Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

PETEĨ GOVIÉRNO OSOLUSIONAITÉTAVA UMI PROVLÉMA

“Pe pyʼaguapy núnka ndopamoʼãi”

“Pe pyʼaguapy núnka ndopamoʼãi”

Pe Naciones Unidas omokyreʼỹ enterovépe oñemoĩ hag̃ua peteĩ ñeʼẽme ikatu hag̃uáicha ojerrespetave umi derécho umáno ha ojekuida porãve hag̃ua ñane planétare. ¿Mbaʼérepa? Heʼi haguéicha Maher Nasser pe rrevísta héravape Crónica ONU “koʼág̃arupi oĩ hetaiterei provléma, por ehémplo pe kámbio klimátiko, delinkuénsia, oĩ oapoʼíva hapichápe, oĩ heta provléma noñesolusionáiva, hetaiterei hénte ohejapa hóga oiko rupi gérra térã sarambi ipaíspe, oĩ terrorísmo, mbaʼasy ikontahiósova ha hetave mbaʼe, ha koʼãva ojagarrapaitéma [...] opárupi”.

Oĩ opensáva umi provléma oñesolusionataha oĩramo peteĩ goviérno añoite ko yvy ape ári. Upéicha opensa vaʼekue pe filósofo, poéta ha polítiko italiano hérava Dante (1265-1321), ha avei pe físiko Albert Einstein (1879-1955). Dante heʼi vaʼekue núnka ndaikatumoʼãiha jaiko pyʼaguapýpe pórke pe polítika omoingo vaipa la héntepe. Ha imanduʼávo la Jesús heʼi vaʼekuére, haʼe heʼi ‘peteĩ goviérno hoʼataha umi omoakãva oiko vaipáramo oñondive’ (Lucas 11:17).

Ojepoi riremi umi mokõi vómba atómika pe segunda gérra mundiálpe, Albert Einstein oskrivi peteĩ kárta pe Asamblea General de las Naciones Unídaspe. Upe kártape haʼe heʼi: “Pe Naciones Unidas pyaʼe okuʼe vaʼerã ikatu hag̃uáicha omoĩ peteĩ goviérno añoite ko yvy ape ári, péicha ikatúta jaiko trankílo ko múndo tuichakuére”.

Péro oĩramo peteĩ goviérno peichaite ipoderósova, ¿ikatúnepa ñaĩ segúro ndaikorruptomoʼãiha, ndoipuruvaimoʼãiha ijautorida ha osolusionataha umi provlemakuéra? ¿Ikatúpa ñaime segúro ndahaʼemoʼãiha umi ótro goviérnoicha? Koʼã pregúnta ñanemomanduʼa umi mbaʼe heʼi vaʼekuére pe istoriadór británico Lord Acton. Haʼe heʼi vaʼekue jareko jave podér upéva ñanembyaiha ha jarekóramo tuichave podér, ñanembyaivéntema.

Jaiko hag̃ua pyʼaguapýpe, enterove oĩva ko múndope ojogueraha porã ha oiko vaʼerã peteĩ ñeʼẽme. ¿Mbaʼéichapa oikóta upéva? ¿Ikatúta piko jaiko péicha? La Biblia heʼi ikatuha. ¿Mbaʼéichapa? Peteĩ goviérno rupive, péro ndahaʼemoʼãi umi goviérno oĩháme umi governánte korrúpto, síno Ñandejára goviérno rupive. Upe goviérno rupive Ñandejára oipurúta pe derécho orekóva ogoverna hag̃ua ko yvy tuichakuére. La Biblia ohenói voi upe goviérnope ‘Ñandejára Rréino’ (Lucas 4:43).

“TOU NE RRÉINO”

Jesús oñeʼẽ vaʼekue upe goviérnore heʼírõ guare mbaʼéichapa ñañemboʼe vaʼerã. Haʼe heʼi kuri: “Tou ne rréino, tojejapo ne volunta ko yvy ape ári” (Mateo 6:9, 10). Ñandejára Rréino rupive, ojejapóta Ñandejára volunta ko yvy ape ári ha ndojejapomoʼãvéima umi governánte oipotáva. Haʼekuéra omandasénte la héntere ha opensa ijehénte.

Ñandejára Rréinore ojeʼe avei haʼeha “pe Rréino yvagapegua” (Mateo 5:3). ¿Mbaʼérepa? Pórke ogovernáta ko yvy kompletoite yvága guive. Epensamína mbaʼeichaitépa iporã upéva. Ko goviérno natekotevẽmoʼãi ojerure pláta la héntepe. Ajépa ovyʼaitéta umi oikótava upe goviérno poguýpe.

Jaikuaa ningo peteĩ “rréino” oikotevẽha peteĩ rréi. Ñandejára oelehíma itaʼýra Jesucrístope haʼe hag̃ua rréi, ha haʼe omeʼẽ chupe pe autorida ogoverna hag̃ua. La Biblia heʼi Jesucrístore:

  • “Pe goviérno opytáta ipópe. [...] Igoviérno siémpre okakuaáta, ha pe pyʼaguapy núnka ndopamoʼãi” (Isaías 9:6, 7).

  • “Oñemeʼẽ chupe autorida ogoverna hag̃ua, podér ha oñemeʼẽ chupe peteĩ rréino, ikatu hag̃uáicha oservi chupe umi hénte opa tetãygua ha puévlo oñeʼẽva diferénte idióma. Haʼe ogovernáta [...] ha irréino noñehundimoʼãi arakaʼeve” (Daniel 7:14).

  • “Ñandejára ha Cristo Rréino ogoverna hína ko yvy” (Apocalipsis 11:15).

Ñandejára Rréino rupive ojejapóta Ñandejára volunta ko yvýpe, ojerure haguéicha Jesús pe padrenuéstrope. Upépe enterovéva oikuaátama mbaʼéichapa okuida vaʼerã ñane planétare, upévare noñekontaminamoʼãvéima ha ko ñande yvy henyhẽtéta umi animál ha plánta porã porãgui.

Péro la iporãveha, Ñandejára Rréino omboʼéta la héntepe mbaʼéichapa oiko vaʼerã. Péicha ndaiporimoʼãvéima oiko vaíva hapichándi ni opuʼãva oñoakãre. Isaías 11:9 heʼi voi: “Ndojejapomoʼãi mbaʼeve ivaíva ni ndojeperhudikamoʼãi avavépe. Ko yvy henyhẽta Jehová konosimiéntogui, pe mar henyhẽháicha ýgui”.

Enterove umi hénte oikóva ko yvy ape ári oikóta vyʼápe ha pyʼaguapýpe. Upéva la are guivéma ohupytyséva pe Naciones Unidas, péro nokonsegíri. Salmo 37:11 heʼi voi: “Haʼekuéra ovyʼaitereíta pórke oikóta pyʼaguapýpe ha noñekevrantamoʼãi mbaʼevete asýre”. Ág̃a amo gotyove ndajaikuaamoʼãvéima ni mbaʼépa heʼise la delinkuénsia, kontaminasión, mboriahu térã gérra. ¿Péro arakaʼépa oikóta upéva? ¿Arakaʼépa oñepyrũta ogoverna Ñandejára Rréino? ¿Mbaʼéichapa oikóta upéva? ¿Ha mbaʼe iporãvapa nde ikatu rehupyty oiko vove upéva? Jahechamína pe artíkulo oúvape.