Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Oñehenói chupekuéra pytũmbýgui

Oñehenói chupekuéra pytũmbýgui

“[Jehová] penerenóiva pytũmbýgui ha pendeguerúva imbaʼerendy ijojahaʼỹvape” (1 PED. 2:9).

PURAHÉI: 116, 102

1. ¿Mbaʼépa oiko vaʼekue oñehundírõ guare Jerusalén?

ÁÑO 607-pe a.C., rréi Nabucodonosor II Babiloniagua oataka Jerusalén peteĩ ehérsito tuichaitereíva reheve. La Biblia heʼi ko rréi ojuka hague espádape heta kuimbaʼe imitãvape. “Haʼe nombyasýi umi mitãrusu ha mitãkuñáme, umi ijedávape ni umi hasývape”. Upéi, “ohapy Ñandejára añetegua témplo, oity Jerusalén murálla, ohapy umi tórre ha ohundipaite la oĩva” (2 Crón. 36:17, 19, TNM).

2. ¿Mbaʼépa oavisa vaʼekue Jehová umi judíope?

2 Heta tiémpore, Ñandejára omondo iprofetakuérape oavisa hag̃ua ipuévlope umi babilonio oatakataha chupekuéra osegínterõ omboyke Iléi. Avei, heta judíope ojejukáta ha umi ojesalváva ojegueraháta Babilóniape. Upéicha rupi, oiméne umi judío noñesorprendéi raʼe Jerusalén oñehundírõ guare (Jer. 15:2). ¿Mbaʼéichapa umi judío oiko vaʼekue Babilóniape? Upéi, Jesús tiémpo rire, ¿oĩpa rakaʼe avei umi kristiáno Babilonia poguýpe? Oimérõ upéicha, ¿mbaʼe tiémpopepa oiko upéva?

¿MBAʼÉICHAPA UMI JUDÍO OIKO VAʼEKUE BABILÓNIAPE?

3. ¿Mbaʼéichapa umi judío oiko vaʼekue Babilóniape?

3 Jehová heʼi kuri umi judíope ág̃a ojeraha vove chupekuéra Babilóniape, oñehaʼãntema hag̃ua oasepta isituasión. Jeremías rupive heʼi chupekuéra: “Pemopuʼã óga, peñemohenda, peñotỹ yvyramáta ha peʼu hiʼa”. Ha heʼi avei: “Pejeguerahahápe, pembaʼapo upe távape g̃uarã ha peñemboʼe chéve hese. Haʼe oñakãrapuʼãramo ningo peẽ peiko porãta” (Jer. 29:5, 7). Umi judío iñeʼẽrendúva oiko trankílo Babilóniape. Ojeheja chupekuéra oiko ojepokuaáicha voi, ha oviaha lívremente upe tetãrupi. Upe tiémpope, Babilonia haʼe vaʼekue pe lugár prinsipál ojejapoha negósio. Unos kuánto dokuménto yma guare omombeʼu heta judíogui oiko hague komersiánte vale ha artesáno katupyry. Oĩ voi ijapytepekuéra irríko jepe vaʼekue. Jahechaháicha, umi judíope ndojerekói vaʼekue esklávoicha, ojereko haguéicha umi israelítape Egíptope (elee Éxodo 2:23-25).

4. a) ¿Máva mávapa ohasa asy avei umi judío irrevéldeva káusare? b) ¿Mbaʼérepa umi judío ifiélva ndaikatúi kuri okumplipa pe Léi heʼíva?

4 Oĩ vaʼekue heta judío ifiélva, upéicharõ jepe ojegueraha chupekuéra Babilóniape, ha ohasa asýnte avei umi ótro judíoicha. Umi judío ningo orekopaite la oikotevẽva, péro ndaikatúi vaʼekue oadora porã Jehovápe. ¿Mbaʼérepa? Pórke Jehová témplo ha pe altár oñehundi, ha umi saserdóte ndaikatuvéi ojapo hembiapo. Péro umi iñeʼẽrendúva ojapo ikatúva guive okumpli hag̃ua Ñandejára Léi. Por ehémplo, Daniel, Sadrac, Mesac ha Abednego ndoʼúi vaʼekue umi tembiʼu pe Léi oproivíva. Ha la Biblia heʼi Daniel oñemboʼe meme hague Jehovápe (Dan. 1:8; 6:10). Upéicharõ jepe, haʼekuéra oĩ ótro tetã poguýpe ha ndaikatúi okumplipa pe Léi heʼíva.

5. ¿Mbaʼépa Jehová opromete ipuévlope, ha mbaʼérepa ijetuʼu vaʼekue oiko hag̃ua upéva?

5 ¿Ikatúnepa umi israelita oadora jey Ñandejárape haʼe oipotaháicha? Upérõ ningo ijetuʼu vaʼekue oiko hag̃ua upéva, pórke umi babilonio núnka ndopoíri hembiguaikuéragui. Péro Jehová opromete kuri omosãsotaha ipuévlope. Ha upeichaite oiko, haʼe siémpre okumpli ipromesakuéra (Is. 55:11).

¿OIKÓMAPA AVEI ÑANE TIÉMPOPE?

6, 7. ¿Mbaʼérepa jaʼekuaa umi kristiáno noĩri hague Babilonia Guasu poguýpe áño 1918-pe?

6 ¿Ikatúpa jaʼe umi kristiáno ohasa hague avei umi judío ohasa vaʼekue Babilonia poguýpe? Heta áñore, rrevísta Ñemañaha heʼi áño 1918-pe umi kristiáno oike hague Babilonia poguýpe, ha isãso hague 1919-pe. Péro ko artíkulope ha pe ótro oúvape, jahecháta mbaʼérepa tekotevẽ ñakambia ñantende lája ko téma.

7 Ñapensamína ko mbaʼére: Babilonia Guasu ningo omoakã entéro rrelihión fálsa. Péro Ñandejára puévlo noĩri kuri ipoguýpe áño 1918-pe. ¿Mbaʼérepa jaʼekuaa upéva? Pórke heta tiémpo oiko mboyve pe primera gérra mundiál, umi kristiáno unhído ojeíma kuri ohóvo pe rrelihión japúgui. Jaikuaaháicha, pe gérra aja ojepersegi kuri chupekuéra, péro ndahaʼéi Babilonia Guasu la opersegive vaʼekue umi kristiánope, síno umi goviérno la ojapóva upéva. Upéicharõ, ndaikatúi jaʼe Jehová puévlo oĩ hague Babilonia Guasu poguýpe áño 1918-pe.

¿ARAKAʼÉPA UMI KRISTIÁNO OIKO VAʼEKUE BABILONIA GUASU POGUÝPE?

8. ¿Mbaʼépa oiko umi apóstol omano rire? (Ehecha pe taʼanga oĩva iñepyrũme).

8 Pentekostés áño 33-pe, oñemeʼẽ espíritu sánto heta kristiánope. Koʼãva haʼe “peteĩ trívu ojeporavopyre, saserdotekuéra oservíva rréiramo, peteĩ tetã marangatu, peteĩ puévlo Ñandejára mbaʼerã” (elee 1 Pedro 2:9, 10). Umi apóstol oikove aja, oñangareko porã vaʼekue umi kongregasiónre. Péro omano rire hikuái, oĩ kristiáno oñepyrũva omboʼe enseñánsa japu, ha oñehaʼã ogueraha vai umi disípulope. Koʼã kuimbaʼe omombaʼeterei umi enseñánsa oúva Aristóteles ha Platóngui, ha oñepyrũ omboʼe umíva oipuru rangue Ñandejára Ñeʼẽ (Hech. 20:30; 2 Tes. 2:6-8). Hiʼarive ijapytepekuéra oĩ kuri umi omoakãva kongregasión. Jesús heʼi idisipulokuérape enterovéva haʼeha oñoermáno. Péro umi kristiáno guaʼu apytépe oñepyrũ oñeforma peteĩ grúpo omoakãva chupekuéra ha oñemombaʼeguasúva (Mat. 23:8).

9. Emyesakã mbaʼéichapa pe iglésia oñepyrũ ombaʼapo umi governánte románondi, ha mbaʼépepa opa upe rire.

9 Áño 313-pe d.C., Constantino ogoverna tiémpope Roma, olegalisa pe kristianísmo apóstata. Upe rire, pe iglésia oñepyrũ ombaʼapo umi governánte románondi. Constantino ojapo vaʼekue peteĩ rreunión heta líder rrelihiósondi, ha pe rreuniónpe oñembohéra Concilio de Nicea. Upe rire, haʼe omosẽ pe siudágui peteĩ saserdóte héravape Arrio, pórke noĩri de akuérdo Jesús haʼeha Ñandejára. Upéi, Teodósiogui oiko emperadór de Roma, ha pe Iglésia Katólikape oñemoĩ kómo rrelihión prinsipál pe impériope. Umi istoriadór heʼi umi románogui oiko hague “kristiáno” Teodosio tiémpope. Péro, ¿siértopa upéva? Nahániri, upe tiémpope oiko chuguikuéra kristiáno guaʼu ha péicha oike hikuái Babilonia Guasúpe, oĩháicha avei umi ótra rrelihión japu Rómape. Upéicharõ jepe, upérõ oĩ gueteri kuri kristiáno unhído ifiélva. Haʼekuéra ojogua pe trígo Jesús oñeʼẽ hague. Koʼã kristiáno ojapo ikatúva guive oadora hag̃ua Ñandejárape haʼe oipotaháicha, péro saʼi oĩ ohenduséva chupekuéra (elee Mateo 13:24, 25, 37-39). Opa umívare jaʼekuaa umi kristiáno unhído oĩ hague Babilonia poguýpe.

10. ¿Mbaʼérepa oĩ kuri oñepyrũva okuestiona pe iglésia omboʼéva?

10 Umi kristiáno ypykue tiémpope, heta hénte olee vaʼekue la Biblia idióma griégo térã latínpe. Upéicha rupi, haʼekuéra ikatúma okompara umi mbaʼe oleéva, pe Iglésia Katólika omboʼévare. Koʼãva apytépe oĩ ohechakuaáva japuha heta mbaʼe omboʼéva pe iglésia, upévare noĩri de akuérdo hendivekuéra. Péro upe tiémpope ikatu voi ojejuka chupekuéra okuestionáramo pe iglésia omboʼéva.

11. ¿Mbaʼérepa jaʼekuaa umi líder rrelihióso káusare heta hénte ndaikatúi hague olee la Biblia?

11 Ohasávo pe tiémpo, saʼivéma oĩ umi oñeʼẽva griégo ha latín. Umi líder rrelihióso katu nopermitíri vaʼekue ojetradusi Ñandejára Ñeʼẽ umi idióma oñeñeʼẽvévape. Upéicha rupi, umi persóna ijestúdio porãva térã umi líder rrelihiósonte ikatu kuri olee la Biblia. Hiʼarive naentéroi umi paʼi olee ha oskrivi porã vaʼekue. Oĩramo oñemoĩva pe iglésia omboʼévare katu ojekastiga chupe. Umi kristiáno unhído heta vése ndaikatúi vaʼekue oñerreuni, ha oñembyaty jave ojapo vaʼerã peteĩ rreunión michĩva. Oiko haguéicha umi judío oĩ vaʼekuére Babilóniape, umi kristiánope ijetuʼu kuri omombaʼeguasu Jehovápe de fórma organisáda. Jahechaháicha, Babilonia Guasu oreko vaʼekue ipoguýpe umi héntepe.

OĨMA ESPERÁNSA OÑEMOSÃSÓVO CHUPEKUÉRA

12, 13. Emombeʼu mokõi mbaʼe oipytyvõ vaʼekue umi kristiáno verdadérope ojei hag̃ua ohóvo Babilonia Guasu poguýgui.

12 ¿Ikatúnepa umi kristiáno verdadéro oadora jey Ñandejárape haʼe oipotaháicha? Si, pórke oiko mokõi mbaʼe oipytyvõva upearã. Primero, áño 1450-pe rupi oñeinventa pe imprénta. Ymave ningo la Biblia ojekopia vaʼerã a máno, ha ijetuʼueterei vaʼekue upe traváho. Por ehémplo, peteĩ kopísta ikatupyrýva jepe, ojapo vaʼekue peteĩ kópiante 10 mésepe rupi. Umi kópia de la Biblia ojejapo vaʼekue kuérope, upévare hepyeterei ha ijakáso. Pe imprénta oĩ rire katu ndaiporivéima koʼã provléma, pórke peteĩ persóna ivakeánova ikatu oimprimi mas de 1.300 páhina káda día.

Pe imprénta ha umi traduktór ipyʼaguasúva ombohape oñesẽ hag̃ua Babilonia poguýgui (Ehecha párrafo 12 ha 13)

13 Segundo, ojetradusi la Biblia. Amo áño 1500-pe rupi oĩ vaʼekue mbovymi kuimbaʼe otradusíva Ñandejára Ñeʼẽ umi idióma la hénte oipuruvévape. Haʼekuéra ojapo upéva oikuaáramo jepe ikatuha ojejuka. Umi líder rrelihióso katu itarovamoʼã, pórke umi hénte oleéva la Biblia iñidiómape oñepyrũ okuestiona heta mbaʼe. Por ehémplo, oñeporandu hikuái: “¿Mbaʼe pártepepa heʼi la Bíbliape oĩha peteĩ purgatório? ¿Moõpa heʼi tekotevẽha ojepaga peteĩ paʼípe ojapo hag̃ua mísa umi omanóvare? ¿Mbaʼe pártepepa oñeʼẽ umi pápa ha kardenál rehe?”. La majoría umi iglésia oipuru Aristóteles ha Platón omboʼe vaʼekue, jepe koʼã kuimbaʼe oiko kuri heta tiémpo Jesús ou mboyve. Umi paʼi ipochyeterei ha ndoipotái la hénte olee la Biblia ni okuestiona chupekuéra mbaʼeve, ha heta vése osẽ hikuái ijidéape. Heta kuña ha kuimbaʼépe oñekondena a muérte noĩrĩ rupi de akuérdo hendivekuéra. Péro oĩ heta persóna ipyʼaguasúva ndohejái vaʼekue Babilonia Guasu odomina chupekuéra. Haʼekuéra oñemeʼẽ enkuénta mbaʼépa añetehápe omboʼe la Biblia, ha oaprendeseve. Jahechaháicha, umi ipyʼaporãva ojei potaitéma Babilonia Guasu poguýgui.

14. a) ¿Mbaʼépa ojapo vaʼekue heta persóna ostudiaséva la Biblia? b) ¿Mbaʼépa ojapo ermáno Russell otopa hag̃ua pe añetegua?

14 Heta persóna oleese ha ostudiase vaʼekue la Biblia, ha oñeʼẽse umi mbaʼe oaprendévare. Haʼekuéra ndoipotái umi líder rrelihióso heʼi chupekuéra mbaʼépa oguerovia vaʼerã. Upémarõ ova umi país ikatutahápe ostudia la Biblia trankílamente, por ehémplo Estados Unídospe. Áño 1870-pe rupi, Charles Taze Russell ha unos kuánto kuimbaʼe oñepyrũ ohesaʼỹijo porã la Biblia. Ñepyrũrã, ermáno Russell oikuaase vaʼekue mbaʼe rrelihiónpa omboʼe pe añetegua. Upémarõ okompara la Biblia heʼíva, heta mbaʼe omboʼevándi umi rrelihión kristiána ha umi ndahaʼéiva. Ha ohechakuaa ni peteĩva koʼã rrelihión ndosegiporãiha Ñandejára Ñeʼẽ heʼíva. Upéi oñeʼẽ unos kuánto omokãvandi diferénte rrelihión, ikatu hag̃uáicha omboʼe avei ihentekuérape pe añetegua. Péro chupekuéra ndoúi ni ndohói upéva. Umi Estudiánte de la Biblia pyaʼe voi ohechakuaa ndaikatumoʼãiha omombaʼeguasu Ñandejárape umi rrelihión fálsandi (elee 2 Corintios 6:14).

15. a) ¿Arakaʼépa umi kristiáno verdadéro opyta Babilonia poguýpe? b) ¿Mbaʼe porandúpa ñambohováita pe artíkulo oúvape?

15 Ko artíkulope ñaaprende umi kristiáno verdadéro oĩ hague Babilonia poguýpe omanombamíre umi apóstol. Upéicharõ jepe, tekotevẽ ñambohovái koʼã porandu: ¿Mbaʼéichapa jaikuaa umi unhído ñane tiempopegua ojei hague ohóvo Babilonia Guasu poguýgui áño 1914 mboyve? ¿Ipochýpa rakaʼe Jehová isiervokuérandi saʼive opredika haguére primera gérra mundiál aja? ¿Oĩpa rakaʼe upérõ ermáno noñemantenéiva neutrál ha upévare ombopochy Jehovápe? ¿Arakaʼépa umi kristiáno isãso Babilonia Guasúgui? Pe artíkulo oúvape ñambohováita koʼã porandu.