Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Ñamboykékena opa mbaʼe vai

Ñamboykékena opa mbaʼe vai

Ñamboykékena opa mbaʼe vai

‘Peẽ mbói ñemoñare! Máva piko heʼi peẽme ikatutaha pekañy Jehová pendehusgataha árape?’ (MAT. 3:7.)

1. Máva mávarepa heʼi la Biblia osẽ hague odipara?

 NEMANDUʼAMÍNA peteĩ tapicháre la Bíbliape heʼíva osẽ hague odipara. Pór ehémplo, José peteĩ kariaʼy neporãva, osẽvaʼekue odipara Potifar rembirekógui oñenosérõ guare hendive (Gén. 39:7-12). Ha umi kristiáno ypykue avei osẽvaʼekue Jerusaléngui áño 66-pe. Ojapo Jesús heʼivaʼekue chupekuéra: ‘Pehecha vove pe ehérsito omongora Jerusalén, umi oĩva Judéape, tokañy sérro rupi. Ha Jerusalénpe oĩva katu, tosẽ upégui; ha umi ñu rupi oĩva ani ou jey upe távape’ (Luc. 21:20, 21, BNP).

2, 3. a) Mbaʼépa heʼisevaʼekue Juan el Bautista umi hudiokuéra rrelihión omoakãvape? b) Mbaʼépa heʼi avei Jesús chupekuéra?

2 José ha umi kristiáno ypykue pyaʼe osẽvaʼekue oĩhágui. Koʼág̃a rupi, kristianokuéra tekotevẽ avei oheja heta mbaʼe, péro ndahaʼéi upe oikoha. Juan el Bautista heʼivaʼekue umi hudiokuéra rrelihión omoakãvape oheja hag̃ua hembiapo vai. Haʼekuéra katu oñemombaʼeguasu ha oimoʼã natekotevẽiha voi oñembyasy. Ha oapoʼi umi héntepe ohóva Juan rendápe ojevautisa hag̃ua. Umi hénte ningo ojevautisa ohechauka hag̃ua oñembyasyha hembiapo vaikuére. Juan katu ipyʼaguasu ha heʼi umi hudiokuéra rrelihión omoakãvape hovamokõiha: ‘Peẽ mbói ñemoñare! Máva piko heʼi peẽme ikatutaha pekañy Jehová pendehusgataha árape? Pehechaukákena peñembyasy hague’ (Mat. 3:7, 8).

3 Juan ndeʼiseivaʼekue chupekuéra ohejavaʼerãha upe oikoha. Heʼise guei Jehová oporohusgataha ára hiʼag̃uimbaitemaha, ha ojesalvaséramo hikuái oñembyasyvaʼerãha. Tiémpo rire, umi rrelihión omoakãva ojukasérõ guare Jesúspe, haʼe heʼi chupekuéra: ‘Satanás niko pende ru’ (Juan 8:44). Jesús heʼi avei chupekuéra “peẽ mbói ñemoñare” ha oporandu: ‘Mbaʼéichapa pekañýta Gehénagui?’ (Mat. 23:33). Mbaʼépa Jesús heʼiserakaʼe oñeʼẽrõ guare ‘Gehena’ rehe?

4. Mbaʼépa heʼiserakaʼe Jesús oñeʼẽrõ guare Gehena rehe?

4 Gehena ningo peteĩ lugár ojehapyha yty ha mymba reʼõngue, opytáva Jerusalén murálla kupépe. Péro Jesús oiporu Gehena oñeʼẽ hag̃ua umi omanótavare opa ára g̃uarã. Ha heʼírõ guare umi rrelihión omoakãvape ndojesalvamoʼãiha Gehénagui, heʼisehína chupekuéra omereseha omano opa ára g̃uarã (Mat. 5:22, 29).

5. Mbaʼéichapa oñekumpli Juan ha Jesús heʼivaʼekue?

5 Umi hudiokuéra rrelihión omoakãva omerese ojekastiga opersegi haguére Jesús ha hemimboʼekuérape. Upe rire, Juan ha Jesús heʼi haguéicha og̃uahẽma Jehová oporohusgataha ára. Upérõ Jehová odesidi ohundi Jerusalén ha Judea tuichakue javeve, péro omeʼẽ tiémpo osẽ hag̃ua upe távagui umi ojesalvasévape. Péicha, ojehechakuaa Jehová ohusga hague chupekuéra ohundírõ guare Jerusalén ha itémplo áño 70-pe ehérsito Romaygua rupive. Upérõ Jerusalénpe ojehasa asy, hetaiterei hudío omano ha hetápe ojegueraha préso. Koʼã mbaʼe oikovaʼekue ohechauka outaha peteĩ ñehundi guasu, neʼĩrãva gueteri oiko upeichagua, ha koʼág̃a ohupytýta umi rrelihión japúpe (Mat. 24:21).

Jehová koʼẽrõitéma ohundíta rrelihión japu

6. Mbaʼépa omoñepyrũvaʼekue umi kristiáno ypykue?

6 Oĩvaʼekue umi kristiáno ypykue omboykéva Jehovápe ha heta oĩ omoirũva chupekuéra. Upéicha oñepyrũvaʼekue pe apostasía (Hech. 20:29, 30). Umi apóstol oipytyvõ ermanokuérape ani hag̃ua omboyke Jehovápe, péro omano rire hikuái oñepyrũ hetaiterei rrelihión japu. Upéicha avei, koʼág̃a rupi oĩ hetaiterei rrelihión heʼíva ijehe kristianoha, péro nog̃uahẽi hikuái peteĩ ñeʼẽme. La Biblia heʼimavaʼekue voi oĩvaʼerãha rrelihión japu ha heʼi hese ‘oñemoĩha Ñandejára Léire’ ha ‘oñehunditaha’. Jesucristo ohundíta umi rrelihión japu ogovernaha tiémpope (2 Tes. 2:3, 6-8).

7. Mbaʼérepa ikatu jaʼe umi rrelihión japu omoakãvare ‘oñemoĩha Ñandejára Léire’?

7 Umi rrelihión japu ojapovaʼekue heta mbaʼe vai ombotavy hag̃ua hapichakuérape. Omboʼe haʼekuéra opensávante ha heta mbaʼe Ñandejára Ñeʼẽ nomboʼéiva. Umi koʼág̃a ‘omboykéva Ñandejára Léi’ oñehundíta ha noñemoingovejeymoʼãi arakaʼeve. Oiko haguéicha umi hudiokuéra rrelihión omoakãvare (2 Tes. 1:6-9, ÑÑB). Péro mbaʼépa oikóta umi rrelihión japúgui ha umi tapicha ogueroviáva chupekuéra? Ñambohovái hag̃ua ko porandu jahechami mbaʼépa oiko oñehundi rire Jerusalén áño 607-pe.

‘Ñasẽkena rrelihión japúgui’

8, 9. a) Mbaʼépa ndojapoivaʼerã umi hudío ohose jeýramo hetãme? b) Mbaʼépa umi hudío ojapovaʼekue umi Media ha Persiaygua oikérõ guare Babilóniape?

8 Proféta Jeremías heʼivaʼekue Jerusalén oñehunditaha áño 607-pe. Ha Ñandejára puévlope ojeguerahataha Babilóniape, péro heʼi avei oho jeytaha hikuái hetãme “setenta áño” haguépe (Jer. 29:4, 10). Proféta Jeremías heʼivaʼekue umi hudíope ojeguerahavaʼekue Babilóniape ani hag̃ua ojeheʼa rrelihión japúre. Upéicharõ ikatúta oho jey hikuái Jerusalénpe omombaʼeguasu jey hag̃ua Jehovápe. Upéva oiko áño 539-pe umi Media ha Persiaygua oikérõ guare Babilóniape. Upérõ Rréi Ciro II heʼivaʼekue umi hudíope oho hag̃ua Jerusalénpe ha omopuʼã jey hag̃ua pe témplo (Esd. 1:1-4).

9 Upérõ hetaiterei hudío oho jey hetãme (Esd. 2:64-67). Ha upéicha okumpli hikuái proféta Jeremías heʼivaʼekue, osẽvaʼerãha Babilóniagui ojesalvasérõ (jaleemína Jeremías 51:6, 45, 50). Oĩ ningo ndaikatuivaʼekue oho Judá ha Jerusalénpe. Pór ehémplo proféta Daniel opytavaʼekue Babilóniape, upéicharõ jepe Jehová ovendesi chupe. Péro umi opytáva Babilóniape ojepytasovaʼerã Jehová puévlo ykére, oĩva Jerusalénpe, ha oñemomombyryvaʼerã umi rrelihión japúgui, oĩva Babilóniape.

10. Mbaʼe ñanembojeguarúvapa ojapo Babilonia Guasu?

10 Koʼág̃a rupi oĩ hetaiterei rrelihión omboʼéva umi japu oñepyrũvaʼekue Babilóniape (Gén. 11:6-9). Umi rrelihión japúre ojeʼe ‘Babilonia Guasu, kuña reko vai ha ojapóva opa mbaʼe ñanembojeguarúva ko Yvy ári’ (Rev. 17:5). Ymaite guivéma, rrelihión japu ombaʼapo umi polítika omoakãva ndive. Umi mbaʼe ñanembojeguarúva apytépe oĩ gérra, upépe hetaitereípe ojejuka (Rev. 18:24). Avei umi paʼikuéra heko kyʼa ha oavusa mitãre, upéicharamo jepe noñemosẽi chupekuéra irrelihióngui. Ndareíriko Jehová koʼẽrõitéma ohundíta umi rrelihión japu! (Rev. 18:8.)

11. Mbaʼépa tekotevẽ jajapo jaikuaa rupi Babilonia Guasu oñehundipotaitemaha?

11 Hetaiterei tapicha ningo oĩ gueteri umi rrelihión japúpe. Ha tekotevẽ ñamombeʼu chupekuéra mbaʼépa ohaʼãrõ Babilonia Guasúpe. Upéva ikatu jajapo japredikáramo ha jaheja ñande rapichakuérape Biblia, lívro ha rrevísta ojapóva ‘tembiguái jeroviaha ha iñarandúva’. Chupekuéra ningo Jesús omeʼẽvaʼekue upe tembiapo, omoĩ hag̃ua umi puvlikasionkuéra itiémpope (Mat. 24:45). Ha oĩramo oikuaasevéva la Biblia omboʼéva katu jastudiavaʼerã hendive, ohechakuaa hag̃ua osẽvaʼerãha ‘Babilóniagui oñehundi mboyve’ (Rev. 18:4).

Ñamombaʼeguasúkena Jehovápe añoite

12. Mbaʼéichapa Ñandejára ohecha taʼangakuéra ñemombaʼeguasu?

12 Umi mbaʼe Babilonia Guasu ojapóva ha ñanembojeguarúva apytépe oĩ taʼanga ñemombaʼeguasu. Ha Ñandejára ningo heʼi koʼã taʼangáre ‘umi mbaʼe ñanembojeguarúva’ (Deu. 29:17). Umi omombaʼeguasuséva Ñandejárape ndoiporuivaʼerã taʼanga. Haʼe heʼi: ‘Che Jehová, péicha che réra, ha ndahejamoʼãi che reko mimbipa avaveichaguápe, térã oñemombaʼeguasu che rendaguépe taʼangakuérape’ (Isa. 42:8).

13. Mbaʼe rehépa oñembojoja Ñandejára Ñeʼẽme taʼanga ñemombaʼeguasu?

13 Ñandejára Ñeʼẽme oñembojoja taryrýi taʼanga ñemombaʼeguasúre (Col. 3:5). Taryrýi heʼise jaipotaiterei peteĩ mbaʼe orekóva ñande rapicha (Éxo. 20:17). Peteĩ ánhelgui oikovaʼekue Satanás oipotaiterei rupi oñemombaʼeguasu chupe Ñandejárape rangue (Luc. 4:5-7). Upévare opuʼã Jehováre ha ombotavy Évape ani hag̃ua ojapo Jehová heʼivaʼekue chupekuéra. Ha Adán katu omombaʼeve rupi hembirekópe naiñeʼẽrendúi Jehovápe ha upéicha omombaʼeguasu hikuái Satanáspe. Jahecha haguéicha ojesalvaséva guive omombaʼeguasuvaʼerã Ñandejárape ha ndaitaryryirivaʼerã.

‘Aníkena ñande reko kyʼa’

14-16. a) Mbaʼérepa José omoĩvaʼekue ehémplo neporãva? b) Mbaʼépa jajapovaʼerã ani hag̃ua jaiko ñande rete rembipota rapykuéri? c) Mbaʼépa jajapovaʼerã ani hag̃ua ñande reko kyʼa?

14 Jaleemína 1 Corintios 6:18. Potifar rembireko oñenosérõ guare José ndive, haʼe odipara chugui. Upéva ningo ehémplo neporãva omendáva ha soltérope g̃uarã. Jahechakuaa José ohekomboʼe hague ikonsiénsia ojepyʼamongetávo mbaʼéichapa Jehová ohecha pe ñemenda. Upéicha avei jajapovaʼerã ani hag̃ua ñande reko vai. Upearã ñamboykevaʼerã opa mbaʼe ikatúva ñanemoakãraku peteĩ ndahaʼéivare ñane ména térã ñane rembireko. Ñandejára Ñeʼẽme heʼi: ‘Pejukákena pende rete rembipota vai, aníketei avave oiko oñondive omendaʼỹre, heko kyʼa, térã oiko hembipota vai rapykuéri, térã heko taryrýi, upe haʼete jeýnteva taʼanga ñemombaʼeguasu. Koʼã mbaʼére niko Ñandejára ohundíta umi naiñeʼẽrendúivape’ (Col. 3:5, 6, BNP).

15 Jahechaháicha Pablo heʼi ‘Ñandejára ohunditaha umi naiñeʼẽrendúivape’. Koʼág̃a rupi, hetaiterei oĩ heko vaíva ha oikóva hete rembipota rapykuéri. Ani hag̃ua jaiko upéicha jajerurevaʼerã Ñandejárape ijespíritu. Avei jastudiavaʼerã la Biblia, jaha meme rreunionhápe ha japredika kyreʼỹme. Upéicharõ jaikóta ‘Jehová espíritu oipotaháicha ndahaʼéi ñande rete oipotáva rapykuéri’ (Gál. 5:16).

16 Jaikóramo Jehová espíritu oipotaháicha ndajahechamoʼãi taʼanga tieʼỹ. Upéicha avei ndovaléi jalee, jahecha ha ñahendu mbaʼeveichagua mbaʼe tieʼỹ ñanemoakãrakútava ñande reko kyʼa hag̃ua. Ha ndovaléi ñañeʼẽ térã ñañombojaru umi mbaʼe tieʼỹre, jaikuaa rupi Jehovápe oservíva ndojapoivaʼerãha upéicha (Efe. 5:3, 4). Upéicharõ mante jahechaukáta Jehovápe jajesalvaseha ha jaikoseha opa ára g̃uarã imúndo pyahúpe.

Aníkena ‘jaiko pláta rapykuéri’

17, 18. Mbaʼérepa ndajaikoivaʼerã pláta rapykuéri?

17 Pablo ohai ypýrõ guare Timotéope ohechauka mbaʼépa ojapovaʼerã umi tembiguái kristiáno. Oĩ rupi ijapytepekuéra ohaʼarõva ijára opaga chupekuéra ombaʼapo haguére. Ikatu oime oĩrakaʼe kongregasiónpe oganaséva iñermanokuérare pláta. Apóstol Pablo heʼivaʼekue Jehová servísio ndajaiporuivaʼerãha ñagana hag̃ua pláta. Upe provléma oiméne oñepyrũ rakaʼe oiko haguére hikuái pláta rapykuéri. Upéva ningo ikatu ñanembyai opavavépe, iplátava ha imboriahúvape (1 Tim. 6:1, 2, 5, 9, 10).

18 Ikatúpa ñanemanduʼami peteĩ tapicháre heʼíva la Biblia omboyke hague Jehovápe oiko rupi pláta rapykuéri térã oipotágui heta mbaʼe? (Jos. 7:11, 21; 2 Rey. 5:20, 25-27.) Pablo heʼivaʼekue Timotéope: ‘Nde Ñandejára rembiguái, ejeivaʼerã opa koʼã mbaʼégui. Ha eñehaʼãkena eiko hekopete, mborayhúpe, pyʼaporãme, neñeʼẽrendu, ejerovia ha egueropuʼakakuaa’ (1 Tim. 6:11, BNP). Ojesalvaséva guive Jehová ára guasúpe ojapovaʼerã koʼã mbaʼe.

‘Mitãrusu ha mitãkuñanguéra, pemboykékena opaichagua mbaʼe vai’

19. Mbaʼépa mitãrusu ha mitãkuñanguéra oikotevẽ?

19 Jaleemína Proverbios 22:15. Umi mitãrusu ha mitãkuñanguéra ivýroramo ikatu omboyke Jehovápe. Upévare tekotevẽ oñehekomboʼe porã chupekuéra Ñandejára Ñeʼẽ rupive iñarandu hag̃ua. Oiméramo isy ha itúva ndoservíri Jehovápe, Ñandejára Ñeʼẽ oipytyvõta chupe oikuaa hag̃ua mbaʼéichapa oikovaʼerã. Umi konsého omeʼẽva ermanokuéra kongregasionpegua ikatu avei oipytyvõ chupe. Oĩramo oñemoñeʼẽva ndéve Ñandejára Ñeʼẽ rupive, rehenduvaʼerã chupe. Upéicharõ revyʼáta koʼág̃ama voi ha tenonderãme katu revyʼavéta (Heb. 12:8-11).

20. Mbaʼépa ojapovaʼerã umi mitãrusu ha mitãkuñanguéra omboyke hag̃ua opaichagua mbaʼe vai?

20 Jaleemína 2 Timoteo 2:20-22. Heta mitãrusu ha mitãkuña naiñeʼẽrendúi rupi Ñandejárape ojapo vyroreínte ha itaryrýi, heko kyʼa, oiko pláta ha vyʼarã rapykuéri. Koʼãva ningo umi mbaʼe vai imitãva ojaposéva, ha la Biblia heʼíva ñamboykevaʼerãha. Ani hag̃ua umi mitãrusu ha mitãkuñanguéra oiko upéicha oñehaʼãvaʼerã omoheñói heta mbaʼe porã hekovépe. Upéicha ‘oikóta pyʼaguapýpe umi Ñandejárape omombaʼeguasúva ipyʼaite guive oikoháicha’.

21. Mbaʼe promésapa Jesús ojapovaʼekue hemimboʼekuérape?

21 Ñanemitã térã ñandetujáramo, aníkena ‘jaha ndajaikuaáiva rapykuéri’ ha ñahendútei umi ñanembotavysévape. Upéicha jahechaukáta jaikoseha Jesús remimboʼéramo (Juan 10:5). Péro ndahaʼéi ñamboykentevaʼerã umi mbaʼe vai jajesalva hag̃ua Jehová árape. Ñamoheñoivaʼerã heta mbaʼe porã ñanderekovépe. Pe artíkulo oúvape jahecháta siete umíva apytégui. Iporãta ñahesaʼỹijóramo koʼã mbaʼe, jaikuaágui Jesús oprometehague: ‘Che ameʼẽ che remimboʼekuérape tekove opa ára g̃uarãva, ha arakaʼeve haʼekuéra noñehundimoʼãi, ha avave ndoipeʼamoʼãi chehegui (Juan 10:28).

Mbaʼépa ñambohováita?

• Mbaʼépa Jesús heʼivaʼekue umi hudiokuéra rrelihión omoakãvape?

• Mbaʼépa ohaʼarõ umi tapicha oĩva rrelihión japúpe?

• Mbaʼe mbaʼépa ñamboykevaʼerã ñamombaʼeguasu hag̃ua Jehovápe añoite?

[Porandu ñahesaʼỹijóva]

[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 10]

Mbaʼe mbaʼépa ñamboykevaʼerã?