E Kakoauaaki n Taian Taetae ni Burabeti Ibukin te Mesia, Bwa Iesu Bon te Mesia?
Ana kaeka te Baibara
Eng. Ni menan Iesu i aon te aba ao e kakororaoi taetae ni burabeti aika mwaiti ibukin “te Mesia are te tia Kairiri,” are ngaia ae e na riki bwa te “tia Kamaiuia kaain te aonnaba.” (Taniera 9:25; 1 Ioane 4:14) Ao e bon teimatoa Iesu ni kakororaoi taetae ni burabeti ibukin te Mesia, imwin naba matena.—Taian Areru 110:1; Mwakuri 2:34-36.
Tera ae nanonaki n te “Mesia”?
Te taeka n Ebera ae Ma·shiʹach (Mesia) ao rairana n te taetae ni Kuriiti ae Khri·stos (Kristo) a uaia n nanona “Teuare Kabiraki.” Ngaia are “Iesu Kristo” e nanona “Iesu Teuare Kabiraki,” ke “Iesu te Mesia.”
N taai ake a karakinaki n te Baibara ao e aki toki ni kabiraki te aomata n arona ni kabwaroaki te bwaa i aon atuna, ngkana e na anganaki te mwioko ae okoro ae te kairiri. (Nakoaia Ibonga 8:12; 1 Tamuera 16:13) E mwiokoaki Iesu iroun te Atua bwa te Mesia, ae te mwioko ae rangi n rietata. (Mwakuri 2:36) Ma e aki kabiraki Iesu n te bwaa iroun te Atua, ma e kabiria n te taamnei ae raoiroi.—Mataio 3:16.
E kona n raka i aon temanna ae e na kakororaoi taetae ni burabeti ibukin te Mesia?
E aki. N aron tanen rainin te tabonibai ae onoti nakon temanna ma temanna, ao ai aron naba kakororaoan taetae ni burabeti n te Baibara ake a kaineti nakon te Mesia ae tii temanna, ke Kristo. Ma e kauring te Baibara bwa “a na teirake Kristo ni kewe ao burabeti ni kewe ao a na karaoi kanikina aika kokorakora ma baika kamimi, bwa a aonga ni burebureiia naba ake a rineaki ngkana a kona.”—Mataio 24:24.
E kona te Mesia ni kaoti n taai aika imwaira?
E aki. E a kaman taekinna te Baibara ae te Mesia boni kanoan Uean Iteraera are Tawita. (Taian Areru 89:3, 4) Ma e a kamani bua mwin aia riki nikawai I-Iutaia are mairoun Tawita, bwa tao e bua ngke a kataenikaia Ierutarem kaain Rom n 70 C.E. a Man te tai anne ao ai akea ae kona ni kateirikia ae Iesu bon te kanoa n uea are mairoun Tawita. Ma e ngae ngke bon iai taian riki nikawai akanne n ana tai Iesu, ma a mwaiti naba i rarikia naake a kairiribai nakon Iesu, aika a aki kona ni kakewea ae Iesu boni kanoan Tawita.—Mataio 22:41-46.
Iraua taian taetae ni burabeti ibukin te Mesia n te Baibara?
E aki kona n ataaki bwa iraua raoi mwaitin taetae ni burabeti ibukin te Mesia. N te katoto, a kona ni kakaokoro aroni warekan taetae ni burabeti, ao riki ake a bon teretere bwa taekan te Mesia. Iai tabeua taekan te Mesia ae taetae ni burabetinaki n Itaia 53:2-7. Tabeman a kona ni wareka te mwakoro aei ni kabane bwa teuana te taetae ni burabeti, ao tabeman a iangoa taekana nako bwa te taetae ni burabeti ae kakaokoro.
A kakororaoaki tabeua taetae ni burabeti ibukin te Mesia iroun Iesu
Te Taetae ni Burabeti |
E Kuneaki n |
Kakoroani Bukina |
---|---|---|
Kanoan Aberaam |
||
Kanoan natin Aberaam are Itaaka |
||
E bungiaki man aia baronga I-Iteraera ae Iuta |
||
Man te kanoa n uea are te Uea are Tawita |
||
E bungiaki iroun te aine ae tuai ni boo ma te mwaane |
||
E bungiaki i Betereem |
||
E na aranaki bwa Emanuera b |
||
Moan rikina ae mangori |
||
A tiringaki ataei aika uarereke imwini bungiakina |
||
E weteaki mai Aikubita |
||
E aranaki bwa te I-Natareta c |
||
E rimoana te tia uataeka |
||
E kabiraki bwa te Mesia n 29 C.E. d |
||
E taekinna te Atua bwa Natina |
||
E ingainga ibukin ana auti te Atua |
||
Te tia tataekina te rongorongo ae raoiroi |
||
Te mwakuri ni minita nakoia aomata i Kariraia bon te oota ae abwabwaki |
||
Te tia karaoi kakai n aroni Mote |
||
E tataekin ana iango te Atua n aroni Mote |
||
E katoki aorakia aomata aika bati |
||
E aki kani karekea atongana |
||
E kaota nanoangaaia aika a karawawataaki |
||
E kaotiota ana kaetitaeka ae riai te Atua |
||
Te tia Anga Reirei ni Kairiri ae Wanawana |
||
E tataekina aran Iehova |
||
E taetae n taian taetae ni kaikonaki |
||
Te tia Kairiri |
||
A bati ake a aki onimakinna |
||
Te atibu ni kabwakabwaka |
||
E aki butimwaeaki irouia aomata |
||
E ribaaki n akea bukina |
||
E butimwaeaki raoi ngke e rin i Ierutarem i aon te taongki |
||
E kamoamoaaki ni wia ataei |
||
E roko n aran Iehova |
||
E kamwaneaki iroun raoraona ni kaan |
||
E kamwaneaki ibukin 30 te mwakoro n tirewa e |
||
A kitanna raoraona |
||
E bukinaki n ae kewe |
||
E kainabwabu i mataia taani bukinna |
||
E bawareaki |
||
E oreaki atuna |
||
E batiboaki |
||
E aki kaaitaraia taan oreia |
||
A boraraoi ni kaitaraa taani kairiri n te tautaeka |
||
A bobitiaki baina ma waena i aon te kai |
||
A karaoa te ananga ni katekeraoi (kemboro) aomata ibukini kunnikaina |
||
E warekaki i buakoia taani bure |
||
E ribaaki ao e bwainikirinaki |
||
E kammarakaki ibukia taani bure |
||
E a taraa n ae e a kitanaki iroun te Atua |
||
E anganaki te beneka ao te wain ae renganaki ma te ran bwa e na nimma |
||
E bora n taka imwain raoi matena |
||
E anga taamneina nakon te Atua |
||
E anga maiuna |
||
E katauraoa te kaboomwi ibukini kabwaraan te bure |
||
Akea riina ae mwaoto |
||
E ewaraki |
||
E kaiiaki i buakoia kaubwai |
||
E kautaki man te mate |
||
E oneaki mwin te tia kamwarua |
||
E tekateka i angaatain te Atua |
a E taekinaki ae kangai n te McClintock and Strong’s Cyclopedia: “E kona naba n iangoaki bwa e a bon tibwa mauna araia te baronga ake Iutaia ake a koreaki ma aia utu, ni kamaunaan Ierutarem.”
b Te ara n Ebera ae Emanuera, nanona “E Memena Iroura te Atua,” ae kabwarabwaraa raoi taben Iesu ae te Mesia. E oti raoi ni menana n te aonnaba ao n ana mwakuri bwa e boni memena te Atua i buakoia taan taromauria.—Ruka 2:27-32; 7:12-16.
c Tao e reke te taeka ae “Natareta” man te taeka n Ebera ae neʹtser, ae nanona “bwebwerake.”
d Ibukin rongorongon riki baike a riki ake a kotea 29 C.E. bwa te ririki ae kaoti iai te Mesia, nora te kaongora ae “E a Kamani Kaota Rokon te Mesia Ana Taetae ni Burabeti Taniera.”
e E mena te taetae ni burabeti aei n te boki ae Tekaria, ma e taekinna te tia korea te Baibara ae Mataio bwa e “taekinaki rinanon Ieremia are te burabeti.” (Mataio 27:9) N taraana ao te boki ae Ieremia e riki bwa te moani boki ni mwakoron te Baibara ae aranaki bwa “aia koroboki Burabeti.” (Ruka 24:44) E bae Mataio n taekina “Ieremia” n nanona iai te mwakoro anne ni kabane, ae kanoana naba te boki are Tekaria.