Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Bukin Tera Bwa A Aki Kaotaki Araia Tabeman Ake A Koreaki Rongorongoia n te Baibara?

Bukin Tera Bwa A Aki Kaotaki Araia Tabeman Ake A Koreaki Rongorongoia n te Baibara?

Aia Titiraki Taani Wareware . . .

Bukin tera bwa a aki kaotaki araia tabeman ake a koreaki rongorongoia n te Baibara?

Ni bokin te Baibara ae Ruta ao e aranaki te mwaane are e rawa ni karaoa mwiokoana ni kaineti ma te Tua Rinanoni Mote bwa Nao ao teuaei. (Ruta 4:​1-12) Ti riai n iangoia ngkanne bwa a buakaka ao a aki rangi ni kakawaki aomata ni kabane ake a koreaki rongorongoia n te Baibara aika a aki kaotaki araia?

Tiaki. Iangoa te katoto ae kaokoro aei. Ibukini katauraoan te kabanea n Toa ae te Riao iroun Iesu, e a tuangia taan rimwina bwa a na “nakon te aomata temanna n te kaawa” bwa e na katauraoi bwaini mwengana. (Mataio 26:18) Ti riai n iangoia bwa e buakaka ke e aki rangi ni kakawaki kaotakin aran te mwaane are e taekinaki bwa “te aomata temanna” n te kibu aei? Bon tiaki ngaia anne, akea te nanououa bwa “te aomata temanna” ae taekinaki ikai bon te tia rimwin Iesu. E aki kaotaki arana kioina ngkai akea kakawakina n te rongorongo.

Irarikin anne, a koreaki n te Baibara araia aomata aika buakaka aika bati ao iai aia katoto naba aomata aika kakaonimaki aika bati ake a aki kaotaki araia. N te katoto, e rangi ni kinaaki aran Ewa are te moan aine. Ma e ngae n anne, ibukin iaiangoana i bon irouna ao aki ongeabana are e a kaira iai Atam nakon te bure, e a karekea mwina ae kakaiaki nakoira ni kabane. (I-Rom 5:12) Ni kaitaraan anne, e aki kaotaki arani buun Noa n te Baibara, ma ti boni buokaki n arona are e aki iaiangoia i bon irouna ma iai nanona n ongeaba ni boutokaa buuna n ana mwakuri ae rangi ni kakawaki. E teretere bwa ngkai e aki kaotaki arana, tiaki nanona bwa e aki kakawaki ke e aki kakabwaiaaki iroun Iehova.

Bon iai riki aika a aki kaotaki araia n te Baibara ake a karaoi mwioko aika kakawaki, ke n ninikoria naba ibukin ana kantaninga Iehova. Iangoa te ataeinnaine ae uarereke ae te I-Iteraera are te toro n ana auti Naaman ae mataniwin te taanga ni buaka i aon Turia. E ninikoria neiei n taetae nakon ana toka are buun Naaman ibukin ana burabeti Iehova i aon Iteraera. E a karekea te kakai ae rangi ni korakora te mwakuri aei. (2 Uea 5:​1-14) E katea naba te banna ni katoto ae raoiroi ibukin te onimaki natin te tia motikitaeka ae Iebeta are te I-Iteraera ae te aine. E anga nanona neiei bwa e na aki mare ao n aki kariki naba bwa e aonga ni kakororaoa ana taetae ni bau tamana. (Taani Motiki-Taeka 11:​30-40) N aron anne, bon iai aika otei taian areru aika a raka i aon 40 mwaitiia ake a aki kaotaki araia n ikotaki naba ma burabeti aika kakaonimaki ake a karaoi mwiokoaia aika kakawaki.​—1 Uea 20:​37-43.

A kona naba n rangi n anainano riki aia katoto anera aika kakaonimaki. Boni mirion ma mirion mwaitiia ma tii uoman aika a kaotaki araia n te Baibara bwa Kabiriera ao Mikaere. (Taniera 7:10; Ruka 1:19; Iuta 9) A aki kaotaki araia nikiraia naake a koreaki rongorongoia n te Baibara. N te katoto, e titirakinaki te anera irouni Manoa are taman Tamton ni kangai: “Antai aram, ba ngkana a koro bukin am taeka ao ti na karineko?” Tera te kaeka? ‘Bukin tera ngkai ko titiraki arau?’ E nanorinano te anera anne n aki butimwaea karineana ngkai e kaineti anne tii nakon te Atua.​—Taani Motiki-Taeka 13:​17, 18, BG.

E aki kabwarabwaraaki n te Baibara bwa e aera ngkai a kaotaki araia tabeman aomata ao tabeman a aki. Ma ti kona ni karekea reireiara aika bati mairouia aomata ma anera aika kakaonimaki ake a beku iroun te Atua ao anera naba ake a kantaningaa kakannatoia ke karineaia.