Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

¿Nemanduʼápa koʼã mbaʼére?

¿Nemanduʼápa koʼã mbaʼére?

¿Releépa raʼe umi rrevísta Ñemañaha osẽ ramovéva? Ehechamína ikatúpa nemanduʼa koʼã mbaʼére:

¿Mbaʼeichagua pekádorepa oñeñeʼẽ Mateo 18:15-17-pe?

Upérõ Jesús oñeʼẽ peteĩ ‘pekádore’, ndahaʼéi peteĩ jeiko vaírente. Pe pekádo Jesús oñeʼẽ hague ikatu hína heʼise peteĩ ermáno okalumnia, térã ojaprovechaha ótrore oipeʼa hag̃ua chugui peteĩ kósa de valór. Noñesolusionáiramo pe provléma, pe pekadór ikatu oñemosẽ kongregasióngui (w16.05 páh. 7).

¿Mbaʼéichapa ikatu ideprovechove ñandéve ñande lektúra de la Biblia?

Ikatu rejapo koʼã mbaʼe: Relee vaʼerã reaprende hag̃uáicha. Upearã rehecha vaʼerã mbaʼépa ikatu reaprende chugui. Ikatu avei reñeporandu: “¿Mbaʼéichapa ikatu aipuru ko informasión aipytyvõ hag̃ua ótrope?”. Avei reipurukuaa umi erramiénta oĩva reinvestigave hag̃ua umi mbaʼe releéva (w16.05 páh. 24-26).

¿Ivai piko umi kristiáno hasẽ omano jave peteĩ ohayhúva, ojeroviáramo jepe pe rresurreksiónre?

Jajeroviáramo jepe oikotaha pe rresurreksión, hasy ñandéve omanóramo peteĩ jahayhúva. Abrahán heta hasẽ vaʼekue Sara omanórõ guare (Gén. 23:2). Ohasa vaʼerã peteĩ tiémpo pe sufrimiénto ojehasave hag̃ua (wp16.3 páh. 4).

Pe visión oĩva Ezequiel kapítulo 9-pe, ¿mávapepa orrepresenta pe kuimbaʼe orekóva pe tínta ryru, ha umi 6 orekóva árma?

Pe visiónpe umi 6 kuimbaʼe orekóva ipópe árma oporohundi hag̃ua, orrepresenta umi ehérsito yvagapeguápe oñenkarga vaʼekue ohundi Jerusalén. Avei orrepresenta umi ohundítava ko múndo aña, og̃uahẽ vove Armagedón. Ñane tiémpope pe kuimbaʼe orekóva pe tínta ryru orrepresenta Jesúspe. Haʼe omarkáta pe aty guasúpe pe gran trivulasión aja ikatu hag̃uáicha ojesalva (w16.06 páh. 16, 17).

¿Mbaʼe mbaʼépa ikatu kuri ohundi la Biblia?

Ñandejára Ñeʼẽ oreko vaʼekue ikóntrape koʼã mbaʼe: 1) ojeskrivi vaʼekue umi materiál oñembyai reívape, pe papíro ha pergamínope; 2) heta polítiko ha líder rrelihióso oñehaʼã ohundi hag̃ua; ha 3) oĩ vaʼekue okambiaséva pe mensáhe oĩva pype (wp16.4 páh. 4-7).

¿Mbaʼéichapa peteĩ kristiáno ikatu oiko sensillove?

Ehecha mbaʼépa añetehápe reikotevẽ, ha ani rejogua umi mbaʼe nereikotevẽguasúiva. Edesidi mbaʼépa rejoguáta káda mes, ha ehecha mboýpa ikatu regasta. Evende, emeʼẽ térã emombo umi mbaʼe ndereipurúiva, ha epaga pyaʼe nde deveha. Ehecha mbaʼépa rejapokuaa ani hag̃ua rembaʼapoiterei, ha epensa mbaʼéichapa reservi porãvéta Jehovápe (w16.07 páh. 10).

A según la Biblia, ¿mbaʼépa hína upe ivaliosovéva órogui?

Job 28:12, 15 ohechauka Ñandejára arandu ivaliosoveha órogui. A medída reheka pe arandu eñehaʼã vaʼerã neumílde ha emombarete nde fe (w16.08 páh. 18, 19).

¿Ikatúpa peteĩ kristiáno ñane tiempopegua oipuru várva?

Ñane tiémpope, oĩ lugár umi kuimbaʼe oipuruhápe várva vién rrekortádo, ha umírupi ndojehechavaíri upéva. Umichahárupi, umi ermáno oipuru várva, ha umi persóna territoriopeguápe nomolestái. Upéicharõ jepe, umírupi oĩ ermáno odesidíva ndoipurúi (1 Cor. 8:9). Ótro lugár rupi katu kuimbaʼekuéra ndojepokuaái oipuru várva, ha ermanokuéra apytépe ndojehechaporãmoʼãi ojepurúramo (w16.09 páh. 21).

¿Añetehápe piko oexisti raʼe David ha Goliat?

Goliat ningo ijyvateve 20 sentímetrorupinte pe kuimbaʼe ijyvatevéva ojekuaáva ñane tiémpope. Upéicha avei David oexisti vaʼekue. Umi arkeólogo otopa peteĩ mbaʼe ojeskrivi vaʼekue ymaitereíma ha oñeʼẽva David ha ifamíliare. Hiʼarive, Jesucristo jepe oñeʼẽ vaʼekue hese. Ha umi lugár oñeñeʼẽha la Bíbliape, ohoite voi umi mbaʼe ojekuaávare koʼág̃arupi (wp16.5 páh. 13).

¿Mbaʼépepa idiferénte pe konosimiénto, entendimiénto ha pe arandu?

Peteĩ persóna orekóva konosimiénto, oikuaa heta mbaʼe. Pe orekóva entendimiénto okompara umi mbaʼe oikuaáva. Pe iñarandúva katu oipuru pe konosimiénto ha entendimiénto, ikatu hag̃uáicha odesidi porã ha ojapo la oñekotevẽva peteĩ situasiónpe (w16.10 páh. 18).