Tai Karawawataa Te Taamnei Ae Raoiroi Mairoun Iehova

“Tai karawawataa naba te taamnei ae raoiroi mairoun te Atua, are kam kanikinaeaki iai.”​—I-EBETO 4:30.

1. Tera ae e a tia ni karaoia Iehova ibukia mirion ma mirion aomata, ao tera ae a kabaeaki iai bwa a na karaoia?

 E A TIA Iehova ni karaoa te bwai ae okoro ibukia mirion ma mirion aomata, aika maeka n te aonnaba ae bati te kangaanga iai. E a tia ni karekea te anga are a na kona iai ni kaaniaki riki ma ngaia rinanon Natina are ana rikitemanna ae Iesu Kristo. (Ioane 6:44) Boni ngkoe temanna mai buakoia aomata aikai ngkana ko a tia ni katabua maium nakon te Atua ao ni maiuakinna. Ngkai ko a tia ni bwabetitoaki n aran te taamnei ae raoiroi, ko a kabaeaki iai bwa ko na kaboraoa maium ma te taamnei anne.​—Mataio 28:19.

2. Baikara titiraki aika ti na rinanoi?

² Ti bwaina te aroaro ae boou ngaira aika ti “ununiki ibukin te taamnei ae raoiroi.” (I-Karatia  6:8; I-Ebeto 4:17-24) Ma e anganira te reirei te abotoro Bauro ao e kauringira bwa ti na aki karawawataa te taamnei ae raoiroi mairoun te Atua. (Wareka I-Ebeto 4:25-32.) Ti na karauira ngkai n nenera raoi ana reirei te abotoro. Tera ae e nanonna Bauro ngke e taekina karawawataan taamnein te Atua? E na kanga temanna ae katabua maiuna nakon Iehova ni karaoa te aeka ni mwakuri anne? Ao ti na kanga n rarawa ni karawawataa taamnein Iehova?

Te Bwai ae E Nanonna Bauro

3. Ko na kanga ni kabwarabwaraa ae nanonaki n taeka aika n I-Ebeto 4:30?

³ Te moan, iangoi ana taeka Bauro akana n I-Ebeto 4:30 aika kangai: “Tai karawawataa naba te taamnei ae raoiroi mairoun te Atua, are kam kanikinaeaki iai, ibukin te bong are kam na kainaomataaki iai n te kaboomwi.” E aki tangiria Bauro bwa a na karuanikaia aia iraorao ma te Atua raao n te onimaki ake e tangiriia. Bon taamnein Iehova are e a tia ni ‘kanikinaeia ibukin te bong are a na kainaomataaki iai n te kaboomwi.’ Bon te kanikina ngkoa ao ngkai naba te taamnei ae raoiroi mairoun te Atua are e a kaman tia ni ‘kakoauaaki iai te bae na roko’ ibukia te koraki ake a kabiraki aika kakaonimaki. (2 I-Korinto 1:22) Ni kanikinaeaia aei, a a riki iai bwa ana bwai te Atua ao ni kona ni karekea te maiu i karawa. Mwaitiia raoi te koraki akana kanikinaeaki bon 144,000.​—Te Kaotioti 7:2-4.

4. E aera bwa e kakawaki te rarawa ni karawawataa taamnein te Atua?

⁴ E kona n riki bwa te moani mwaneka karawawataan te taamnei, are e kabuaa raoi iai mwamwakurin taamnein te Atua ni maiuna te Kristian. E teretere koauan aei man ana taeka Tawita imwini karaoan te bure ma Batateba. E raraoma Tawita ao e onnonia Iehova ni kangai: “Tai teweai nako mai matam; Ao tai kaira nako Tamneim are Raoiroi mai rou.” (Taian Areru 51:11, BG) A na karekea te “bau” ae te aki mamate i karawa tii taani kabiraki ake a kakoauaaki bwa a ‘kakaonimaki ni karokoa mateia.’ (Te Kaotioti 2:10; 1 I-Korinto 15:53) A kainnanoa naba te taamnei ae raoiroi Kristian ake a kantaningaa te maiu i aon te aba, ni kateimatoaani kakaonimakia nakon te Atua ao karekean ana bwaintituaraoi ae te maiu are boto i aon onimakinan ana karea ni kaboomwi Kristo. (Ioane 3:36; I-Rom 5:8; 6:23) Ngaia are ti riai ni bane ni kawakinira mani karawawataan te taamnei ae raoiroi mairoun Iehova.

E na Kanga te Kristian ni Karawawataa te Taamnei?

5, 6. E na kanga te Kristian ni karawawataa taamnein Iehova?

⁵ Ngkai Kristian ngaira aika ti katabui maiura, ti kona n rarawa ni karawawataa te taamnei. Ti kona ni karaoa aei ngkana ti ‘teimatoa ni kairiraki n nakonakora n te taamnei’ bwa ti aonga n aki taonakinako n ana kaibwabwaru te rabwata ao n aki naba kaotiotii aroaro aika bubuaka. (I-Karatia 5:16, 25, 26) Ma e kona ni bitaki anne. Ti kona n rangi ni karawawataa taamnein te Atua, ngkana ti kariaia betinakora teutana imwin teutana tao n akea ataakina iroura, n arora ni karaoi aroaro aika kabuakakaaki n Ana Taeka te Atua are e kaira koreana n taamneina.

⁶ Ngkana ti teimatoa ni karaoi mwakuri aika kauntaba ma te kairiri rinanon te taamnei ae raoiroi, ti na karawawataa iai n ikotaki naba ma Iehova ae Nibwan te taamnei anne. Ngkana ti nenera I-Ebeto 4:25-32, e a kaotaki iai nakoira arora ae ti riai ni karaoia ao e kona ni buokira n rarawa ni karawawataa taamnein te Atua.

Arora n Rarawa ni Karawawataa te Taamnei

7, 8. Kabwarabwaraa bwa e aera ngkai ti riai ni bwaina te koaua.

⁷ Ti riai ni bwaina te koaua. E korea ae kangai Bauro n I-Ebeto 4:25: “Ngkai kam a tia ni kaaki te kewekewe, ao ke e atoatonga te koaua temanna ma temanna nakon raona bwa boni kaain te rabwata ae tii teuana ngaira.” Kioina ngkai ti katiteuanaaki bwa “kaain te rabwata ae tii teuana,” ti riai n aki mwamwanaa te aba ke ni kataia ni burebureiia raora n taromauri, bwa titeboo ma ti kewenia iai. Ane e teimatoa ni waakina te aeka ni maiu aei, e na bon akea ana iraorao ma te Atua.​—Wareka Taeka N Rabakau 3:32.

⁸ A kona n urua te katiteuanaaki n te ekaretia  taeka ao mwakuri aika mwamwanaa te aba. Ngaia are ti riai ni kakairi iroun te burabeti ae onimakinaki are Taniera, are a aki kona aomata ni kunea buakakana. (Taniera 6:4) Ao ti riai n iangoa raoi ana reirei Bauro nakoia Kristian ake a kantaningaa te maiu i karawa, bwa a bane n riki bwa bwain “rabwatan te Kristo” ao a riai n teimatoa ni katiteuanaaki ma taan rimwin Iesu ni koaua aika kabiraki. (I-Ebeto 4:11, 12) Ngkana ti kantaninga te maiu ae aki toki n te aonnaba ae Bwaretaiti, ti riai naba n atoatonga te koaua, bwa n te aro anne ti boutokaa iai te katiteuanaaki n ara botaki n itaritari ae katobibia te aonnaba.

9. E aera ngkai e rangi ni kakawaki kaboraoani maiura ma I-Ebeto 4:26, 27?

⁹ Ti riai n rarawa nakon te Riaboro, ao n aki anganna ana tai bwa e na karuanikaia ara onimaki. (Iakobo 4:7) E buokira te taamnei ae raoiroi bwa ti na rarawa nakon Tatan. N te katoto, ti kona ni karaoa aei ngkana ti kawakinira man te bononnano ae iowawa. E korea ae kangai Bauro: “Ngkana kam un ao tai bure iai. Tai kariaia unimi bwa e na ooaki ni bungin taai, ao tai kakatokaa boran te Riaboro.” (I-Ebeto 4:26, 27) Ngkana e riai unra, e kona ni buokira te tataro i nanora n te tai naba anne bwa ti na ‘taotaon nanora,’ ike ti a kaota iai te taotaonakinnano n oneani mwini karaoani mwakuri aika kona ni karawawataa taamnein te Atua. (Taeka N Rabakau 17:27, BG) Ngaia are ti bia aki teimatoa ni kaikoa unra ao n angan Tatan ana tai ni karina i nanora kani karaoan ae buakaka. (Taian Areru 37:8, 9) Te anga teuana ae ti kona n rarawa iai nakoina, boni waekoara n raoiakini kauntaeka n te aro ae boraoi ma ana reirei Iesu.​—Mataio 5:23, 24; 18:15-17.

10, 11. E aera ngkai ti aki riai n iraa ke ni bwaina te kewe?

¹⁰ Ti riai n aki bwaka ni kaririakira nakon te iraa ke bwainan te kewe. E korea ae kangai Bauro ni kaineti ma te iraa: “Ke e tai manga iraa te tia iraa, ma ke e mwakuri korakora ni karaoa te mwakuri ae raoiroi ni baina, bwa e aonga n reke naba ana bwai ae e na angan ane kainnano.” (I-Ebeto 4:28) Ngkana e iraa te Kristian ae e a tia ni katabua maiuna, e na boni ‘bakanrerea iai aran te Atua’ rinanoni kabuakakaana. (Taeka N Rabakau 30:7-9, BG) Akea riain te iraa n te maiu ni kainnano. A ataia te koraki ake a tangira te Atua ao raoia naba bwa bon akea riain te iraa.​—Mareko 12:28-31.

¹¹ E aki tii taekina te bae ti aki riai ni karaoia Bauro, ma e taekina naba te bae ti riai ni karaoia. Ngkana ti maiuakina ae boraoi ma te kairiri rinanon te taamnei ao n nakonako iai, ti na mwakuri korakora ibukin tararuaan ara utu ao ni karekea ‘ara bwai ae ti na angan ane kainnano.’ (1 Timoteo 5:8) A kawakina aia mwane Iesu ma ana abotoro ibukini buokaia ake a maiu ni kainnano, ma e ananai tabeua mai buakona te tia kamwane are Iuta Itekariota. (Ioane 12:4-6) E bon aki kairaki teuaei n te taamnei ae raoiroi. Ti “bwaina te kakaonimaki ni bwaai ni kabane” ngaira aika ti kairaki  n taamnein te Atua n aron are e karaoia Bauro. (I-Ebera 13:18) Ibukin anne, ti a rarawa iai ni karawawataa te taamnei ae raoiroi mairoun Iehova.

Aanga Tabeua Ake Ti na Rarawa Iai ni Karawawataa te Taamnei

12, 13. (a) Tera te taetaenikawai ae ti riai n rarawa iai n aron ae kaotaki n I-Ebeto 4:29? (b) Tera aron ara taetaenikawai ae riai?

¹² Ti riai n tarataraa raoi ara taetaenikawai. E taku Bauro: “E na tai otinako te taeka ae buakaka mai wimi, ma a na raraoi ami taeka nako ibukini kateimatoaan te aba n aron ae kainnanoaki, bwa a aonga ni buokaki iai akana ongora.” (I-Ebeto 4:29) E a manga aki tii taekina naba te bae ti riai n aki karaoia te abotoro, ma e tuangira te bae ti riai ni karaoia. Ni kairakira n taamnein te Atua, ti na kaungaaki iai n ‘taekina ae raoiroi ibukini kateimatoaan te aba bwa a aonga ni buokaki iai akana ongora.’ Irarikina, ti aki riai ni kariaia bwa e na otinako te “taeka ae buakaka” mai wira. Te taeka ni Kuriiti ae rairaki bwa “buakaka” e a tia ni kamanenaaki ni kabwarabwaraan te uaanikai, te ika ke te iriko ae mka. Ribaakin aeka n amwarake akanne, ai aron ribaakin taeka aika e iangoi Iehova bwa a buakaka.

¹³ A riai n raraoi ara taetaenikawai, a kaota te akoi, ao n “taoronaki” naba. (I-Korote 3:8-10; 4:6) A riai ni kona n ataa kaokorora aomata n ongoraean ara taetaenikawai. Ngaia are ti bia buokiia aomata nako rinanon taekinani baika ‘raraoi ibukini kateimatoaan te aba.’ Ao e bia boraoi naba ara namakin ma te tia areru are e anene ni kangai: “A na tangiraki ana taeka wiu ma iangoan nanou i matam, Iehova, ae au bwa ae rietata, ma au tia kamaiu.”​—Taian Areru 19:14, BG.

14. Baikara baika ti riai ni kaaki n aron ae taekinaki n I-Ebeto 4:30, 31?

¹⁴ Ti riai ni kaaki te riribai, te un, te tinaraa ao te buakaka ni kabane. E korea ae kangai Bauro imwin ana kauring ibukin te taratara raoi mani karawawataan taamnein te Atua: “Kam na kaaki te riribai ae korakora ma te marakinnano ma te un ma te takakaa ma te tinaraa, n ikotaki ma te buakaka ni kabanea.” (I-Ebeto 4:30, 31) Ngkai aomata ngaira aika ti aki kororaoi, ti riai ni bane ni mwakuri korakora ni kaetietii ara iango ao ara mwakuri. Ngkana ti kariaia bwa e na tau arora “te riribai ae korakora ma te marakinnano ma te un,” ti na boni karawawataa iai taamnein te Atua. Ti karawawataa naba te taamnei ngkana ti tautaui mwini kairua ake a karaoaki nakoira, ti kaotiota marakin nanora ao ti rawa n raoiakinaki ma are ti un ma ngaia. Ngkana ti kakeai bongan ana reirei te Baibara, tao ti na karikirakei iai aroaro aika kona ni kairira bwa ti na bure nakon te taamnei ao ti a kona iai ni boo ma mwia aika rangi n rawawata.

15. Tera ae ti riai ni karaoia ngkana iai kairua tabeua aika karaoaki nakoira?

¹⁵ Ti riai n akoi, n atataiaomata, ao ni kabwarai buure. E korea ae kangai Bauro: “Kam na iakoakoi i marenami, n atataiaomata ao n tauraoi n ikabwarabure n aron naba te Atua ngke e tauraoi ni kabwarai ami bure rinanoni Kristo.” (I-Ebeto 4:32) Ti bia katotonga te Atua ni kabwarai buure, e ngae ngkana a rangi ni maraki nanora ni kairua tabeua aika karaoaki nakoira. (Ruka 11:4) Iangoia bwa aongkoa e taekina te bae aki raoiroi ibukira raora n te onimaki temanna. Ti kakorakoraira ni kaetii baikanne ngaia are ti a kawaria. E kaota nanokawakina ni koaua ao e bubutii kabwaraan ana bure. Ti kabwaraa ana bure, ma ti riai ni karaoa ae bati riki. E taekinaki ae kangai n  Nakoaia Ibonga 19:18 (BG): “Ko na tai karereke kai, ao tai kaikoa unim n ekiia nako natiia am koraki, ma ko na tangira raom n ai aron tangiram i bon i roum: Iehova Ngai.”

E Kainnanoaki te Taratara Raoi

16. Taekina te katoto ae kaota riaira ni karaoi bitaki ibukin aki karawawataan taamnein Iehova.

¹⁶ Ti kona naba ni kaririaki ni karaoan te bwai ae e aki kukurei iai te Atua ngkana ti tiku n tii ngaira. N te katoto, tao e a tia te tari te mwaane n ongora te anene ae e aki riai ibukia Kristian. Teutana imwin teutana, e a tabeaianga mataniwin nanona imwini kakeaani bongan ana reirei te Baibara ake a katauraoaki ni booki ake mairoun “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana.” (Mataio 24:45) Tao e tataroa ana kangaanga te tari aei ao e uring naba ana taeka Bauro ake n I-Ebeto 4:30. Ibukini matoan raoi nanona bwa e na aki karawawataa taamnein te Atua, e a motinnanoia man te tai anne bwa e na rarawa n ongoraea te anene ae aki riai ibukia Kristian. E na kakabwaiaa Iehova te aeka n aroaro ae e kaotiotia te tari te mwaane aei. Ngaia are ti bia kawakinira n taai nako mani karawawataan taamnein te Atua.

17. Tera ae kona n riki ngkana ti aki taratara raoi ao n aki tataro ma nanora?

¹⁷ Ti kona ni bwaka ni karaoan ae aki itiaki ke ae kairua are e na karawawataa te taamnei, ngkana ti aki taratara raoi ao n aki tataro ma nanora. Ngkai bon te taamnei ae raoiroi ae karikirakei aroaro aika kaotiotaki iai aroaron Tamara are i karawa, ngaia are ngkana e karawawataaki te taamnei iroura, e a karawawataaki naba ke ni kananokawakaki iai te Atua, ae te bwai ae ti aki kani karaoia. (I-Ebeto 4:30) Bon nanoia ni kani bure taani koroboki aika I-Iutaia ake n te moan tienture, ngke a taekin ana kakai Iesu bwa mairoun Tatan. (Wareka Mareko 3:22-30.) A “kabuakaka te taamnei ae raoiroi” naake a riribaa Kristo ao ibukin anne a a karaoa te bure ae aki kona ni kabwaraaki. Ti bia aki riki n aron anne!

18. Ti na kanga n ataia bwa ti tuai karaoa te bure ae aki kona ni kabwaraaki?

¹⁸ Ti riai n ururinga te baere e taekinna Bauro ibukin aki karawawataan te taamnei, bwa ti aonga ni kararoaira mani karaoan te bure ae aki kona ni kabwaraaki aei. Ma tera ae ti na karaoia ngkana ti a tia ni karaoa te bure ae rawawata? Ngkana ti a tia n raraoma ao ni buokaki irouia unimwaane n te ekaretia, ti a kona ni kakoauaa iai bwa e a tia ni kabwarai ara bure te Atua ao ti tuai bure nakon te taamnei ae raoiroi. Ti kona n rarawa ni manga karawawataa te taamnei n aaro nako man ana ibuobuoki te Atua.

19, 20. (a) Baikara bwaai tabeua ake ti riai n rarawa nako iai? (b) Tera ae ti riai ni motinnanoia bwa ti na karaoia?

¹⁹ E kabongana taamneina ae raoiroi te Atua ni karikirakea te tangira, te kimwareirei, ao katiteuanaakia ana aomata. (Taian Areru 133:1-3) Ngaia are ti riai n rarawa ni karawawataa te taamnei ibukin arora ni wiwinnanti n te aro ae kammaraki ke n taekini baika kamangora karineaia taani kawakintiibu ake a mwiokoaki iroun te taamnei. (Mwakuri 20:28; Iuta 8) N oneani mwin anne, ti riai ni karikirakea te katiteuanaaki ao te ikarinerine n te ekaretia. Ti bon riai n aki kaungaia aomata bwa a na bobotaki ao n tii tangiriia raoraoia aika kinaia i buakoia ana aomata te Atua. E korea ae kangai Bauro: “I kaungaingkami taari n aran ara Uea ae Iesu Kristo, bwa kam riai ni bane ni boraoi n ami taeka, ao e riai n akea te iraraure i marenami, ma kam na katiteuanaaki raoi n te iango ma te kantaninga ae tii te arona.”​—1 I-Korinto 1:10.

²⁰ E kukurei Iehova ao e kona ni buokira n rarawa ni karawawataa taamneina. Ti bia teimatoa n tataroa te taamnei ae raoiroi ao ni motinnanoia bwa ti na aki karawawataa. Ti bia teimatoa n “ununiki ibukin te taamnei,” ma n ingainga n ukera te kairiri rinanona ngkai ao n aki totoki.

Ko na Kanga ni Kaeka?

• Tera ae e nanonaki ni karawawataan taamnein te Atua?

• E na kanga te aomata ae e a tia ni katabua maiuna ni karawawataa taamnein Iehova?

• N aaro raa ake ti kona n rarawa iai ni karawawataa te taamnei ae raoiroi?

[Titiraki Ibukin te Reirei]

[Taamnei n iteraniba 29]

Waekoa kaetii kauntaeka

[Taamnei n iteraniba 30]

Te uaa raa ae moan te tamaroa ibukini kaikonakan am taetaenikawai?