Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Jehová ohayhu tekojoja

Jehová ohayhu tekojoja

Jehová ohayhu tekojoja

‘Ñandejára Jehová ohayhu tekojoja.’ (ISAÍAS 61:8.)

1, 2. a) Mbaʼépa heʼise hustísia ha inhustísia? b) Mbaʼépa heʼi la Biblia Jehová ha ihustísiare?

 PE HUSTÍSIA heʼise jajapo hekopeguáva térã pe oĩva hendaitépe. Pe inhustísia katu heʼise ndajatrataiha peteĩcha ñande rapichakuérape, ha jajapo hesekuéra ivaíva.

2 Ojapóma haimete tres mil quinientos áño, Moisés heʼihague Jehováre: ‘Hembiapokue ndaijojahái, hape hekojoja. Haʼe Ñandejára jeroviaha ha naipokarẽi’ (Deuteronomio 32:4). Setecientos áño ohasa rire, Ñandejára ohaika Isaíaspe: ‘Ñandejára Jehová ohayhu tekojoja’ (Isaías 61:8). Upe rire, síglo primérope, apóstol Pablo heʼi: ‘Jaʼéta piko upévare Ñandejára ndahekojojaiha? Nahániri katu!’ (Romanos 9:14). Ha apóstol Pedro avei heʼi: ‘Ñandejárape g̃uarã peteĩchanteha opavave, ha oimeraẽva tetãmegua okyhyjéva ichugui ha hembiapo porãvape oguerohoryha avei’ (Hechos 10: 34, 35, BNP). Upeichaite, Ñandejára Jehová ningo ohayhu tekojoja (Salmo 37:28; Malaquías 3:6).

Hetaitereive ndahekojojáiva

3. Mbaʼérepa oĩ hetaite ndahekojojáiva ko múndope?

3 Hetaitereive koʼág̃a rupi ndahekojojáiva. Ikatu oĩ nañandetratáiva tekojojápe ñambaʼapohápe, eskuélape, ñande rogapýpe ha jaha jave umi mburuvichakuéra rendápe. Ha koʼã mbaʼe ndajahecharamói. Ymaite guivéma jahasa koʼã mbaʼe, ñande ru ha ñande sy ypykue naiñeʼẽrendúi rupi Ñandejárape. Peteĩ ánhel oñemboheravaʼekue Satanás ojapouka chupekuéra upéicha. Ñandejára ningo oheja Adán, Eva ha Satanás oiporavo hag̃ua ojapótava. Haʼekuéra katu ndahekojojái ha oiporavo vai. Haʼekuéra hembiapo vaíre, ñande koʼág̃a jahasa asy ha ñamano (Génesis 3:​1-6; Romanos 5:12; Hebreos 2:14).

4. Mboy tiémpomapa ohasa asy yvyporakuéra ndahekojojái rupi?

4 Hardín de Edénpe oñepyrũ guive ohasáma seis mil áño, ha koʼág̃a peve ojehecha yvyporakuéra ndahekojojaiha. Ha upéva nañamombaʼéi ko múndo oĩ rupi Satanás poguýpe (2 Corintios 4:4). Haʼe ningo ijapueterei, peteĩ oñeʼẽ vaíva ha oñemoĩva Jehová rehe (Juan 8:44). Satanás yma guive ojapóva voínte umi mbaʼe hekopeguaʼỹva. Noé tiémpopema voi pe Ama guasu mboyve, Ñandejára ohecha “mbaʼeichaite pevépa opa yvypóra iñaña ha oheka ivaívante voi” Satanás ojapouka rupi chupekuéra (Génesis 6:5). Jesús tiémpope upéicha vaʼekue avei, haʼe heʼi: ‘Ani pembojoʼa jepyʼapy peteĩ árape ijehegui voínte oguerúva’, térã umi jehasa asy ha inhustísia (Mateo 6:34). Ndeʼireíri Ñandejára Ñeʼẽ: “Opa mbaʼe ijapopyre ohasa asyha” (Romanos 8:22).

5. Mbaʼérepa koʼág̃a rupi oĩ hetaiterei ndahekojojáiva?

5 Upéicha, ymaiterei guivéma yvyporakuérare iñaña rupi ojehecha ndahekojojaiha. Ha koʼág̃a rupi ivaietereive. Mbaʼérepa? Ko múndo aña ningo oĩma ‘hiʼára pahápe’, ha koʼẽrõitéma oñehundíta rupi ‘ojehasa asy’. Ñandejára Ñeʼẽ heʼimavaʼekue ko ára pahápe ‘yvyporakuéra ojupekuéra g̃uarã añónte vaʼerã, ha ipláta rayhuvaʼerã, ojejapo ha ijuruguasuvaʼerã. Oñeʼẽ kyʼa vaʼerã Ñandejára rehe, ha naimbaʼeporãmoʼãi avave ndive, ndoporoapoivaʼerã mbaʼevéramo. Ndoporohayhúi ha ndoporoporiahuverekoivaʼerã, oñeʼẽ reíta ojuehe ha ndojejokokuaaivaʼerã, ipyʼa hatã ha ndohayhuivaʼerã mbaʼeve iporãva. Itraisionéro, hova hatã ha oñemombaʼeguasuvaʼerã’ (2 Timoteo 3:​1-5, BNP). Koʼãichagua mbaʼe vai ojejapo rupi oĩ hetaiterei ndahekojojáiva.

6, 7. Mbaʼe ivaietereívapa ojejapo koʼág̃a rupi?

6 Ojapóma cien áño jahechahague heta hetave ñande rapicha ndahekojojáiva. Upe tiémpope oiko hetaiterei ñorairõ guasu. Oĩ heʼíva pe Segunda Guerra Mundiálpe añónte ñande rapicha omanohague cincuenta térã setenta millones rupi. Umi omanóva apytépe oĩ hetaiterei kuimbaʼe, kuña ha mitã. Ha upe rire, hetaitereive ñande rapicha omano umi ñorairõ oikóvape. Satanás hína upe ojapoukáva umichagua inhustísia, ipochyeterei oikuaágui koʼẽrõitéma Jehová ohundietetaha chupe. Ñandejára Ñeʼẽ heʼi: “Aña oguejy rehe peẽme pochyete reheve, oikuaágui hiʼára mbykymaha” (Revelación [Apocalipsis] 12:​12, BNP).

7 Hetaiterei millones de dólares ojeporu káda áño ñorairõrã. Oĩramo jepe hetaiterei ñande rapicha ndohupytýiva hemikotevẽ. Ñapensamína, ikatu ningo hetaiterei mbaʼe porã ojejapo ojeporu porãramo umi pláta. Hetaiterei ñande rapicha ndorekói hoʼuvaʼerã, jepe ótrope hembypa. Pe Naciones Unidas omombeʼu omanoha hetaiterei mitã ñembyahýigui, cinco millones rupi káda áño. Ajepa ivaiete! Ñapensamína avei mboy mitãpa ojejuka ojeityka rupi: amo sesenta millones rupi. Ajépa ningo ivaiete koʼã mbaʼe!

8. Máva añoitépa ikatu omoĩ tekojoja yvyporakuérape g̃uarã?

8 Umi mburuvichakuéra ndoikuaái mbaʼépa ojapóta ohechávo mbaʼéichapa ojehasa asy. Oñehaʼãramo jepe hikuái, nomyatyrõmoʼãi mbaʼeve. Ñandejára Ñeʼẽ heʼimavaʼekue voi ko ñane tiémpope, ‘umi oikóva oporombotavy katu oho vai vaive vaʼerã, oporombotavy ha oñembotavyvaʼerã chupekuéra’ (2 Timoteo 3:​13, BNP). Opárupi oĩ hénte hembiapo vaíva ha upéicha rupi hasy yvyporakuérape omoĩ hag̃ua tekojoja ko Yvy ape ári. Ñandejára Jehová ningo hekojoja, ha haʼe añoite ikatu ojapo upéva. Avei ohundíta Satanás, idemoniokuérape ha umi yvypóra iñañávape (Jeremías 10:​23, 24).

Peteĩ mbaʼe ñandepyʼapy añetéva

9, 10. Mbaʼérepa ikangyvaʼekue Asaf?

9 Ymáma voi, umi ohaivaʼekue Ñandejára Ñeʼẽ oñeporandu mbaʼérepa Ñandejára nomoĩrima hustísia ko Yvy ape ári. Jahechamína peteĩ ehémplo. Oñepyrũvo pe Salmo 73 oĩ Asaf réra. Oiméne péva pe músiko levíta ikatupyryetéva oikovaʼekue David tiémpope, térã oñeʼẽhína peteĩ hogayguáre. Asaf ha hogayguakuéra ningo ohaivaʼekue heta purahéi oñemombaʼeguasu hag̃ua Ñandejárape. Upéicharamo jepe, pe ohaivaʼekue ko Salmo ou ikangy ijerovia Ñandejárare. Ohecha mbaʼéichapa oho porãiterei umi iñañávape. Haʼetévaicha chupe ovyʼáva hikuái ha ndohasaʼasyiha voi.

10 Haʼe heʼi péicha: ‘Ahecharamo ha aikose umi iñaña ha oñemohaʼenteséva oikoháicha. Chupekuéra ndoipyʼapýi mbaʼeve ikyra kyra ha hesãi joa. Haʼekuéra ndoikuaái jehasa asy, térã jejopy vai ambue yvypóraicha’ (Salmo 73:​2-8). Péro, upe rire ohechakuaa ojavyhague (Salmo 73:​15, 16). Upéicharamo jepe, oikuaase mbaʼérepa umi iñañávape haʼetévaicha oho porãitereíva, ha umi heko porãva katu ohasa asy.

11. Mbaʼépa ohechakuaavaʼekue Asaf?

11 Uperiréma Asaf ohechakuaavaʼekue mbaʼépa ohaʼarõ umi iñañávape, umíva ojechataha Jehová ndive (Salmo 73:​17-19). David ohaivaʼekue: “Ñandejára rehe ejerovia ha ejapo haʼe heʼíva, yvate nemopuʼãne ha omeʼẽne ndéve ko yvy. Ndete voi rehecháne iñañáva oñehundíramo” (Salmo 37:​9, 11, 34).

12. a) Mbaʼépa ojapóta Jehová koʼẽrõitéma? b) Mbaʼéichapa reñeñandu rejepyʼamongetávo Jehová ohunditaha umi ndahekojojáivape?

12 Og̃uahẽvo hiʼára, Jehová ohundipaitéta ko Yvy ape árigui umi iñañávape, ha upéicha ndaiporivéima hekojojaʼỹva. Ñande kristianokuéra jajepyʼamongeta meme vaʼerã ko mbaʼére. Katuete Jehová ohundíta umi naiñeʼẽrendúivape chupe, péro omeʼẽta heta mbaʼe porã umi ojapóvape hembipota. ‘Opárupi omaña ha ohecha mbaʼéichapa yvypóra oiko. Ñandejára ohecha hekópe oikóvape ha iñañávape. Mbaʼeve ndoikuaaséi heko vaívagui. Iñañáva ári omongýne tatapỹi ha tata rendy ha yvytu aku. Ñandejára niko hekojoja ha ohayhu hekojojávape.’ (Salmo 11:​4-7.)

Peteĩ múndo pyahu oĩtahápe tekojoja

13, 14. Mbaʼérepa jaʼe oĩtaha tekojoja pe múndo pyahúpe?

13 Jehová ohundi vove ko múndo hekojojaʼỹva, oĩva Satanás poguýpe, omoĩta peteĩ múndo pyahu. Ko múndo pyahu oĩta Ñandejára Goviérno poguýpe. Jesús ñanemboʼevaʼekue jajerure hag̃ua ñane ñemboʼépe upe goviérnore. Upépe ojeikóta tekojojápe ha ojejapóta hekopeguáva meme, ndaiporimoʼãvéima iñañáva ha ndahekojojáiva. Upéicha, oñembohováita ñane ñemboʼe: “Tou ne rréino, tojejapo ne rembipota Yvy ári yvagapeguáicha” (Mateo 6:​10, BNP).

14 Ñandejára Ñeʼẽ omombeʼu mbaʼéichatapa upe goviérno. Enterove jahayhúva tekojoja ñahaʼarõ upéva. Upéicha oñekumplipaitéta Salmo 145:16 heʼíva: ‘Nde Jehová ndepojera, ha nde mbaʼe porãme remohyg̃uatã opa mbaʼe oikovévape’. Isaías 32:​1-pe katu heʼi: “Oĩta mburuvicha guasu [Jesucristo] hekópe oisãmbyhýtava ha sãmbyhyhára [umi ohótava yvágape] tekojoja oiporútava”. Ha Jesucrístore Isaías 9:​6-pe [9:​7, NM] heʼimavaʼekue: ‘Itúva David ypykue guapyhápe oguapýta ha pyʼaguapy ndopamoʼãi, hetã imbaretéta, tekojoja ha hekopeguáta ipyenda, opa árape g̃uarã. Koʼã mbaʼe ojapóta Ñandejára ipuʼakapáva’. Rejehechápa nde reikóramo upe goviérno hekojojáva poguýpe?

15. Mbaʼépa ojapóta Jehová yvypóra rehehápe igoviérno poguýpe?

15 Ñandejára goviérno poguýpe ndajaʼemoʼãvéima Eclesiastés 4:​1-pe heʼíva: ‘Amaʼẽ upéi umi jejopýre, ko arapýpe oikóva. Ha ahecha umi ojejopýva hasẽha ha ndaipóri ombohory vaʼerã chupekuéra; umi ojopýva chupekuéra imbarete ha ndaipóri ombopyʼaguapýva chupekuéra’. Jaikuaa ningo ñaneimperfékto rupi, hasyha jahecha porã hag̃ua mbaʼeichaitétapa pe múndo oĩtahápe tekojoja. Upépe ndaiporimoʼãvéima iñañáva ha koʼẽ koʼẽre jajapóta heta mbaʼe ñanembovyʼátava. Jehová ningo omoĩta opa mbaʼe hendápe porã, ha ojapóta upéva ñande ñaimoʼãʼỹháicha. Upévare Ñandejára Jehová ohaikavaʼekue apóstol Pédrope: ‘Ñande ñahaʼarõ heʼihaguéicha Ñandejára “yvága pyahu ha yvy pyahu” peteĩ múndo oĩtahápe tekojoja’ (2 Pedro 3:​13, JMP).

16. Mbaʼérepa jaʼe pe “yvága pyahu”oĩmaha, ha mbaʼéichapa oñembosakoʼihína pe “yvy pyahu”?

16 Jaikuaa porã ogovernamaha pe “yvága pyahu” (Ñandejára Goviérno oĩva Jesucristo poguýpe). Ha ko ára pahápe oñembyatyhína umi tapicha oñehenóiva “yvy pyahu” (yvyporakuéra hekojojáva opytátava Ñandejára Goviérno poguýpe ko Yvy ape ári). Ohupyty potaitéma hikuái siete millones, isarambíva cien mil kongregasiónpe, 235 tetã rupi. Enterovete hikuái oiko Ñandejára Jehová hekojojáva oipotaháicha, upévare oĩ hikuái peteĩ ñeʼẽme ojoayhu añete rupi. Ndojehecháiva gueteri peichagua aty oikóva peteĩ ñeʼẽme, ni umi oĩva Satanás poguýpe ndoikói péicha. Ojoayhu ha oiko rupi hikuái peteĩ ñeʼẽme, ohechauka mbaʼéichapa ojevyʼáta Ñandejára goviérno poguýpe. Peteĩ múndo oĩtahápe tekojoja ha ojejapotahápe hekopeguáva (Isaías 2:​2-4; Juan 13:​34, 35; Colosenses 3:14).

Satanás ojapótava nosẽporãmoʼãi

17. Mbaʼérepa nosẽporãmoʼãi Satanás opuʼã vove Jehová rembiguaikuérare?

17 Koʼẽrõitéma Satanás ha umi hendive oĩva opuʼãta Jehová rembiguaikuérare ojukapaite hag̃uáicha chupekuéra (Ezequiel 38:​14-23). Upéva oiko vove Jesús heʼivaʼekue “ojehasa asýta, ojehasaʼỹhaguéicha ko Yvy ári iñepyrũmby guive. Ha arakaʼeve peichagua jehasa asy ndojehumoʼãivéi” (Mateo 24:21). Osẽ porãtapa Satanáspe pe ojapótava? Nahániri. Ñandejára Ñeʼẽme heʼi: ‘Ñandejára ohayhu tekojoja, ha ndohejareichéne umi hese ojeroviávape. Hembiapo vaíva oñehundipáne, ha itaʼyrakuéra oñemosẽne ko Yvýgui. Hekopotĩvape opytapáne ko Yvy, ha upépe haʼekuéra oikóne opa árare’ (Salmo 37:​28, 29).

18. a) Mbaʼépa ojapóta Jehová isiervokuéra rehehápe Satanás opuʼã vove hesekuéra? b) Mbaʼéichapa nepytyvõ rehecha jeývo Ñandejára Ñeʼẽ heʼíva tekojojáre?

18 Ipahaitépema Satanás ha hembiguaikuéra opuʼãta Ñandejára siervokuérare. Jehová heʼimavaʼekue Zacarías rupive mbaʼéichapa ohecháta upéva: “Oimeraẽ opokóva che retãyguáre, opoko che resaʼỹire” (Zacarías 2:​12, [2:​8, NM]). Upéicha, ojehesapoʼẽrõguáicha chupe, Jehová pyaʼeterei oipeʼáta koʼã oñemoĩvape isiervokuérare. Yvyporakuéra apytépe hembiguaikuéra hína umi ipyʼaguapýva, oporohayhúva, oikóva peteĩ ñeʼẽme ha iñeʼẽrendúva mburuvichakuérape. Upévare ojejapóramo mbaʼe vai hesekuéra ojejapo reietéta. Ñandejára “ohayhúva tekojoja” ndohejareimoʼãi chupekuéra, ohundietéta umi oñemoĩvape hembiguaikuérare. Upéicha ohechaukáta hekojojaha ha osalváta umi oservívape chupe. Ajépa ningo javyʼaite jaikuaávo koʼã mbaʼe oikótava koʼẽrõitéma! (Proverbios 2:​21, 22.)

Mbaʼépa ñambohováita?

• Mbaʼérepa koʼág̃a rupi oĩ hetaite ndahekojojáiva?

• Mbaʼépa ojapóta Jehová oipeʼaite hag̃ua umi ndahekojojáivape ko Yvy ape árigui?

• Mbaʼépa oguapyve nderehe koʼã mbaʼe jastudiavaʼekuégui?

[Porandu ñahesaʼỹijóva]

[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 13]

Hetaiterei mbaʼe vai ojejapovaʼekue pe Ama Guasu mboyve, ha ko “ára pahápe” upéicha avei

[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 14]

Ñandejára Goviérno poguýpe ojeikóta tekojojápe, ndojejapomoʼãvéima mbaʼe vai