Ir al contenido

Ir al índice

YEMBOE 13

Eaɨu tekove Tumpa omee vae

Eaɨu tekove Tumpa omee vae

1. ¿Kiapa omee yandeve tekove?

JEHOVÁ “jae ko Tumpa oikove vae” (Jeremías 10:10). Jaeko yandeApoa jare omee yandeve tekove. Biblia jei: “Nde reyapo opaete mbaembae, jare nderemimbota rupi opaete mbaembae oiko jare oyeapo” (Apocalipsis 4:11). Jökorai, Jehová oipota yae omee yandeve tekove. Tekove jaeko metei regalo ikaviete Tumpa omee yandeve vae (emongeta Salmo 36:9).

2. ¿Mbaepa yayapota ñanoi vaerä tekove ikavi vae?

2 Jehová omee yandeve tembíu, ɨ jare ñamonecesita vae jekuaeño yaiko vaerä (Hechos 17:28). Ërei jokuaeñoäko, jae oipota yaiko yerovia reve (Hechos 14:15-17). Ñanoi vaerä tekove ikavi vae, ñaneñeereendutako Tumpa jei vae (Isaías 48:17, 18).

¿MBAEPAKO TEKOVE JEHOVÁ PEGUARÄ?

3. ¿Mbaepa oyapo Jehová Caín oyuka Abel yave?

3 Biblia yandemboe yanderekove jare ïru tekove reta ikavi yaeko Jehová peguarä. Yaecha oasa vae Caín ndive, tu reta jaeko Adán jare Eva, Caín pochɨ yae tɨvɨ Abelpe yave, Jehová jei agüɨye iyarasɨ rai vaerä. Ërei Caín iñeereenduä jare iyarasɨ yaete ramo “opüa tɨvɨ Abel re jare oyuka” (Génesis 4:3-8). Jehová ombocastiga Caín oyuka Abel ramo (Génesis 4:9-11). Jáeramo arasɨ jare ñemotareɨ ikaviäko, kia oyapo jókuae ipuereko ipɨa pïrimbae jare pochɨ yae oyeapo. Jökorai jeko vae reta ngaraa güɨnoi tekove opambae vae (emongeta 1 Juan 3:15). Yamboyerovia vaerä Jehová, yaaɨutako opaete kia reta (1 Juan 3:11, 12).

4. ¿Mbaepa yandemboe tekove regua metei ley Tumpa omee vae?

4 Jeta año oasama yave, Jehová omee payandepo mborookuai reta Moiséspe. Metei ley jei: “Agüɨye peporoyuka” (Deuteronomio 5:17). Kia oyuka japicha vae, omanotako. Jókuae yandemboe tekove jaeko ikaviete vae Jehová peguarä.

5. ¿Mbaepa Jehová jei kuña imembɨ okua vaere?

5 ¿Mbaepa Jehová jei kuña imembɨ okua vaere? Michia ndei etei oa vae jekove ikavi yaeko Jehová peguarä. Jehová omee ley Israel iñemuña retape, jokope Jehová jei: kia nunga okua jare ombopere kuña ipurúa vae jare jókuae ramo imembɨ omano, jayave kia nunga ombopere vae omanotako (emongeta Jeremías 1:5; Salmo 127:3). Kuae yandemboe Jehová oipotaäko kuña imembɨ okua (emae nota 28).

6, 7. ¿Këraipa yaechauka Jehovápe yaaɨuko tekove?

6 ¿Këraipa yaechauka Jehovápe yaaɨuko yanderekove jare ïru tekove reta? Agüɨyetako yayapo mbae ikaviä vae yanderekovere ani ïru tekovere. Jáeramo agüɨyetako yasingaro, agüɨyeta yaichuu coca jare agüɨyetavi yaiporu droga, echa kuae reta ikaviäko yanderete peguarä jare ipuereko yandeyuka.

7 Tumpa omee yandeve tekove jare yanderete, jáeramo ikaviko yayapo jae oipota rami. Jáeramo yayeangareko kavitako yanderetere. Yayapoä yave, pɨ̈chɨi yaeko Tumpa jóvai (Romanos 6:19; 12:1; 2 Corintios 7:1). Jehová omee yandeve tekove ikaviete vae, jáeramo mbaetɨ yayeangareko kavi yave yanderekovere, ngaraa yandepuere yamboete Jehová. Yepetëi yavai yae yaeya vaerä teko kaviä vae, ërei yaipota yave yaeya, yaaɨu yanderekove ramo, Jehová yandemborɨtako.

8. ¿Mbaepa yayapota agüɨye vaerä maräi yayapo yanderekovere ani ïru tekovere?

8 Yayemboema tekove jaeko metei regalo ikavi yae vae. Jehová oipotaä ikaviä vae yayapo yanderekovere ani ïru tekovere. Jáeramo yamboguata kavitako auto, moto ani ïru mbae reta. Agüɨye yayuvanga mbae maräi ipuere yandeapo (Salmo 11:5). Jaenungavi ñañono kavi yandero agüɨye vaerä kia osusere. Jehová jei Israel pegua retape: “Pemopüa yave o ipɨau vae, iyapɨte ipe vae jembeɨ rupi peyapo vi ikësea reve; jökorai agüɨye vaerä penoi teko kia oa yave o iárambo güi” (Deuteronomio 22:8).

9. ¿Këraipa yayangarekota mɨmba retare?

9 Jaenungavi Jehová oipota yayangareko kavi mɨmba retare. Jae omaeño yayuka mɨmba reta yanderembiurä, yanderemimonderä ani oipota maräi yandeapo yave (Génesis 3:21; 9:3; Éxodo 21:28). Ërei agüɨye yande pochɨ yae mɨmba retare jare agüɨyevi yayukaiño (Proverbios 12:10).

YAMBOETE TEKOVE IKAVIETE VAE

10. ¿Këraipa yaikuaa tugüɨ ombojaangako tekove?

10 Tugüɨ ikavieteko Jehová peguarä, echa jókuaeko tekove rami. Caín oyukama Abel yave, Jehová jei: “Nderɨvɨ jugüɨgüe ndemboeko oï cheve kuae ɨvɨ güive” (Génesis 4:10). Abel jugüɨ ombojaanga jekove jáeramo Jehová ombocastiga Caín oyuka Abel ramo. Noé iara rupi, ɨporu guasu oasama yave, Jehová jaenungavi oechaukaye tugüɨ ombojaangako tekove. Jehová omaeño Noé jare jëtara reta jou vaerä mɨmba isoo. Jae jei: “Opaete mbaemɨmba toiko perembiurä, jökorai opaete temitɨ amee peve rami”. Ërei Jehová oyókuai: “Agüɨyeta peu soo jugüɨ reve. Echa jugüɨ re ko oï jekove” (Génesis 1:29; 9:3, 4).

11. ¿Mbae mborookuaipa tugüɨ regua Tumpa omee jembiokuai retape?

11 800 año oasama yave, Jehová jei Noépe agüɨye vaerä jou tugüɨ, jaenungavi omombeuye jembiokuai retape: “Oipotagüe kuimbae Israel iñemuña reta, ani ketɨgua reta yogüɨreko pepɨte pe vae, oyuka mɨmba ani güɨra oyeu vae yave, topɨyere jugüɨ jare toyatɨ ɨvɨ pe”. Javoi jei agüɨye tou “mɨmba jugüɨgüe” (Levítico 17:13, 14). Jehová jekuaeño oipota jembiokuai reta oikuaa tugüɨ ikavieteko vae. Ipuereko jou reta soo ërei agüɨyetako jou tugüɨ. Oyuka reta yave mɨmba jou vaerä opɨyeretako jugüɨ ɨvɨre.

12. ¿Këraipa cristiano reta peguarä tugüɨ?

12 Mbovɨ año oasama Jesús omano vae, apóstol reta jare anciano reta congregación cristiana Jerusalén pegua, oyemboatɨ omae vaerä mbae mborookuai oñemee Israel pegua retape vae jekuaeño ikavi chupe reta oyapo vaerä (emongeta Hechos 15:28, 29; 21:25). Jehová omborɨ oikuaa kavi vaerä tugüɨ ikavi yaeko chupeguarä jare jekuaeño jae reta oecha vaerä ikavieteko. Cristiano tenondegua reta mbaetɨko jou tugüɨ jare mbaetɨvi jou soo oyepɨyere kaviä jugüɨ vae. Jou reta yave, ikaviä yae, jaeko omboete tumpa raanga rami ani oyapo aguasa ramiko. Joko güive, cristiano añetete vae reta mbaetɨ jou tugüɨ. ¿Yande ara rupinoo? Jehová jekuaeño oipota yaecha ikavi yaeko tugüɨ.

13. ¿Maerapa cristiano reta mbaetɨ oñonouka tugüɨ jetepe?

13 ¿Kuae oipotapa jei cristiano reta mbaetɨ oñonouka ïru tugüɨ jetepe? Jökoraiko, Jehová yandeokuai agüɨye vaerä yau tugüɨ. Metei médico jei ndeve yave agüɨye vaerä reu alcohol, ¿reñonotapa nderayɨ rupi nderetepe? ¡Ngaraako! Jökoraiñovi, mborookuai jei vae agüɨye jou tugüɨ oipota jei agüɨyevi ñañonouka tugüɨ yanderetepe (emae nota 29).

14, 15. ¿Maerapa ñaneñeereendu Jehovápe ndei yambopuku mbove yanderekove?

14 ¿Mbaepa oasata metei médico jei yave: Reñonoukaä tugüɨ ndeye yave, remanotako? Metei ñavoko oiparavota oyapo vaerä Tumpa iley jei vae tugüɨ regua. Cristiano reta yaaɨu yae tekove Tumpa omee vae jare yaekatako moa ani kërai jekuaeño ñanoi vaerä tekove, ërei ngaraako ñañonouka tugüɨ yanderetepe.

15 Yayangareko kavi agüɨye vaerä yandembaerasɨ. Ërei, tugüɨ ombojaanga tekove jare ikavi yaeko Tumpa peguarä, jáeramo mbaetɨ ñañonouka tugüɨ yanderetepe. Ikavi yaeko ñaneñeereendu Jehovápe ndei yambopuku mbove yanderekove. Jesús jei: “Opaete oipota oepɨ jekove vae, okañɨteita ko. Ërei opaete omee jekove chereko pegua vae, oikoveta ko” (Mateo 16:25). Yaipota ñaneñeereendu Jehovápe yaaɨu ramo. Jae oikuaa mbaeko ikavi yae yandeve, jare Jehová rami yandeveguarä tekove ikavi yaeko (Hebreos 11:6).

16. ¿Maerapa cristiano reta ñaneñeereendu Tumpape?

16 Cristiano añetete vae reta yaipota ñaneñeereendu Tumpa iley jei tugüɨre vae. Agüɨyetako yau tugüɨ jare ngaraa ñañonouka tugüɨ yanderetepe médico jei yave. Ërei yaipɨɨ ïru moa yakuera vaerä. Tumpa tekove iyapoa jare tugüɨ iyapoa, jáeramo oikuaa kavi mbaeko ikavi yandeveguarä. ¿Reroviapa Jehová oikuaako ikavi vae ndeveguarä?

¿KËRAIÑOPA JEHOVÁ OMAEÑO OYEPORU TUGÜƗ?

17. Israelpe, ¿këraiñopa Jehová omaeño oyeporu tugüɨ?

17 Tumpa iley omee Moiséspe vae, Jehová jei Israel pegua retape: “Opaete oikove vae, tugüɨ re ko güɨnoi tekove, jare jókuae tugüɨ che amee peve, cheɨ̈ro vaerä peyoa re, mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae re, echa tugüɨ etei ko omboai mbaeyoa” (Levítico 17:11). Israel pegua reta iyoa yave, oyerure Jehovápe iñɨ̈ro vaerä jare omee mɨmba oyeyukagüe jenungavi oiporu sacerdotepe opɨyere vaerä tugüɨ michimi mɨmba oyeapɨ jese vaere, tupaope. Jókuaeräño Jehová omaeño Israel pegua reta oiporu tugüɨ.

18. ¿Mbaepa yandepuere yaupitɨ Jesús imano rupi?

18 Jesús ou yave ɨvɨpe, omee jekove ani jugüɨ iñɨ̈ro vaerä yandeyoa retare, jae oipoepɨ ley mɨmba oyeyukagüere (Mateo 20:28; Hebreos 10:1). Jesús jekove ikavi yaeteko. Jesús imano rupi Jehová ipuere omee yandeve tekove opambae vae (Juan 3:16; Hebreos 9:11, 12; 1 Pedro 1:18, 19).

¿Këraipa ndepuere reechauka ikavieteko tekove jare tugüɨ?

19. ¿Mbaepa yayapota agüɨye vaerä ñanoi teko kia retare?

19 Ñamee yasoropai Jehovápe omee tekove ramo regalo ikaviete vae. Jare yaipota ñanemiari ïru kia retape, güɨrovia Jesúsre yave, ipuereta oiko avei. Yaaɨu yanderapicha jáeramo yamboe ipuere vaerä güɨnoi tekove opambae vae (Ezequiel 3:17-21). Jayave, apóstol Pablo rami, yandepuere yae: “Che mbaetɨ etei anoi teko peve. Echa amombeu kavi peve opaete Tumpa jei vae” (Hechos 20:26, 27). Ñanemiari Jehová regua yave ïru retape jare kërai jae oaɨu tekove, körai yaechauka ikavieteko yandeveguarä tekove jare tugüɨ.