Kaania Te Atua

“A Teretere Raoi Aroarona Aika Aki Nonoraki”

Ko kakoauaa te Atua? Ngkana ko kakoauaa, ko kona ni kaota bukina ae ko kakoauaa bwa bon iai ngaia? Ni koauana, ti otabwaniniaki ni bwaai ni kakoaua ni kaineti ma te tia Karikiriki ae wanawana, ae mwaaka ao n tatangira. Tera te bwai ni kakoaua aei, ao e na kanga n anainano? Ti na iangoi ana taeka te abotoro Bauro ibukini kaekaan aei ake a koreaki n ana reta nakoia Kristian ake i Rom.

E taku Bauro: “A teretere raoi [aroaron te Atua] aika aki nonoraki mani moani karikan te aonnaba ni karokoa ngkai, bwa a noraki ni baika karikaki. E teretere raoi iai bwa bon te Atua ngaia, ao e noraki naba iai mwaakana n aki totoki. Mangaia ae bon akea bukina ae riai ae a na aki kakoauaa iai te Atua.” (I-Rom 1:20) E a mataata ngkanne bwa iai te tia Karikiriki n norani mwin ana mwakuri, n aron are e katerea Bauro. Ti na rinanoi raoi ana taeka Bauro akanne.

E kamataataa Bauro bwa a kona n noraki aroaron te Atua “mani moani karikan te aonnaba ni karokoa ngkai.” Mangaia are e taekinna Bauro ae a a kona aomata mani moani karikaia, n nori bwaai ni kakoaua ibukin aroaron te tia Karikiriki ni baike e karaoi.

Ti kakoauaa anne mani bwaai ni kakoaua ni kabane aika a otabwaninira. A aki karabaaki aron rikia bwa a “teretere raoi.” E aki tii katereaki raoi n te karikibwai man te bwai ae totoakaei nakon ae bingingi bwa iai te tia Karikiriki, ma e katereaki naba iai aroarona aika raraoi. E aki ngkanne kaotaki nakoira wanawanan te Atua n noran ana karikibwai aika karauaki ni karaoaki raoi? E aki naba kaotaki mwaakana ni mwaitin itoi aika i karawa ao raababani marawa? Ao e aki naba kaotaki ana tangira ibukin te botannaomata n aroia ni kukurei ni katoong aeka n amwarake aika kakaokoro ao tamaroan otin ao bungin taai?​—Taian Areru 104:24; Itaia 40:28.

E kanga ni mataata raoi aei n te bwai ni kakoaua? Ibukin anne, e a kateretereaki raoi bwa “bon akea bukina ae riai” irouia te koraki ake a aki noria ao ake a rawa ni kakoauaa te Atua. E kaikonakia te tia rabakau temanna ni kangai: “Iangoia bwa te turaiua e kakeaa bongan te kanikina i aon te kawai ae kangai “Tei Moa, Toua te Maing.” E kateia te bureitiman ao n anganna te beeba ibukin tuuaana. E kataia te turaiua ni kauntaeka bwa e aki nora te kanikina. Ma a aki butimwaeaki ana taeka iroun te bureitiman ibukina bwa e bon raoiroi ana taratara ao e bon rangi n teretere raoi te kanikina. Irarikin anne, bon taben te turaiua bwa e na taratara raoi ao e riai ni mutiakin aeka ni kanikina akanne. Ao ai bon titeboo naba anne ma bwaai ni kakoaua ibukin aroaron te Atua. A rangi n teretere raoi “kanikina” akanne. Ngkai iai iroura te konabwai n iango, ti kona n nori kanikina akanne. Ti bon riai ni mutiakini.

Ni koauana, e kaotaraeaki raoi ni bokin te karikibwai baika bati ibukin ara tia Karikiriki. Ma iai te boki teuana ae katerea raoi riki taekana bwa te Baibara. Ngkana ti wareka kanoana, ti na karekea iai kaekaan te titiraki ae rangi ni kakawaki aei: “Tera ana kantaninga te Atua ibukin ara aonnaba ao aomata aika maekanna? E kona ni buokiko ataakin te kaeka ibukin te titiraki anne bwa ko na kaaniaki riki ma te Atua ae “a teretere raoi aroarona aika aki nonoraki” n te aonnaba ae otabwaninira.

Te Wareware n te Baibara ae Baireaki Ibukin Aokati

I-Rom 1-16

[Kabwarabwaraan n iteraniba 11]

E a mataata ngkanne nakoira bwa iai te tia Karikiriki n norani mwin ana mwakuri