Ngkai Ana Tia Kakoaua Iehova ngaira, ti kekeiaki ni maiuakina te aroaro ni Kristian are e reiakinia iai aomata Iesu ao are a maiuakinna ana abotoro. E kabwarabwaraaki n te aro ae kimototo ara koaua n te kaongora aei.

1.   Te Atua. Ti taromauria te Atua ae tii temanna ae koaua, ae Moan te Mwaaka, ae te tia Karikiriki, ae arana Iehova. (Taian Areru 83:18; Te Kaotioti 4:​11) Bon Atuan Aberaam, Mote, ao Iesu.​​—Te Otinako 3:6; 32:11; Ioane 20:17.

2.   Te Baibara. Ti ataia ae te Baibara bon ana rongorongo te Atua nakoia aomata ae e kaira koreana. (Ioane 17:17; 2 Timoteo 3:​16) Ti kabotoa ara onimaki i aoni booki aika 66, ae kanoan te “Nuu Tetemanti” ao te “Oo Tetemanti.” E kabwarabwaraa raoi aei Professor Jason D. BeDuhn ngke e korea ae Ana Tia Kakoaua Iehova “a kabotoa aia onimaki ao aia mwakuri i aon te bae taekinaki n te Baibara, ao a aki kamani baireia bwa tera ae e riai n taekinna te Baibara.” a

    Ti kakoauaa te Baibara ni kabane, ao ti aki kaitaraa. Ti ataia bwa a koreaki tabeua kanoana n te taetae ni kaikonaki ke ni karariki.​​—Te Kaotioti 1:1.

3.   Iesu. Ti tou mwin ana reirei ao ana katoto Iesu Kristo ao ti karinea ngkai ara tia Kamaiu ao ngkai Natin te Atua. (Mataio 20:28; Mwakuri 5:​31) Ai ngaia are boni Kristian ngaira. (Mwakuri 11:26) Ti a tia naba n reiakinna n te Baibara bwa Iesu bon tiaki te Atua ae Moan te Mwaaka ao bon tiaki ana reirei te Baibara te Temanna n teniman.​​—Ioane 14:28.

4.   Ana Tautaeka n Uea te Atua. Bon te tautaeka ni koaua i karawa, ao tiaki te bwai teuana ae mena i nanoia Kristian. E na bon onei mwin aia tautaeka aomata ao e na kakororaoa ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba. (Taniera 2:​44; Mataio 6:​9, 10) E na boni karaoi baikai n te tai ae waekoa, n aron ae e kaotaki n te taetae ni burabeti n te Baibara ae ti a mena ngkai ni “kabaneani boong.”​​—2 Timoteo 3:​1-5; Mataio 24:​3-​14.

    Iesu bon te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua i karawa. E moana ana tautaeka n 1914.​​—Te Kaotioti 11:15.

5.   Te kamaiuaki. E kona n reke te kainaomataaki man te bure ao te mate rinanon ana karea ni kaboomwi Iesu. (Mataio 20:28; Mwakuri 4:​12) Ngkana a kani kakabwaiaaki aomata man te karea anne, a na aki tii kaotiota onimakinan Iesu ma a na bitii naba maiuia, ao ni bwabetitoaki. (Mataio 28:​19, 20; Ioane 3:​16; Mwakuri 3:​19, 20) E kakoauaaki ana onimaki te aomata man ana mwakuri. (Iakobo 2:​24, 26) Ma e ngae n anne, e bon aki kona n reke te kamaiuaki​​—ma tii rinanon “ana akoi ae rianako te Atua.”​​—I-Karatia 2:​16, 21.

6.   Karawa. A maeka i karawa Iehova ae te Atua, Iesu Kristo, ao anera aika kakaonimaki. b (Taian Areru 103:​19-​21; Mwakuri 7:​55) A na boni kautaki nakon te maiu i karawa te koraki ae karako mwaitiia ae​​—144,000​​—bwa a na kairiri ma Iesu n te Tautaeka n Uea.​​—Taniera 7:​27; 2 Timoteo 2:​12; Te Kaotioti 5:​9, 10; 14:​1, 3.

7.   Te aonnaba. E karika te aonnaba te Atua bwa mwengaia aomata n aki toki. (Taian Areru 104:5; 115:16; Te Minita 1:4) E na kakabwaiaia te Atua aomata aika ongeaba n angania te marurung ae kororaoi ao te maiu n aki toki n te aonnaba ae bwaretaiti.​​—Taian Areru 37:​11, 34.

8.   Te buakaka ao te rawawata. A moan riki baikai ngke e karitei ana anera te Atua temanna. (Ioane 8:​44) E kariria te moan taanga bwa a na raonna te anera aei, are e a aranaki imwina bwa“Tatan” ao te “Riaboro,” ao ibukin anne a rotakibuaka kanoaia te moan taanga aei. (Karikani Bwaai 3:​1-6; I-Rom 5:​12) Ibukini kaetan te kauntaeka ni kaineti ma te aroaro ni maiu ae riai are tabekia Tatan, e a kariaia te Atua rikin te buakaka ao te rawawata, ma E na bon aki kariaia bwa e na waakinako n aki toki.

9.   Te mate. Ngkana e mate te aomata ao ai akea naba. (Taian Areru 146:4; Te Minita 9:​5, 10) A aki kammarakaki n te ai ae uramwaaka i moone.

    E na manga kaokiia man te mate te Atua aomata aika birion ma birion rinanon te mangauti. (Mwakuri 24:15) Ma te koraki ake a rawa n reiakini kawain nako te Atua imwini kautakia, a na boni kamaunaaki n aki toki ao ai akea kantaningaan te mangauti irouia.​​—Te Kaotioti 20:​14, 15.

10.   Te utu. Ti ongeaba nakon ana moani kaetieti te Atua ibukin te mare are e katiteuanaaki iai temanna te mwaane ao temanna te aine, ao tii te wene ni bure ae kariaiakaki iai te buuraure. (Mataio 19:​4-9) Ti kakoauaa ae te wanawana ae mena n te Baibara, e boni buokiia utu bwa a na nakoraoi maiuia.​​—I-Ebeto 5:22–​6:1.

11.   Ara taromauri. Ti bon aki taromauria te kaibangaki ke te aeka ni bouannanti ae kaaraki riki teuana. (Te Tua-Kaua 4:​15-​19; 1 Ioane 5:​21) Aikai iteran naba ara taromauri:

    •   Te tataro nakon te Atua.​—I-Biribi 4:6.

    •   Warekan te Baibara ao te ukeuke n reirei iai.​—Taian Areru 1:​1-3.

    •   Kananoan te iango i aoni baika ti reiakini man te Baibara.​​—Taian Areru 77:12.

    •   Te kaai ni botaki n tataro, n ukeuke n reirei n te Baibara, n anene, ni kaotiota ara onimaki, ao ni kaungaia raora n te onimaki ao tabeman riki.​​—I-Korote 3:​16; Ebera 10:​23-​25.

    •   Tataekinan te ‘rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea.’​—Mataio 24:14.

    •   Buokaia naake a kainnanoa te ibuobuoki.​—Iakobo 2:​14-​17.

    •   Katean ao kateimatoaan tamaroan Taabo n Taromauri ao kateitei riki tabeua aika kamanenaaki ibukini kabutanakoan ara mwakuri n angareirei n te Baibara ae katobibia te aonnaba.​​—Taian Areru 127:1.

    •   Te ibuobuoki imwin rikini kabuanibwai aika karina.​​—Mwakuri 11:​27-​30.

12.   Ara botaki. Ti bon tibwatibwaaki nakon ekaretia ake a bane n toa ma aia rabwata n unimwaane ake a tararuaaki irouia. Ma unimwaane aikai, a aki iangoiia bwa mataniwi ao bon akea booia. (Mataio 10:8; 23:8) Ti aki anganga te kabwianibwai ao akea te rikomwane n ara botaki n taromauri. (2 I-Korinto 9:7) A bane ni boutokaaki ara mwakuri n taiani bwaintangira aika roko ma a aki ataaki aomataia.

    Te Rabwata n Tautaeka ae te kurubu ae uarereke, e boni kaainaki irouia Kristian aika ikawai n te onimaki aika beku ni kautun ara botaki ake a kakaraoa te babaire ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova ni katobibia te aonnaba.​​—Mataio 24:45.

13.   Katiteuanaakira. Ti katiteuanaaki n ara koaua ni katobibia te aonnaba. (1 I-Korinto 1:​10) Ti kakorakoraira naba n aki karekea te kakaokoroaki n aroarora, n ara reeti, ke n ara mwakuri. (Mwakuri 10:​34, 35; Iakobo 2:4) E ngae ngke ti katiteuanaaki ma ti inaomata naba ni karaoi oin ara motinnano. A karaoi aia motinnano taani Kakoaua n tatabemania nako ni kaineti ma mataniwin nanoia ae kataneiaaki n te Baibara.​​—I-Rom 14:​1-4; Ebera 5:​14.

14.   Aroarora. Ti kakorakoraira ni kaotiota te tangira ni koaua n ara mwakuri nako. (Ioane 13:​34, 35) Ti rarawa nakoni mwakuri ake e aki kukurei iai te Atua, n ikotaki ma kamanenaan te raraa n te aro ae aki riai n aron te karinraraa. (Mwakuri 15:​28, 29; I-Karatia 5:​19-​21) Ti rau ma aomata ao ti aki ira te buaka. (Mataio 5:9; Itaia 2:4) Ti karinea te tautaeka ae n ara tabo ao ti ongeaba n ana tua ngkana a aki ekaanako ana tua te Atua.​​—Mataio 22:21; Mwakuri 5:​29.

15.   Ara iraorao ma tabemwaang. E tua ae kangai Iesu: “Ko riai n tangira raom n aomata n aron tangiram i bon iroum.” E tuangia naba Kristian bwa a na “aki arona aroia kaain te aonnaba.” (Mataio 22:39; Ioane 17:16) Ai ngaia are ti kataia ni “kakaraoa ae raoiroi nakoia aomata ni kabane,” ma ti teimatoa n tei i nuka ni kaineti ma waaki n tautaeka ao ti rarawa n irekereke ma Aaro riki tabeua. (I-Karatia 6:​10; 2 I-Korinto 6:​14) Ma ti karinei aia rinerine aomata ni bwaai n aron akanne.​​—I-Rom 14:12.

 Ngkana arona bwa iai riki am titiraki ibukin aia koaua Ana Tia Kakoaua Iehova, ko kona ni wareka rongorongora riki n ara atureti n te intanete, koroboki nakon ara aobiti teuana, kaea te botaki n ara Tabo n Taromauri teuana ane ko kaan ma ngaia, ke maroro ma te tia Kakoaua temanna ane n am aono.