Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

“La Canción del Mar” mbaʼérepa iñimportánte

“La Canción del Mar” mbaʼérepa iñimportánte

“La Canción del Mar” mbaʼérepa iñimportánte

VEINTIDÓS de mayo de 2007-pe, ojehechauka peteĩ kuatiañeʼẽ yma guare Museo de Israélpe, oĩva Jerusalénpe. Ko kuatiañeʼẽ ojehaivaʼekue evréope amo áño 600 ha 800 rupi ñane tiémpope. Ha oĩ pype Éxodo 13:19 guive 16:1 peve, ha avei pe purahéi hérava “la Canción del Mar”. Umi Israelgua opuraheivaʼekue upéva ohasa rire pe mar Rojo. Mbaʼérepa iñimportantete ko kuatiañeʼẽ?

Ko kuatiañeʼẽ iñimportánte pórke ymaitereíma ojehaivaʼekue. Pe kuatiañeʼẽ hérava Los Rollos del mar Muerto, ojekalkula ojehaíne hague áño 250 rupi Jesús ou mboyve térã áño 50 rupi ñane tiémpope. Ojapóma 60 áño rupi ko kuatiañeʼẽ ojetopa hague. Upe mboyve pe kuatiañeʼẽ itujavéva haʼevaʼekue pe Códice de Alepo, ojehaivaʼekue áño 930 rupi. Ojetopáramo jepe heta kuatiañeʼẽ yma guare, ndaiporiguasúi ojehaivaʼekue umíva umi tiémpope.

Pe direktór James S. Snyder ombaʼapóva Museo de Israélpe heʼi: “Pe kuatiañeʼẽ hérava la Canción del Mar iñimportanteterei, ombojoajúgui Los Rollos del mar Muerto [...] ha pe Códice de Alepo”. Ha heʼi avei umi kuatiañeʼẽ yma guare rehe: “Koʼãva ningo ohechauka porã ñandéve noñekambiaiha umi téysto [oĩva la Bíbliape]”.

La Canción del Mar oĩvaʼekue umi kuatiañeʼẽ áño 1800 rupi ojejuhuvaʼekue apytépe. Umíva ojetopavaʼekue peteĩ sinagógape Egíptope. Péro áño 1970 rupi ae ojehechakuaa iñimportanteha pe kuatiañeʼẽ la Canción del Mar. Ojekuaa rire mbaʼe tiémpo rupípa ojehai, ojegueraha Museo de Israélpe ojehechauka hag̃ua.

Adolfo Roitman, direktór ombaʼapóva Museo de Israélpe heʼi: “La Canción del Mar ohechauka porãiterei ojekopiárõ guare la Biblia ni michĩmi noñekambiái hague. Peteĩchaiténte gueteri koʼag̃aite peve”.

Péicha jahecha ojekopia porã hague la Biblia. Ñandejára voi ningo ohaiukavaʼekue ha oñangareko ojekopia porã hag̃ua. Upévare jajeroviavaʼerã Ñandejára Ñeʼẽre.

[Roagradese oĩva páhina 32-pe]

Museo de Israel (Jerusalén)