Skip to content

Zɔɛ keŋɛ yelese'a n boi

ZASEŊƆ 10

Beni N Sɔi Ti La Nara Ti Ho Muse Ko’om?

Beni N Sɔi Ti La Nara Ti Ho Muse Ko’om?

‘Basɛ ya ti nɛra woo muse ko’om.’​—TM. 2:38.

YUUNƐ 34 Walking in Integrity

YELEKPINA a

1-2. La ni ana nɛra woo la sɛba n yeti ba muse ko’om la, la wani ge to wan sɔsɛ la bem?

 HON tabelɛ nyɛ ko’om musegadoma n yeti ba muse ko’om? Hon ni wum ti ba lebese sokere sugumnɔɔrɛ buyi la se’em la, pa’alɛ ti ba suure sukɛ mɛ ti ba bɔta ti ba muse ko’om. Ba deodoma la ba zɔdoma zuo ni zɛ̃kɛ mɛ la ba. Ban ni muse ko’om ba’asɛ ge dɔɔra na la, to ni pa’ara la nu’usi ti ba puurɛ pee paa. Bakwai woo poan, nɛreba tusa n ni kã bamea bo, muse ko’om dɛna Yehowa Sɛɛradoma.

2 Ge hon me? Ho san bɔta ti ho muse ko’om, ho dela nɛrezure tingɔŋɔ be’o wa poan la hon ‘eeri Yehowa’ la zuo. (Ym. 14:1, 2) Ho dela bunbilipaalega bii bunkutɛ woo, zaseŋɔ wa wan soŋɛ hɔ. Ge tomam sɛba n puɣum muse ko’om la boti la to lu to suure pu’usa Yehowa daarewoo. Yɛla zo’e zo’e zuo n sɔi ti to pu’usa Yehowa ge basɛ ya ti to sɔsɛ ya yɛla atã.

HO NƆŊƐ LA YELEMƐŊƐRƐ, LA SƐLA N DE TONTƆƆ

Yuuma zo’e zo’e n wana ti Sitaana kɔ’ɔn zɛregera Yehowa, a me kelum ita la bala zina beere wa (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 3-4)

3. Beni n sɔi ti Yehowa yamesi nɔŋɛ yelemɛŋɛrɛ la tontɔɔ tuuma? (Yooma 119:128, 163)

3 Yehowa ka’am a nɛreba ti ba “nɔŋɛ yelemɛŋɛrɛ.” (Zek. 8:19) Yezu yuun yele a podɔleba ti ba ɛɛra tontɔɔ tuuma. (Mt. 5:6) Bala pa’alɛ ti nɛra nari ti a kɔ’ɔn bɔta ti a ita sɛla ti Naayinɛ yeti la dela tontɔɔ ge me ana soŋa. Hon nɔŋɛ yelemɛŋɛrɛ la tontɔɔ tuuma? To mi ti ho boti. To mi ti ho yaɛ pumpɔreŋɔ la be’em woo mɛ. (Kaalɛ Yooma 119:128, 163.) Pumpɔreŋɔ dela Sitaana, se’em n biseri tingɔŋɔ wa la, halɛ. (Yon 8:44; 12:31) Sitaana puti’irɛ ayima dela a zɛ̃regera Yehowa zilam yu’urɛ la. Kɔ’ɔn pɔsɛ Eden gaadin la poan, Sitaana kɔ’ɔn parena mɛ bɔ’ɔra to Naayinɛ la. A parum ti Yehowa kɔ’ɔn bɔta la amea ma’a yele ge ka tara yelemɛŋɛrɛ. A dekɛ la sɛla n ani soŋa suɣɛ asaaleba. (Pin. 3:1, 4, 5) Sitaana n pareni yelese’a bɔ’ɔra Yehowa la, sa’ani la nɛreba puti’ira la ba suure. Asaaleba san ka ‘nɔŋɛ yelemɛŋɛrɛ,’ la wan dɛna yɔ’ɔ bɔ’ɔra Sitaana ti a pã’asɛ ba ti ba tuna tuunfɛ’ɛsa la tuunyooro.​—Arom 1:25-31.

4. Yehowa eŋɛ la bem pa’alɛ ti a dela ‘yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ’? (Le bisɛ foote la.)

4 Yehowa dela ‘yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ,’ a me kɔ’ɔn tara yelemɛŋɛrɛ la mɛ pa’ala sɛba n nɔŋɛ en la. (Ym. 31:5) A pa’ali ba bala ti Sitaana da ta’an tara a pumpɔreŋɔ la pã’asa ba. Yehowa me pa’ali a yamesi mɛ ti ba tara yelemɛŋɛrɛ ge nɔŋɛ tontɔɔ tuuma. Bala basɛ ti ba tara la suma’asum ti ba zuo zɛ̃kɛ. (Mag. 13:5, 6) Hon zamesɛ Baabule la, hon nyɛ ti a eŋɛ la bala bo ho? Ho zamesɛ baŋɛ ti Yehowa sarɔtɔ ani soŋa mɛ bɔ’ɔra asaala woo. (Ym. 77:13) Bala zuo n sɔi ti ho ze’a kankaŋi ita sɛla ti Naayinɛ yeti la dela tontɔɔ la. (Mt. 6:33) Ho boti ho tɔɣɛ po’e yelemɛŋɛrɛ la mɛ ge basɛ ti Sitaana baŋɛ ti eŋa n tɔɣɛ to Naayinɛ Yehowa yele se’em la dela pumpɔreŋɔ. Ho wan eŋɛ la wani ta’an eŋɛ bala?

5. Ho wan eŋɛ la wani ta’an eŋɛ pa’alɛ ti ho nɔŋɛ yelemɛŋɛrɛ la tontɔɔ tuuma mɛ?

5 Ho wan ta’an vɔna ho vom ti la niɛ peelumi pa’alɛ ti ho zaɣesɛ Sitaana pumpɔreŋɔ la mɛ ge nɔŋɛ sɛla n de yelemɛŋɛrɛ. Ho me ta’an le eŋɛ pa’alɛ ti ho boti la Yehowa dɛna ho Bisegadaana ge me ita sɛla ti a yeti la de tontɔɔ la. Ho wan eŋɛ la wani ta’an eŋɛ bala? Zusɛ Yehowa ge kã homea bo en, nyaa ta muse ko’om. Ho san nɔŋɛ yelemɛŋɛrɛ la sɛla n de tontɔɔ, bala n wan kalum ho suure ti ho bɔta ti ho muse ko’om.

HO NƆŊƐ LA YEZU KRISTA

6. Bem yɛla n boi Yooma 45:4 n basɛ ti hon tara nɔŋerɛ bɔ’ɔra Yezu Krista?

6 Beni n sɔi ti ho nɔŋɛ Yezu Krista? Bisɛ yelesoma se’a n boi Yooma 45:4. (Kaalɛ.) Yezu nɔŋɛ la yelemɛŋɛrɛ la tontɔɔ tuuma ge me siregera amea. Ho san nɔŋɛ yelemɛŋɛrɛ la tontɔɔ tuuma, bala pa’alɛ ti ho me nɔŋɛ la Yezu Krista. Ti’isɛ bisɛ Yezu n yuun dekɛ sukpe’ene tɔɣɛ po’e yelemɛŋɛrɛ la sɛla n de tontɔɔ se’em. (Yon 18:37) Ge Yezu eŋɛ la bem pa’alɛ ti a boti la nɛreba siregera bamea?

7. Hon nyɛ la bem Yezu sirege n mea la poan?

7 Yezu yuun ni eŋɛ pa’alɛ ti a siregeri amea mɛ. Bala la, a yuun dekɛ na’asegɔ la za’a bo la a Sɔ, daɣɛ amea. (Mr. 10:17, 18; Yon 5:19) Eŋa n tari sirege n mea se’em la basɛ ti la ana hon la wani? La ka basɛ ti hon nɔŋɛ Naayinɛ Dayɔa wa ge me bɔta ti ho tɔɣesa en? Sira, la dela bala. Beni n sɔi ti Yezu yuun siregera amea? Se’ere n sɔi la, a nɔŋɛ la a Sɔ la ge me tɔɣesa a sirege n mea la. (Ym. 18:35; Heb. 1:3) Hon kan bɔta ti ho vurege homea du Yezu, mina n kɔ’ɔn tɔɣesa Yehowa hala la?

8. Beni n sɔi ti to nɔŋɛ Yezu n de to Naba la?

8 To nɔŋɛ Yezu mɛ ti a dɛna to Naba, se’ere n sɔi la eŋa n nari ti a dɛna to Bisegadaana. Yehowa mea n kumesɛ a Dayɔa wa ge loe en ti a bisa tɔ. (Isa. 50:4, 5) Yeen ti’isɛ bisɛ Yezu n nɔŋɛ tɔ ge ki tomam zuo se’em la. (Yon 13:1) Yezu n de to Naba la zuo, la nari ti to tara nɔŋerɛ bɔ’ɔra en. A tɔɣɛ pa’alɛ ti sɛba n nɔŋɛ en ti a yi’ira ba a zɔdoma la, nani a nɔɔrɛ mɛ. (Yon 14:15; 15:14, 15) Bisɛ lan de na’asegɔ se’em bɔ’ɔra tɔ ti to dɛna Yehowa Dayɔa la zɔdoma!

9. Kristakɔma ko’om musega la Yezu Krista ko’om musega makɛ taaba la wani?

9 Yezu nɔɔrɛ diyima dela a podɔleba nari ti ba muse ko’om. (Mt. 28:19, 20) Amea eŋɛ la bala ge a ko’om musega la boi la de to’ore la a podɔleba la ko’om musega. (Bisɛ daka la zuo n de “ Yezu Ko’om Musega, La A Podɔleba La Ko’om Musega N Boi To’ore To’ore Se’em.”) Ge la me makɛ taaba mɛ yɛla ase’a poan. Yezu n yuun muse ko’om la, a yuun boti la a tum a Sɔ la puti’irɛ n boti sɛla. (Heb. 10:7) Bala mea nɔɔ ti Kristakɔma n muse ko’om nɛrekuuŋɔ poan la pa’alɛ ti ba kã bamea bo la Yehowa Naayinɛ. Sɛla n de ninmɔ’ɔrɛ ba vom poan dela ba tum Naayinɛ puti’irɛ n boti sɛla ge daɣɛ bamea puti’irɛ n boti sɛla. Bala la, ba kɔ’ɔn tɔɣesa la ba Daana makesonɛ la.

10. Beni n sɔi ti hon tari nɔŋerɛ bɔ’ɔra Yezu la zuo ti ho bɔta ti ho muse ko’om?

10 Ho sakɛ ti Yezu dela Yehowa Dayɔba’arɛ ge me dɛna mina ti Naayinɛ loe ti a dɛna Naba bisera tɔ. Ho baŋɛ ti Yezu ani la kasi tɔɣesa a Sɔ la n siregeri amea se’em la. Ho zamesɛ baŋɛ ti Yezu yuun diise nɛreba mɛ, buɣelɛ sɛba giila n kɔ’ɔsɛ la suure ge me tibɛ bã’adoma. (Mt. 14:14-21) Ho nyɛ Yezu n biseri a tansugere la zina beere wa se’em mɛ. (Mt. 23:10) Ho me mi ti, eŋa n de Naayinɛ Na’am la Naba la zuo, a wan ta eŋɛ gaŋɛ bala beere sa’am. Ho wan eŋɛ la wani pa’alɛ ti ho nɔŋɛ en mɛ? Ho san tɔɣesa a makesonɛ la. (Yon 14:21) Ho wan ta’an eŋɛ bala ho san kã homea bo Yehowa ge muse ko’om.

HO NƆŊƐ LA YEHOWA NAAYINƐ

11. Hon wan yeti bem yele n de ninmɔ’ɔrɛ n sɔi ti la nara ti ho muse ko’om ge beni n sɔi ti la dɛna bala?

11 Bem n de ninmɔ’ɔrɛ yele n sɔi ti la nara ti ho muse ko’om? Yezu yuun pa’alɛ Naayinɛ nɔse’ere n gaŋɛ za’a la yeti: ‘Nɔŋɛ Naayinɛ la ho suure za’a la ho sia za’a la ho paŋa za’a.’ (Mr. 12:30) Hon sirum nɔŋɛ Naayinɛ la bala?

Yelesoma se’a woo ti ho tara ti la basɛ ti ho puurɛ pee la Ze’ele la Yehowa zɛ’an na (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 12-13)

12. Beni n sɔi ti hon nɔŋɛ Yehowa? (Le bisɛ foote la.)

12 Yɛla zo’e zo’e n sɔi ti ho nɔŋɛ Yehowa. Makerɛ, ho baŋɛ ti eŋa n de ‘vom bulega’ ge ti ‘sɛla woo n ani soŋa ti ho nyɛta la’ ze’ele la Eŋa zɛ’an na. (Ym. 36:9; Yam. 1:17) Sɛla woo ti ho nyɛta ti ho puurɛ pɛɛra la, ze’ele la to nɔŋerɛ Naayinɛ la n bo’ori yɛri yɛri la zɛ’an na.

13. Bem n basɛ ti lua bunɔ la dɛna bo’olum n boi de to’ore?

13 Lua bunɔ la dela bo’olum n boi de to’ore ti Yehowa dekɛ bo to. Beni n sɔi ti to yele bala? Ti’isɛ bisɛ Yehowa la a Dayɔa la n boi la taaba se’em. Yezu yeti: ‘Sɔ la nɔŋɛ mam mɛ’ ti ‘mam me nɔŋɛ Sɔ la.’ (Yon 10:17; 14:31) Ban naɛ taaba kɛ̃ yuuma tustusa tusa la n basɛ ti ba tara bɔnsoŋa la taaba. (Mag. 8:22, 23, 30) Nyaa ti’isɛ bisɛ lan yuun wan daam Naayinɛ se’em la eŋa n yuun bo yɔ’ɔ ti a Dayɔa wa namesɛ ta ki la. Yehowa ba’ɛ nɔŋɛ asaaleba mɛ n sɔi ti a yuun basɛ ti a Dayɔa wa’ana ki bo to ti to wan ta ta’an vɔna daarewoo. (Yon 3:16; Ga. 2:20) Yele dena wa n gani za’a n sɔi ti to nɔŋɛ Naayinɛ.

14. Bem yele n gani za’a ti hon wan ta’an eŋɛ ho vom poan?

14 Hon zameseri Yehowa yɛla la basɛ ti nɔŋerɛ se’ere ti ho tara bɔ’ɔra en la pa’asa mɛ. Ho kɔ’ɔn bɔta la ho ana du’a du’a la en daarewoo. Ho me wan ta’an eŋɛ bala. A kpemese ho giila ti ho basɛ ti a puurɛ pee. (Mag. 23:15, 16) Ho wan ta’an eŋɛ bala daɣɛ la ho yetɔɣum poan ma’a ge la ho itigɔ poan me. Hon vɔi ho vom se’em la wan pa’alɛ ti ho sirum nɔŋɛ Yehowa mɛ. (1 Yo. 5:3) Yele denɛ n gani za’a ti ho wan ta’an eŋɛ ho vom poan.

15. Ho wan ta’an eŋɛ la bem pa’alɛ ti ho nɔŋɛ Yehowa?

15 Ho wan ta’an eŋɛ la bem pa’alɛ ti ho nɔŋɛ Yehowa? Yia, yese ho suuren zusɛ Naayinɛ ti ho boti la ho kã homea bo eŋa yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ la ma’a. (Ym. 40:8) Ho nyaa wan muse ko’om ti nɛrekuuŋɔ baŋɛ ti ho sirum kã homea bo Naayinɛ. Wuu ton puɣum sɔsɛ se’em zaseŋɔ wa poan la, ho ko’om musega la wan basɛ ti ho puurɛ pee ti ho me tara vom somɔ. Ho nyaa vɔi bɔ’ɔra la Yehowa ge daɣɛ homea. (Arom 14:8; 1 Pe. 4:1, 2) La ta’an ana ho wuu yele wa kpe’em mɛ ti ho eŋɛ. La me sirum kpe’em mɛ. Ge la wan basɛ ti ho tara vom somɔ. Wani wani?

16. Yooma 41:12 pa’alɛ ti Yehowa wan eŋɛ la bem bo sɛba n pu’useri en la?

16 Yehowa dela Se’em n kɔ’ɔn bɔ’ɔra yɛri yɛri. Hon yeen bo en sɛla, a wan lebese bo ho ti la zɔɛ bala. (Mr. 10:29, 30) Hali la ton boi tingɔŋɔ be’o wa poan la, a wan basɛ ti ho tara pupeelum ho vom poan ge me tara vom somɔ. Pɔsega n nan bala. Hon nyaa muse ko’om ge vɔna vom sebo la ka pa’alɛ ti la ba’asɛ mɛ n bala. La dela ho kelum pu’usa ho nɔŋerɛ Sɔ la daarewoo. Nɔŋerɛ se’ere ti ho tara bɔ’ɔra ho Sɔ la wan malum pa’asa ti ya tara bɔnsoŋa la taaba. Ho me wan vɔna yuura wuu eŋa n vɔi wuusa se’em la.​—Kaalɛ Yooma 41:12.

17. Yehowa ka tari la bem ti ho wan ta’an dekɛ bo en?

17 Ho san kã homea bo Yehowa ge muse ko’om, ho tari la yɔ’ɔ ti ho dekɛ sɛla n de tuulum bunɔ bo ho Sɔ la. A bo ho la yelesoma zo’e zo’e ti ho tara pupeelum ho vom poan. Hon me wan ta’an dekɛ sɛla bo Se’em n sɔi saazuo la tingɔŋɔ wa ti la pa’alɛ ti ho puurɛ pee mɛ la eŋa n eŋɛ yelese’a bo ho la. La dela ho yese ho suuren tara yelemɛŋɛrɛ pu’usa en. (Yob 1:8; 41:11; Mag. 27:11) Sɛla ka boi gana bala ti ho wan ta’an eŋɛ. Nɔkpe’ene kai ti, hon nɔŋɛ Yehowa la zuo ti ho bɔta ti ho muse ko’om.

HON MAASUM TI HO MUSE KO’OM?

18. Soke ani ti ho wan ta’an soke homea?

18 Hon wan muse ko’om? Ho wan lebese sokere wa la wani? Homea n wan ta’an lebese sokere wa. Ge la wan ana soŋa ti ho soke homea yeti, ‘Bem n sɔi ti mam gu’una la n muse ko’om?’ (Tm. 8:36) Tɛ̃ra yɛla atã la ti to sɔsɛ ba yele la. Yia, ho nɔŋɛ la yelemɛŋɛrɛ la tontɔɔ tuuma. Soke homea yeti, ‘Mam wan bɔta ti n ta bɔna sansɛka ti nɛra woo wan tɔɣera yelemɛŋɛrɛ ge ita sɛla n ani soŋa?’ N yi’i, ho nɔŋɛ la Yezu Krista. Soke homea yeti, ‘Mam boti Naayinɛ Dayɔa la dɛna n Naba ge me wan bɔta ti n tɔɣesa a makesonɛ la?’ N tã’a, sɛla n gani za’a dela, ho nɔŋɛ la Yehowa. Soke homea yeti, ‘Mam boti n pu’usa Yehowa ti a puurɛ pee?’ Ho san lebese soke ana wa ti ɛɛ, beni n yi sɔi ti ho gu’una ka bɔta ti ho muse ko’om nananawa?​—Tm. 16:33.

19. Beni n sɔi ti la ka nara ti ho gu’una la ho muse ko’om? Bo makerɛ. (Yon 4:34)

19 Ho san gu’una la ho muse ko’om, geele Yezu makerɛ wa bisɛ. (Kaalɛ Yon 4:34.) Dãalɛ basɛ ti Yezu yuun dekɛ la ton wan ita a Sɔ n boti sɛla la, makɛ la dia. Beni n sɔi? Dia ani soŋa mɛ. Yezu mi ti Yehowa n yeti, to eŋɛ yelese’a woo la dela tomam som zuo. Yehowa ka boti to eŋɛ sɛla n wan daam tɔ. Yehowa me boti la ho muse ko’om yoi? Ɛɛ. (Tm. 2:38) Bala la, tara suure lua ti ho san muse ko’om, ho wan nyɛ nyuurɔ. Ho san nyɛ disoŋa ho ka gu’uni la ho di, beni n sɔi ti ho gu’una ka bɔta ho muse ko’om?

20. To wan sɔsɛ la bem zaseŋɔ sɛka n taɣelɛ la poan?

20 Beni n sɔi ti nɛreba basɛba gu’una? Nɛreba zo’e zo’e ta’an yeti, “Mam nan ka maasum.” Yele la dela, hon wan kɔ’ɛ ho puti’irɛ ti ho kã homea bo Yehowa ge muse ko’om la dela yelesonɛ n gani za’a ti ho wan ta’an eŋɛ ho vom poan. Bala la, la dela ho tiregɛ nyɛ saŋa ma’ɛ homea ti’isɛ yele la poan soŋa ta’an maasum. Ge ho san sirum bɔta ti ho muse ko’om, ho wan ta’an eŋɛ la bem nananawa maasum homea? To wan sɔsɛ sokere wa lebesego zaseŋɔ sɛka n taɣelɛ la poan.

YUUNƐ 28 Gaining Jehovah’s Friendship

a Ko’om musega dela ninmɔ’ɔrɛ yele bɔ’ɔra Baabule zamesegɔdaana woo. Bem n wan basɛ ti Baabule zamesegɔdaana bɔta ti a muse ko’om? La dela nɔŋerɛ. Ge a wan tara nɔŋerɛ bɔ’ɔra la ani, la bem? Zaseŋɔ wa poan, to wan nyɛ soke ana wa lebesego ge le sɔsɛ ton nari ti to vɔna to vom se’em to san muse ko’om.