Tera ae Taekinaki n te Baibara ni Kaineti ma Tararuaaia Kaaro Aika Kara?
Ana kaeka te Baibara
Tabeia ae kakawaki naati aika ikawai bon tararuaaia raoi aia karo aika kara. E taekinaki n te Baibara bwa “a riai n rabakau moa ataei . . . ni kabarai baeia nakon aia utu ma ni kaboa muin akoaia irouia aia karo. Bon anne te katei ae e kukurei iai te Atua.” (1 Timoteo 5:4, BK) Ngkana a tararuaiia raoi aia karo aika kara naati aika ikawai, a a ongeaba iai n ana tua te Baibara are a na karineia aia karo.—I-Ebeto 6:2, 3.
Akea n te Baibara kaetieti aika mataata ni kaineti ma tararuaaia kaaro aika kara. Ma iai i nanona aia katoto mwaane ao aine aika onimaki ake a karaoa naba anne. Ao iai naba i nanona te taeka n reirei ae manena ae a na kona ni buokaki iai taan tararua.
A kangaa utu tabeua n taai ake e koreaki iai te Baibara, n tararuaiia aia karo aika kara?
A kakaokoro aroia ni karaoia ni kaineti ma baike a riki nakoia.
E maeka Ioteba n te tabo ae raroanako ma tamana are e a kara are Iakoba. Ma ngke e a angaraoi iroun Ioteba, ao e a bairea kamwaingan Iakoba ni kaania ma ngaia. Imwina e a karekea ana auti tamana, e kakaamwarakea, ao ni kawakinna.—Karikani Bwaai 45:9-11; 47:11, 12.
E kitana abana Ruta ao n iraanako tinani buuna nako abana, ike e a bekutata iai ibukin tararuaana.—Ruta 1:16; 2:2, 17, 18, 23.
Imwain raoi maten Iesu, ao e a mwiokoa temanna bwa e na tararuaa tinana are Maria, are e a tia ni mate buuna n te tai anne.—Ioane 19:26, 27. a
Tera te taeka n reirei ae manena man te Baibara ae kona ni buokiia taan tararua?
Iai n te Baibara booto n reirei aika kona ni buokiia taan tararuaiia kaaro aika kara, ake a rotaki n te kua ma te rawawata n tabetai, ibukin tabeakinaia aia karo aika kara.
Karineia am karo.
Ae taekinaki n te Baibara: “Karinea tamam ma tinam.”—Te Otinako 20:12.
E na kangaa ni maiuakinaki te boto n reirei aei?: Karineia am karo n arom n angania inaomataia ni kaineti ma are a konaa. Ngkana e nakoraoi, angania bwa a na boni bairea aron tararuaaia. Ao kaota naba karineaia n arom ni karaoa are ko konaa ni buokiia iai.
Ota n te kangaanga ao kabwarai buure.
Ae taekinaki n te Baibara: “Ana ataibwai te aomata e boni kakerikaaka unna, ao bon tamaroana tarariaoan te bwai ae kaun.”—Taeka N Rabakau 19:11.
E na kangaa ni maiuakinaki te boto n reirei aei?: Ngkana e taekina te bwai teuana ae aki raoiroi ke ae e aki kakaitau iai am karo ae e a kara, titirakiniko ni kangai: ‘Tera au namakin ngkana arona bwa I a aki naba konamaki ao n rawawata? Ngkana ko kataia n ota n te kangaanga ao ni kabwarai buure, ko na bae n aki kabuburaa riki te bae riki.
Maroro ma tabemwaang.
Ae taekinaki n te Baibara: “A matebuaka babaire ngkana akea te mamaroro, ma a nakoraoi bwaai rinanoia taan angareirei n ibuobuoki aika bati.”—Taeka N Rabakau 15:22.
E na kangaa ni maiuakinaki te boto n reirei aei?: Karaoa am kakaae i aon aoraki ake a bae n rotaki iai am karo. Kakaaea bwa baikara ibuobuoki aika kona n reke n am aono ibukin tararuaaia. Maroro ma tabemwaang ake a a tia naba n tararuaiia aia karo aika kara. Ngkana iai tarim ma mwaanem, karekea ami tai ni maroroakini baike a kainnanoi ami karo, aron tararuaaia, aromi ni kabebetei uotami.
Bwaina te nanorinano.
Ae taekinaki n te Baibara: “E mena te wanawana irouia akana nanorinano.”—Taeka N Rabakau 11:2.
E na kangaa ni maiuakinaki te boto n reirei aei?: Atai tian am konabwai. N te katoto, iai tian aia tai ao korakoraia aomata nako. A kona n rangi n rota arom n tararuaiia am karo. Ngkana ko noria bwa e a riaon am konaa baike a tangiri mairoum am karo aika kara, bubutii buokam mairouia kaain am utu ake tabeman riki, ke botaki ake a kona ibuobuoki i aon anne.
Tararuaa marurungim.
Ae taekinaki n te Baibara: “Akea te mwaane ae ribaa oin rabwatana, ma e wantongaia ma n nabeia.”—I-Ebeto 5:29.
E na kangaa ni maiuakinaki te boto n reirei aei?: E ngae ngke ko riai n tararuaiia am karo, ma ko bon riai naba n tararuaiko ao am utu ngkana arona bwa iai buum. Ko riai ni kang amwarake aika raraoi. E riai n tau motirawam ao matum. (Te Minita 4:6) Ao ko riai ni karekea am tai ni motirawa ngkana e riai. Ni karaoani baikai, ko na aki rawawata iai, e na marurung raoi am iango ao rabwatam naba, ao ko na kona n tararuaiia raoi am karo.
E taekinaki n te Baibara bwa a riai kaaro aika kara n tararuaaki n te mwenga?
Akea n te Baibara te kaetieti ae mataata, ae a riai naati aika ikawai n tararuaia aia karo ni mwengaia, ke a na aki. A baireia utu tabeua bwa a na maeka ma aia karo aika kara n aron ae a konaa. Ma n tabetai a kona naati n iangoia bwa e raoiroi riki ngkana a tiku aia karo n auti ake a tararuaaki iai kaara. A riai ni maroroakinna kaain te utu bwa tera ae nakoraoi ibukia ni kabane.—I-Karatia 6:4, 5.
a Ni kaineti ma te rongorongo aei, ao e taekinaki n te boki teuana ae kabwarabwaraa te Baibara ni kangai: “N taraana, ao e a maan n tia ni mate Ioteba [are buuni Maria] n te tai aei, ao e a kawakinaki neiei iroun natina are Iesu. Ma ai tera arona ngkai e nang mate [Iesu]? . . . E reireinia ikai naati Kristo aroia ni kona n tararuaiia aia karo aika kara.”—The NIV Matthew Henry Commentary in One Volume, iteraniba 428-429.