannato ae Iehova, bwaintangira aika moanibaan te tamaroa n aron aei!”

13, 14. Tera ae ti na kaota iai tangiran Iehova iroura, n iaiangoan ana reirei ni kairiri?

¹³ Ti kauringaki n te Baibara aei: “Ba ane e tangiria Iehova ao e boaia; n ai aron te tama ae boaa natina ae e tangiria.” (TaeRab. 3:12, BG) Ma tera arora iai? E boni kakoauaa te abotoro Bauro ngke e korea aei: “Akea te reirei ni kaetieti ae kakimwareirei ni moan rekena ma e kammaraki.” N taekinan aei, e aki kakeaa Bauro kakawakin ke bonganan te reirei ni kaetieti, bwa e a manga taku: “Ma rimwi riki, e a karika te uaa n raoi ae te raoiroi nakoia te koraki ake a kataneiaaki iai.” (Ebera 12:11) Ngkana ti tangira Iehova, ti riai n rarawa nakoni kakeaani bongan ke ribaan ana reirei ni kairiri. E kona n riki bwa kataakia tabeman. Ma e na rangi n ibuobuoki nakoira ngkana ti tangira te Atua.

¹⁴ A bati I-Iutaia n ana bong Maraki ake a aki butimwaea ana reirei ni kairiri te Atua. A ataa te Tua ibukin taian angakarea ma a moanna ni kakeaa bongaia, n te aro are e a riai Iehova n angania te reirei ni kairiri ae matoatoa. (Wareka Maraki 1:12, 13.) Tera aroni kakaiakin te kangaanga aei? Ongoraei ana taeka Iehova aikai: “N na kanakoa taekan te kareke-kai nako aomi, ao N na oniki kakabaiami ba karekeani kaimi: eng, I a tia n taetae ni kareke kaiia, ba kioina ngkai kam aki kaki [au tua] i nanomi.” (Maraki 2:1, 2, BG) E mataata bwa a kona n reke mwina aika kakaiaki, ngkana anuam ke bon nanom, kakeaani bongan ana reirei ni kairiri ae tatangira Iehova.

15. Tera te aroaro teuana ae nonoraki n te waaki aei, ae ti riai n rarawa iai?

 ¹⁵ N te waaki ni bangaomata ae iaiangoam moa n taai nako, e aki bebete maroroakinan te reirei ni kairiri ao te kaetieti iai bwa a kani katukaki ma aroia angiina aomata. E noraki naba bwa e mwaiti te tai ae a ngurengure iai naake tiaki nanoia ni butimwaea te reirei ni kairiri ke ni kaetieti. Ma a kauringaki Kristian bwa a na “katoka katotongan aron te waaki ae ngkai.” Ti riai n ataa “nanon te Atua ae kororaoi” ao ni kakairi iai. (IRom 12:2) E anganira Iehova n taina ae riai rinanon ana botaki, te reirei ni kairiri ibukin arora ma te aomata ae tiaki raora n aine ke ni mwaane, ara iraorao ao ara kaokirii. Ni butimwaean ao maiuakinana iroura, ti kaotia bwa ti kakaitau ma n tangira raoi Iehova mai nanora.—Ioa. 14:31; IRom 6:17.

16, 17. (a) E aera bwa ti riai n iaiangoa moa nanon Iehova ngkana ti karaoi motinnano? (b) A kangaa tibun Iteraera n aki kaota tangiran ao onimakinan Iehova?

¹⁶ A waekoa ni biri ataei nakoia aia karo ngkana a nora te kangaanga. Ngke a moanna n ikawai riki, a ataia ae a riai n onimakin oini wanawanaia ao ni karaoi oin aia motinnano. Anne iteran naba te rikirake n ikawai. Irarikin anne, a karekea te reitaki ae kaan ma aia karo naake a ongoraei moa aia iango ao aia reirei aia karo, imwaini karaoan aia motinnano. Ai arona naba n te aro n taamnei. E anganira taamneina Iehova bwa e na mwamwakuri iroura, ni ‘karekea nanora ma ni mwakuri.’ Eng, e na oti kakeaani bongan ana tangira ao onimakinana, ni karaoan ara motinnano ngkana ti aki iaiangoa moa nanona.—IBir. 2:13.

¹⁷ N ana bong Tamuera, a konaaki n te buaka tibun Iteraera irouia I-Biritia. A rangi ni kainnanoa buokaia ana aomata te Atua ao kamanoaia. Ma tera ae a karaoia? A iango ni kangai: “Ti na nako n anaa ana ati ni berita Iehova mai Tiro n uotia nako ikai nako ira, ba e na roko te ati i buakora ni kamaiuira mai nanoni baiia ara kairiribai.” Tera mwina? “A maiti kurikuri ake a kamateaki: ba a bwaka tenrebu aika nakonako ni waeia mai buakoia Iteraera. Ao e konaki ana ati te Atua.” (1Tam. 4:2-4, 10, 11, BG) E taraa n ae ngke a uouota te Ati ni Berita tibun Iteraera, a kakaaea iai buokaia iroun Iehova. Ma ni koauana, a rawa nakon ana kaetieti Iehova bwa a bon irii oin aia iango ao e noraki mwina ae kakaiaki.—Wareka Taeka N Rabakau 14:12.

18. Tera ara namakin ngkana ti ukera ana ibuobuoki Iehova?

¹⁸ E kaota te nano ae eti te tia areru ngke e korea aei: “Ko na kaantaninga te Atua: ba N na bon tai karaoiroia i bukin te maiu mai matana. Atuau, e bobaraki ni karawawataki tamneiu i nanou: ma ngaia ae I uringko.” (TaiAre. 42:5, 6, BG) Ai korakorara namakinan ao tangiran Iehova n aei! Ko karikirakea te aeka n tangira anne ao n onimakina Tamara are i karawa? E ngae ngkana am kaeka eng ma ko kona ni karikirakea onimakinana n aron tuangakira n te Baibara aei: “Ko na onimakina Iehova n nanom ni kabanea, ao tai mwiokoa oin am ataibwai: Ko na ataia n nakonakom ni kabane, ao e na kaeti kawaim.”—TaeRab. 3:5, 6, BG.

19. N aanga raa ae ko kani kakorakorako ni kaota iai tangiran Iehova?

¹⁹ E a tia Iehova ni kaota tangirara n arona n tangirira moa. Ti bia kateimatoa iaiangoan ana katoto ae rianako. Ao ti bia kaota rikiraken tangirana iroura ma ‘nanora ni kabanea, maiura ni kabanea, ara iango ni kabanea, ao korakorara ni kabanea.’—Mareko 12:30.