E na kariaia te Atua bwa a na teimatoa aomata n tautaekania i bon irouia ao ni karuanikaia maiuia aomata n te tai ae na roko? E aki, bwa e na boni katoki rawawata aika ririki n tienture aika bati n aron ae ti a tia n noria. E tangiria te tia Karikiriki bwa ko na ataia ae e a kaan te tai ae e na karokoa iai te toki. E kangaa ni kaotaraea te atatai ae kakawaki anne?

Iangoa te katoto aei: Ngkana ko mwananga nakon te tabo ae ko aki taneiai iai, ko bae ni kakaaea moa rongorongona n te intanete, te mwabe ao kaetieti ibukini kairani kawaim. Ngkanne, ngkana ko nori taiani mwaake ke kanikina aika titeboo ma ake a oti i aon am kaetieti, ko a kakoauaa iai bwa ko a kaan ma te tabo ae ko na nako iai. N aron naba anne, e a tia te Atua n anganira ana Taeka are e kabwarabwaraaki iai taekani bwaai aika riiriki n te aonnaba ni kabutaa. Ngkai ti a nori kanikina akanne, ti a kakoauaa iai bwa ti a mena i nanon te tai ae e a kaan ma te toki.

E kabwarabwaraaki n te Baibara bwa e na roko te tai ae okoro n te aonnaba ae na toki n rokon te toki. E na noraki n te tai anne baika a na riki ni katobibia te aonnaba aika tuai man nonoraki mai mwaina. Iangoi tabeua mai buakoni baika taekinaki n Ana Taeka te Atua.

1. TE BITAKI AE BUBURA AE KARIKA TE KANGAANGA N TE AONNABA NI KABUTAA A karinanaki baika a na riki i aon te aba bwa kanoan te kanikina n te taetae ni burabeti are koreaki ni Mataio mwakoro 24. E kanikinaeaki n te kanikina anne “tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba” ae kairiri nakon te tai are ‘e na roko iai te toki.’ (Kibuna 3, 14) Kanoani kanikina aikai bon taiani buaka aika korakora, taren te amwarake, mwaeiein te aba teuana ma teuana, rikiraken te buakaka, akean te tangira ao aia kakorakora mataniwin Aaro ni mwamwanaia aomata. (Kibuna 6-26) Ni koauana, a a tia n riiriki baikai i nanon tienture aika bati. Ma e ngae n anne, a na bane n riki n te tai ae tii teuana ngkai e a kaan te toki. A na raonaki naba ni kanikina aika tenua aikai.

2. AROAROIA AOMATA E taekinaki n te Baibara bwa e na kanikinaeaki “kabaneani boong,” ae te tai are na kairiri nakon te toki n rikirakeni buakakan aroaroia aomata. Ti wareka ae kangai: “Ane a nang riki aomata bwa taan tangiriia i bon irouia, taani bakimwane, taani kamoamoa, taan nanorieta, taan taetae ni kabuakaka, taan aki ongeaba irouia aia karo, taani bangaomata, taan aki kakaonimaki nakoia raoia, taan aki tatangira, taani kakanneti, taan uarao, taan aki taubaang, taan iowawa, taan riribaa te raoiroi, taani kamwamwane, taan aki kani bwerengaki, taani kainikatonga, taan tangira riki kakukurein te rabwata nakon tangiran te Atua.” (2 Timoteo 3:1-4) Ni koauana, e aki boou kaotiotan te aki karinerine irouia aomata ma e na rikirake ni korakora te aroaro anne i nanoni “kabaneani boong,” ike e a tonuraoi iai kabwarabwaraana bwa “taai aika okoro aika karuanikai.” Ko a tia n nora te bitaki ae buakaka aei n aroaroia aomata?

3. URUAKAN TE AONNABA E taekinaki n te Baibara bwa “e na kamaunaia . . . te koraki ake a urua te aonnaba” te Atua. (Te Kaotioti 11:18) N te aro raa ae a urua iai te aonnaba aomata? E kabwarabwaraaki anne n aron te tai are maiu iai Noa ni kangai: “Ao e buakaka te aba i matan te Atua, ao a buta aonaba n te tiritiri. Ao E taraiia kaain aonaba te Atua, ao noria, a buakaka; ba a bane aomata ni kabuakakai aroia i aonaba. Ao E taku te Atua nakon Noa, E a reke nanou ba N na kamaunaia aomata ni kabaneia, ba e buta aonaba n te tiritiri i rouia; ao noria, N na kamaunaia mai aonaba.” (Karikani Bwaai 6:11-13, BG) Ko nora rikirakeni mwaitini bwaai ni kakoaua ae e a onrake ngkai te aonnaba n te iowawa? Irarikin anne, a a maeka ngkai aomata i nanon te tai ae okoro n te aonnaba. Bon iai aia konabwai n urua te aonnaba n aroia ni kamaunaia aomata ake iai. Iai bwaai ni buaka i nanoni baia. Ao e uruanaki naba te aonnaba n te anga riki teuana. A rotaki buaka bwaai aika kateimatoa te maiu n te aonnaba n aron te ea ae ti ikeikenna, maan, aroka ao marawa man aroia aomata n kabonganai n te aro ae aki riai.

 Titirakiniko ni kangai: ‘Iai mwaakaia aomata ni kamauna te aonnaba n te tienture ae nako?’ Ma e a reke ngkai te mwaaka anne rinanoni karaoani bwaai ni buaka aika mwaakaroiroi ao man uruakan te otabwanin. E a riaon aia konabwai aomata ni katoka mwin rikirakeni kukune aika boou. Ma e ngae n anne, tiaki ana bwai te aomata bwa e na bairei kanoan taai aika a na roko ibukin te aonnaba. Imwain ae a na mauna baika maiu ni kabane n te aonnaba, e na boni kamaunaia te koraki ake a urua te aonnaba te Atua. Bon anne ana berita!

4. TE MWAKURI N UARONGORONGO NI KATOTOBIA TE AONNABA E taetae ni burabetinaki ae kangai n te kanikina riki teuana ibukin te toki bwa e na karaoaki te mwakuri ae tuai man nonoraki mai mwaina: “E na tataekinaki te rongorongo ae raoiroi aei ae taekan te tautaeka n uea, n te aonnaba ni kabutaa bwa te bwai ni kaotioti nakoia botannaomata ni kabaneia, ao ngkanne e a roko naba te toki.” (Mataio 24:14) E na kaokoro te mwakuri n uarongorongo aei ma aia waaki Aaro n anai nanoia aomata i nanon tienture aika bati. Inanoni kabaneani boong, e na katuruturuaki riki taekan te rongorongo ae okoro ae “te rongorongo ae raoiroi aei ae taekan te Tautaeka n Uea.” Iai te botaki n Aro ae ko ataia ae tataekina te rongorongo anne? E ngae ngke iai tabeman aika tataekinna, a karaoia n te tabo ae uarereke ke a tibwaa te rongorongo ae raoiroi aei n “te aonnaba ni kabutaa bwa te bwai ni kaotioti nakoia botannaomata ni kabaneia”?

E katuruturuaki taekan “te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea” n te Atureti n te Intanete ae www.pr418.com. A tauraoi iai booki aika kabwarabwaraa te rongorongo anne n taetae aika e raka i aon 700 mwaitiia. Iai riki te botaki teuana ae ko ataia ae katuruturua tataekinan te rongorongo ae raoiroi ibukin te Tautaeka n te Uea ni katobibia te aonnaba? Imwaini kamanenaan te Intanete, a a karekea kinaakia Ana Tia Kakoaua Iehova n aia kakorakora n tibwaa te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea. Man 1939, a a kaotaki taeka aika “Ae Tataekina Ana Tautaeka n Uea Iehova” i tinanikuni maekatin aika Te Taua-n-Tantani. E taekinaki taekan aia mwakuri n uarongorongo Ana Tia Kakoaua Iehova n te boki ae taekaia Aaro, bwa bon te mwakuri ae “rianako arona ibukini korakorani karaoana ao butanakona.” E katuruturuaki n te mwakuri aei te rongorongo ae raoiroi are ‘e na roko te toki’ n te tai ae waekoa rinanon ana waaki Ana Tautaeka n Uea te Atua.

Ko a tia n nori ana kauring te Baibara aika aua ake a kabwarabwaraaki n te kaongora aei ni maium? Inanon ririki aika e raka i aon tebubua, e a tia te maekatin aei ni katauraoi rongorongoni baika ririki n te  aonnaba ni buokiia taani wareware bwa a na kakoauaa ae ti a kaan ma te toki. Ni koauana, a aki boraoi n iango ma bwaai ni kakoaua aomata tabeman aika nanokokoraki ao n taekinna bwa e kona n rairaki ke ni kabwarabwaraaki n te aro ae kaokoro irouia aomata aika kakaokoro ao a kona naba ni kabwaouaaki iai koaua. A taekinna naba bwa e a ririkirake ni buakaka te waaki n te aonnaba man rikiraken te waaki n itoman ni katobibia te aonnaba. Ma e ngae n anne, a rikirake ni mwaiti bwaai ni kakoaua aika kaotia bwa ti a mena n raabanen te tai ae okoro n te aonnaba.

A iangoia taan rabakau tabeman bwa ti a rinanoni bitaki aika bubura n te aonnaba aei. N te katoto, a kauringaki kaain te United Nations Security Council n 2014 taekani karuanikai aika korakora nakoia aomata irouia kaain te Science and Security Board n te kaongora ae The Bulletin Of the Atomic Scientists. A taekina ae kangai taan rabakau akanne: “E kaotaki mani mwin rinanoani karuanikai aikai bwa e teimatoa n ruanikai maiuia aomata ni kabuanibwai aika kona n riki mani kukune aika boou.” A a mwaiti aomata aika rikirake ni kakoauaa ae ti a mena ngkai n te tai ae okoro n te aonnaba. A aki nanououa taani boreetia te maekatin aei ao taani wareware, bwa bon taekani kabaneani boong te tai ae okoro aei ao e a kaan naba te toki. N oneani mwin ae ko na maaka te tai ae na roko, ko na boni kukurei imwin te toki. Bukin tera? Ibukina bwa ko kona ni kamaiuaki n tain te toki!