Skip to content

Zɔɛ keŋɛ yelese'a n boi

ZASEŊƆ 32

Tɔɣesa Yehowa Ta’an Tara Putɛsonɛ

Tɔɣesa Yehowa Ta’an Tara Putɛsonɛ

‘Basɛ ya ti nɛra woo mina yan tari putɛsonɛ se’em.’—FLP. 4:5.

YUUNƐ 89 Listen, Obey, and Be Blessed

YELEKPINA a

Hon boti la ho dɛna tikani taaba? (Bisɛ kaalegɔ 1)

1. Sore kani poan ti Kristakɔma ana wuu tia? (Bisɛ foote la.)

 “Kusebego kan ta’an kɔ tia n ta’an dɛlegera.” Makerɛ wa pa’alɛ la yelese’ere n basɛ ti tiisi basɛba ka kɔ’ɔra, ban ta’an dɛlegera la zuo. Kristakɔma me san wan nyɛta nɛŋa tɔlega vo’osum poan, la dela ba ta’an ita teere ba bɔŋa poan. Sore deni poan? La nari ti to tara putɛsonɛ ta’an eŋɛ teere to bɔŋa san tee ge bɔ’ɔra nɛreba gilema la ban kɔ’ɛ ba puti’irɛ se’em la.

2. Hala ani n wan soŋɛ tɔ ti to ita teere to bɔŋa la poan ge to wan sɔsɛ la bem zaseŋɔ wa poan?

2 Ton de Yehowa yamesi la zuo, to boti la to tara putɛsonɛ. To me boti la to siregera tomea ge tara giile. Zaseŋɔ wa poan, to wan sɔsɛ baŋɛ hala ana wa n soŋɛ Kristakɔma basɛba se’em ti ba ta’an eŋɛ teere ba bɔŋa poan. To me wan bisɛ hala ana wa n wan ta’an soŋɛ to se’em. Ge yia la, basɛ ya ti to bisɛ Yehowa la Yezu n eŋɛ makesonɛ se’em pa’alɛ ti ba tari la putɛsonɛ.

YEHOWA LA YEZU TARI LA PUTƐSONƐ

3. Bem yɛla n pa’alɛ ti Yehowa tari la putɛsonɛ?

3 Yehowa dela ‘Taŋa la’ se’ere n sɔi la a ka bikeri. (Tɛɛ. 32:4) Ge a kelum tara la putɛsonɛ. Hali la yelese’a n iti nananawa la, Yehowa kelum ita la teere ti a ta’an basɛ ti a puti’irɛ tum. Yehowa naam asaala la amea wɔ̃sum poan ti ba ta’an tɛɛra bɔŋa woo poan. A bo to la Baabule naresum yɛla ti la soŋɛ tɔ ti to ta’an kɔ’ɛ to puti’irɛ soŋa yɛla san paara tɔ. Yehowa mea makesonɛ, la naresum yelese’a ti a dekɛ bo to la pa’alɛ ti eŋa n de ‘Taŋa la’ ge kelum tara putɛsonɛ.

4. Bo makerɛ pa’alɛ Yehowa n tari putɛsonɛ se’em. (Malema 5:7, 11)

4 Yehowa n tari putɛsonɛ la zuo, a sarɔtɔ la woo dela tontɔɔ. Yehowa ka pɛ̃regeri nɛreba ge a tuɣum tara la bɔkerɛ. Makerɛ, Yehowa yuun tari la putɛsonɛ bɔ’ɔra Israeldoma la. A yuun ka yeti nasedoma la tarumdoma bɔ’ɔra kaabegɔ bo’olum ti la zuna. Saŋa ase’a a yuun ni ta’an yeti nɛra woo ta’an bo kaabegɔ bo’olum ti la makɛ la a bɔŋa n ani se’em.​—Kaalɛ Malema 5:7, 11.

5. Bo makerɛ n pa’alɛ Yehowa n tari sirege n mea la giile se’em.

5 Yehowa n tari sirege n mea la giile la n sɔi ti a tara putɛsonɛ la. Makerɛ, Yehowa sirege n mea la yuun niɛ peelumi mɛ sansɛka ti a yuun yeti a sa’am potɔpa la n yuun boi Sodom tiŋa la. Yehowa yuun doose la malesi poan yele Lot ti a zɔ keŋɛ zɔya la bɔba. Dabeem n yuun tari Lot ti a zɔ keŋɛ bilam. Bala la, a yuun belum ti ba bo yɔ’ɔ ti eŋa la a deodoma zɔ ta suɣɛ Zoar n de tinpika la ti ba yuun yeti ba laɣum sa’am ka la. Yehowa yuun ta’an kɔ’ɔn pɛ̃regɛ ni Lot ti a doose eŋa n pa’alɛ en sɛla la ge Yehowa yuun bo la yɔ’ɔ ti Lot keŋɛ Zoar ge yuun ka sa’am tiŋa la. (Pin. 19:18-22) Yuun kɔbesi pooren, Yehowa yuun le tara giile mɛ bɔ’ɔra Nineveh tiŋa nɛreba. A yuun tum nɔdɛ’ɛsa Yona ti a keŋɛ ta mɔɔlɛ bo Niniveh tiŋa nɛreba ti sa’aŋɔ n kɔ’ɔn ye’a ba zuo na. Ge Ninivehdoma n yuun basɛ ba be’em la, Yehowa yuun zɔ la ba nimbɔ̃’ɔ ge ka sa’am tiŋa la.​—Yna 3:1, 10; 4:10, 11.

6. Tɔɣɛ pa’alɛ Yezu n tɔɣesɛ Yehowa putɛsonɛ la se’em.

6 Yezu me yuun kɔ’ɔn tɔɣesa la Yehowa putɛsonɛ la. Naayinɛ yuun tum en tiŋa wa zuo ti a mɔɔlɛ bo ‘Israel pise’esi n bɔregɛ la.’ Ge a yuun tari putɛsonɛ mɛ la eŋa n yuun mɔɔlɛ bɔ’ɔra nɛreba la. Daarɛ deyima ti pɔka ayima n daɣɛ Israel nɛra yele en ti a tibɛ a bipugela ti ‘bunbɛ’a tara en namesa.’ (Mt. 15:21-28) Geele yele deyima me bisɛ. Yezu na’am mɔɔlegɔ pɔsega la poan a yuun yeti: ‘Se’em n zaɣesɛ mam, mam me wan zaɣesɛ en.’ (Mt. 10:33) Ge a yuun zaɣesɛ Peter mɛ, mina n yuun zaɣesɛ en sugumnɔɔrɛ buta la? Aayi. Yezu yuun bisɛ la Peter n tari sakerɛ se’em la ge me tee la. Yezu n yuun ta isige kum poan la, a yuun niɛ amea pa’alɛ la Peter ge basɛ ti a baŋɛ ti eŋa nɔŋɛ en mɛ ge di sugeri bo en.​—Lu. 24:33, 34.

7. Wuu Filipi 4:5 n pa’alɛ se’em la, hon wan bɔta ti nɛreba geele ho la wani?

7 To baŋɛ ti Yehowa Naayinɛ la Yezu Krista tari la putɛsonɛ. Ge tomam me? Yehowa me boti la to tara putɛsonɛ. (Kaalɛ Filipi 4:5. b Bisɛ tiŋanɔɔrɛ yelesum la) Nɛreba basɛba lerege kaalegɔ zɛ’an wa yeti: “Ita pa’ala ti ho tari putɛsonɛ.” Soke homea yeti: ‘Nɛreba mi ti mam dela se’em n tari putɛsonɛ, sakera bɔ’ɔra nɛreba ge nana ba? Bii ba mi ti mam dela mina n pɛ̃regeri nɛreba, kɔ’ɔn zɛ’a kankaŋi ti n zuo ku’ɛ? Mam dela mina n ni kɔ’ɔn pɛ̃regera ti ba eŋɛ sɛla ti mam bisɛ ti la nari la? Bii mam keleseri nɛreba ge ni sakɛ eŋɛ ban yele se’em la, la san makɛ ma’a?’ Ton tari putɛsonɛ se’em la n wan pa’alɛ ti to tɔɣeseri la Yehowa la Yezu soŋa. Basɛ ya ti to bisɛ bɔba ayi n nari ti to tara putɛsonɛ. To bɔŋa san tee, la nɛreba n geele yɛla se’em ge ni kɔ’ɛ puti’irɛ ti la bɔna de tɔka la tomam la.

TARA PUTƐSONƐ HO BƆŊA SAN TEE

8. Beni n wan soŋɛ tɔ ti to tara putɛsonɛ to bɔŋa san tee? (Bisɛ tiŋanɔɔrɛ yelesum la.)

8 Putɛsonɛ dela ton tã tomea tara to bɔŋa san tee. Teere dena wa ta’an basɛ ti la kpe’em bo to. Makerɛ, bã’a ta’an ta ŋmɛ tɔ. Bii yɛla ta’an tee mɛ ti lɔɣɔrɔ da’a tɔna bii nalɛɣerɛ yɛla ta’an basɛ ti la kpe’em bo to. (Pa. 9:11; 1 Ko. 7:31) Hali la ta’an kpe’em bo to, tigere la san pa’alɛ tɔ ton nari ti to pu’usa Yehowa se’em bii ba san dekɛ tuunɛ bo to ti to keŋɛ zɛ’an ta tum. Teere la n yeen dɛna se’em, to wan nyaŋɛ to san dekɛ yɛla anaasi wa tum tuuma: (1) sakɛ bɔŋa la n ani se’em la, (2) ti’isa beere sa’am yele, (3) tara putɛsonɛ ge me (4) soŋera nɛreba. c Basɛ ya ti to bisɛ yɛla anaasi wa ti to mabiisi dekɛ tum tuuma ge nyɛ nyuurɔ se’em.

9. Satiŋa na’am yetɔɣum yalegerɛdaana la a pɔɣa eŋɛ la wani ŋmibe yeledi’ire poan?

9 Sakɛ bɔŋa la n ani se’em la. Emanuele la Francesca yuun dela satiŋa na’am yetɔɣum yalegerɛdoma n boi tiŋa kayima poan. Ban yuun pɔsɛ zamesera tiŋa la yetɔɣum ge nyaa baŋera mabiisi la tansugere la poan la, ti COVID-19 bã’a la pɔsɛ ti ba nyaa bɔna ba ma’a. Sankaŋa ti Francesca ma ki. Francesca yuun kɔ’ɔn mu’ɛ la nini bɔta ti a kule yire ge bã’a la n yuun wi’iri la yuun basɛ ti a ka nyaŋɛ kule. Bem n yuun soŋɛ en ti a ta’an ŋmibe yele ana wa poan? Yia, Emanuele la Francesca yuun zusɛ mɛ ti Yehowa bo ba yɛm ti ba ta’an ŋmibera dabeserɛ woo poan. Yehowa yuun doose la a tigere la poan lerege ba zusega la sansɛka n nari. Makerɛ, mabia ayima daa kpemese ba giila vidiyo poan yeti: “To san eŋɛ kalam sakɛ bɔŋa la n ani se’em la, to wan le nyɛ pupeelum kalam la ton tari yɔ’ɔ mɔɔla yelesoma la bɔŋa woo poan la.” d N yi’i, ba inya daa kpeŋe mɛ la ban tari telefon mɔɔla se’em la hali ge pɔsɛ Baabule zamesegɔ. N ta’a, ba puurɛ daa pee mɛ la mabiisi n ni kpɛmesa ba giila se’em la. Mabipɔka ayima daa ni gulesa la Baabule yelesum bɔ’ɔra ba daarewoo ta paɛ yuunɛ. To san sakɛ bɔnsɛka woo ti to bɔna la, to puurɛ wan pee la ton wan ta’an eŋɛ sɛla la.

10. Mabipɔka ayima daa eŋɛ la wani la teere sɛka n daa paɛ en la?

10 Ti’isa beere sa’am yele ge tara putɛsonɛ. Christina n de Romania mabipɔka n kɛ̃’ɛri Japan suure yuun sa’am mɛ la Solemiine tansugere ti a yuun kena la n ka le bɔna la. Ge a yuun ka ti’iseri yelese’a n eŋɛ la yele. A yuun tuɣum mɔɔla mɛ Japan yetɔɣum la poan ge kɔ’ɔn mu’ɛ nini. A yuun yele la a tuuma tadaana ti a soŋɛ en ti a ta’an zamesɛ yetɔɣum wa. Pɔka la yuun sakɛ mɛ ge dekɛ Baabule, la Tara Vom Somɔ Daarewoo! gɔnlɛmlɛm la pa’ala Christina Japan yetɔɣum la. La yuun ka soŋɛ la Christina ma’a ti a wuna Japan yetɔɣum la ge la me yuun soŋɛ pɔka la mɛ ti a bɔta yelemɛŋɛrɛ la. To san ti’isa beere sa’am yele ge tara putɛsonɛ, teere yɛla la ta’an ta dɛna kã’a bɔ’ɔra tɔ.

11. Beni n yuun soŋɛ nɛra la a pɔɣa ligeri yɛla poan?

11 Soŋera nɛreba. Nɛra la a pɔɣa n kɛ̃’ɛri tinsɛka ti ba gu to tuuma la yuun koŋe ba ligeri mɛ sansɛka ti nɔŋɔ yuun kɛ̃ tiŋa la. Ba yuun eŋɛ la wani yele la poan? Yia la, ba yuun tiregɛ basɛ ti ba vom ana la naana. Leyɛ’ɛsa, ba yuun ka ti’iseri bamesi yɛla ge ba yuun tuɣum mu’ɛ la nini soŋera nɛreba na’am mɔɔlegɔ poan. (Tm. 20:35) Buraa la yeti, “Ton yuun dekɛ to saŋa zo’e zo’e mɔɔla yelesoma la, to yuun ka le tara saŋa n wan ti’isa tomesi yɛla ge to yuun kɔ’ɔn dekɛ la saŋa la zo’e zo’e tuna sɛla ti Naayinɛ bɔta.” To bɔŋa san tee, sɛla n nari ti to tɛ̃ra dela lan de ninmɔ’ɔrɛ se’em ti to soŋera nɛreba, yele yele wuu to na’am mɔɔlegɔ tuuma la poan.

12. Tuuntuna Paul makesonɛ la wan ta’an soŋɛ to la wani ti to tɛɛra ton mɔɔli se’em?

12 La dela to ta’an tɛɛra ton mɔɔli se’em la. To ni seke la nɛreba buuri buuri n tari sakerɛ to’ore to’ore ti ba hala me bɔna to’ore to’ore. Tuuntuna Paul yuun ta’an tɛɛra eŋa n mɔɔli se’em la, to me ta’an tɔɣesɛ a makesonɛ la. Yezu yuun loe Paul ti a dɛna la ‘tisi woo tuuntuna.’ (Arom 11:13) Bala n sɔi ti Paul yuun mɔɔla bɔ’ɔra Yudadoma, Greekdoma, gɔnmi’ileba, kaareba, nɛrezureba la nadoma. La wan eŋɛ se’em ti Paul ta’an tɔɣɛ yelesoma la ti la kalum nɛrebana wa suure la, ‘a yuun iti sɛla woo bɔ’ɔra nɛra woo mɛ.’ (1 Ko. 9:19-23) A yuun ni bisɛ nɛreba la n ze’ele zɛ’an me na la ba sakerɛ yɛla. Bala n yuun soŋeri en ti a tɛɛra a yetɔɣum la tɔɣera bɔ’ɔra nɛra woo. Bala n yuun sɔi ti ba bɔta yelesoma la. Tomam me wan ta’an basɛ ti na’am mɔɔlegɔ la tɔla nɛŋa to san tɛɛra ton mɔɔli se’em la ti la soŋɛ nɛra woo.

NANA NƐREBA ME PUTI’IRƐ

To san tara putɛsonɛ to wan nana nɛreba me puti’irɛ (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 13)

13. Wuu 1 Korint 8:9 n pa’alɛ se’em la, to san nana nɛreba puti’irɛ, to wan gu tomea la bem dɛŋa poan?

13 Putɛsonɛ wan soŋɛ tɔ ti to nana nɛreba me puti’irɛ. Makerɛ, mabipɔɣesi basɛba boti la ba ita makeup ti basɛba me ka bɔta. Kristakɔma basɛba nyuuri la dãkpe’eŋo ti basɛba me puɣum ka lɛbera dãam bɔba. Kristakɔma woo boti la ba tara imma’asum ge ban tiberi bamea se’em la boi la tɔka tɔka. To san kɔ’ɔn zɛ’a kankaŋi la tomam mea n boti sɛla la ge tɔɣera de yele bɔ’ɔra mabiisi tansugere la poan, to ta’an pirɛ basɛba basɛ ti yelesego bɔna. Ge to kan bɔta ti to eŋɛ bala la fii me! (Kaalɛ 1 Korint 8:9; 10:23, 24) Basɛ ya ti to bisɛ yɛla ayi wa n wan pa’alɛ tɔ lan nari ti to dekɛ Baabule naresum yɛla tum tuuma se’em ti la soŋɛ tɔ ti to ita yɛla ma’a ma’a ti suma’asum bɔna.

To san tara putɛsonɛ to wan nana nɛreba me puti’irɛ (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 14)

14. Baabule naresum yɛla ani n wan soŋɛ tɔ to lɔɣɔrɔ yɛa la to zuo maalegɔ poan?

14 Lɔɣɔrɔ yɛa la zuo maalegɔ. Yehowa ka pɛ̃regeri tɔ pa’ala ton wan yɛɛra to lɔɣɔrɔ se’em ge a pa’alɛ to la Baabule naresum yɛla ti to tara tuna tuuma. La dela to yɛ to lɔɣɔrɔ ti la makɛ ma’a wuu tomam n de Naayinɛ nɛreba la, tara putɛsonɛ, siregera tomea ge ‘tara yɛm.’ (1 Tim. 2:9, 10; 1 Pe. 3:3) Bala la, la ka nari ti to yɛ to lɔɣɔrɔ ti nɛreba puti’irɛ bɔna to poan. Baabule naresum yɛla wan soŋɛ keendoma ti ba kan tara bamea puti’irɛ pa’ala ton wan yɛɛra to lɔɣɔrɔ ge maala to zuto se’em. Tansugere ayima keendoma n daa boti ba soŋɛ bunbilipaalesi n kɛ ba zuto ti la ana sain. Keendoma wa wan eŋɛ la wani ta’an soŋɛ ge kan pɛ̃regera ba? Gingilega kaarɛ bisegadaana la daa yele keendoma la ti ba yele mabiisi la yeti, “ho san bɔna yetɔɣum bimbine zuo, ti nɛreba kɔ’ɔn ana kɛli kɔ’ɔn bisera hɔ, hali gana sɛla ti ho tɔɣera bɔ’ɔra ba la, bala pa’alɛ ti gelegere n boi ho lɔɣɔrɔ yɛa la ho zuo maalegɔ poan.” Bala soŋɛ bunbilipaalesi la mɛ ti ba bɔkɛ lan nari ti ba eŋɛ sɛla ge ti la daɣena ti keendoma la n pɛ̃regɛ ba. e

To san tara putɛsonɛ to wan nana nɛreba me puti’irɛ (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 15)

15. Baabule lɔɔ la naresum yɛla ani n soŋeri tɔ ti to ta’an tibera tomea soŋa? (Arom 14:5)

15 Imma’asum yɛla. Kristabia woo nari ti a bisɛ eŋa n wan eŋɛ se’em bisɛ a imma’asum yɛla. (Ga. 6:5) Baabule lɔɔ n de wuu to gu tomea ziim la kolekpatuuma poan la, ti Kristabia woo nara ti a bisɛ amea soŋa a san yeti a tibɛ amea. (Tm. 15:20; Gal. 5:19, 20) Yɛla ase’a dela to dekɛ tomea puti’irɛ tum tuuma. Sɛba ni kɔ’ɔn bisera la dɔgetadoma n wan tibɛ ba se’em la ma’a, ti sɛba me bisera ba wan eŋɛ se’em tee tibegɔ tibɛ bamea. Hali to san kɔ’ɔn lu to suure la tibegɔ seko poan, to nari ti to tara gilema bɔ’ɔra to mabiisi n wan kɔ’ɛ ba puti’irɛ se’em tibegɔ poan. Bala zuo, la nari ti to tɛ̃ra yele ana wa: (1) Naayinɛ Na’am la ma’a n wan nyaŋɛ tibɛ to. (Isa. 33:24) (2) Kristabia woo nari ti a ‘mina’ sɛla n ani soŋa bɔ’ɔra en. (Kaalɛ Arom 14:5.) (3) To ka gãkeri nɛreba bii pita ba basera. (Arom 14:13) (4) Kristakɔma tari la nɔŋerɛ ge me mina ti tansugere la san tara nɔyinɛ, bala gani eŋa mea puti’irɛ. (Arom 14:15, 19, 20) To san tɛ̃ra yele aŋa wa, to wan tara bɔnsoŋa la to mabiisi ti suma’asum bɔna tansugere la poan.

To san tara putɛsonɛ to wan nana nɛreba me puti’irɛ (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 16)

16. Keenma wan eŋɛ la wani ta’an tara putɛsonɛ la a keendoma tadaandoma?

16 Keendoma nari ti ba eŋɛ makesonɛ pa’alɛ ti ba tari putɛsonɛ. (1 Tim. 3:2, 3) Makerɛ, keema ka nari ti a puɣum ti’isɛ ti eŋa n yele sɛla la kɔ’ɔn makɛ mɛ la eŋa n de bunkutɛ la zuo. A mi ti Yehowa vo’osum la ta’an kalum ba se’em sa’am suure ti a yele sɛla n makɛ ti ba ta’an kɔ’ɛ ba puti’irɛ. Keendoma la zo’e zo’e san kɔ’ɛ ba puti’irɛ yelese’ere poan, ti la ka giisɛ Baabule naresum yɛla, keema n tari putɛsonɛ wan laɣum sakɛ, hali a puti’irɛ san puɣum bɔna de to’ore.

TO SAN TARA PUTƐSONƐ TO WAN NYƐ NYUURƆ

17. Kristakɔma n tari putɛsonɛ nyɛti la bem kã’a?

17 Kristakɔma nyɛti la kã’a zo’e zo’e la ban tari putɛsonɛ la. To tari la bɔnsoŋa la to mabiisi ti suma’asum bɔna tansugere la poan. To puurɛ pee mɛ la mabiisi n tari hala to’ore to’ore ge me ze’ele buuri zo’e zo‘e poan na naɛ taaba tara nɔyinɛ pu’usa Yehowa la. Sɛla n gani za’a dela, to suure sukɛ mɛ la ton mi ti to tɔɣeseri la Yehowa, to Naayinɛ la n tari putɛsonɛ la.

YUUNƐ 90 Encourage One Another

a Yehowa la Yezu tari la putɛsonɛ, ba me boti la tomam me tara putɛsonɛ. To san tara putɛsonɛ, la kan kpe’em bo to ti to ni eŋɛ teere to bɔŋa poan maɣesɛ wuu to imma’asum la to ligeri yɛla. To me wan ta’an basɛ ti suma’asum la nɔyinɛ bɔna tansugere la poan.

b Yenɛ Gɔŋɔ​—Farefare Baabule la yeti, “na’ahegɔ” ge tomam lerege de la “putɛsonɛ.”

c Bisɛ zaseŋɔ yele la zuo n de “How to Deal With Change” n boi Awake! No. 4 2016 poan la.

d Bisɛ vidiyo la zuo n de Mabia Dmitriy Mikhaylov Sokere Sɔsega n makɛ la zaseŋɔ yele la zuo n de “Yehowa Basɛ Ti Yaarɛ La Tee Dɛna La Sɛɛra Dia” n boi March-April 2021 Tomam Kristakɔma Vom La To Na’am Tuuma​—Zamesegɔ Gɔŋɔ poan la.

e Ho san bɔta ti ho baŋɛ yɛla zo’e zo’e ho lɔɣɔrɔ yɛa la zuo maalegɔ poan, bisɛ zaseŋɔ 52 n boi Tara Vom Somɔ Daarewoo! gɔŋɔ la poan.