Skip to content

Zɔɛ keŋɛ yelese'a n boi

ZASEŊƆ 46

YUUNƐ 49 Making Jehovah’s Heart Glad (Basɛ Ti Yehowa Puurɛ Pɛɛra)

Mabiburaasi, Yamam Tiregeri Ti Ya Ta’an Dɛna Keendoma Soŋeredoma?

Mabiburaasi, Yamam Tiregeri Ti Ya Ta’an Dɛna Keendoma Soŋeredoma?

“Se’emdaana n bo’ore nɛreba tare popeelom zo’e zo’e nyana se’emdaana n kɔ’ɔn bɔta te a tɔ’ɔha nɛreba zen’en.”TM. 20:35.

YELEKPINE

Zaseŋɔ wa wan kpemese mabiburaasi n muse ko’om giila ti ba bɔta ti ba dɛna keendoma soŋeredoma ge me sirum tiregɛ eŋɛ bala.

1. Tuntuna Paul yuun geele keendoma soŋeredoma la wani?

 KEENDOMA soŋeredoma tuni la ninmu’urɛ tuuma tansugere la poan. Tuntuna Paul puurɛ yuun pee mɛ la keendoma soŋeredoma n yuun tuni tunse’a la. Makerɛ, se’em ma’a ti a yuun gulesɛ gɔŋɔ bo Kristakɔma sɛba n boi Filipi la, a yuun pu’usɛ la keendoma soŋeredoma la, la keendoma la za’a.—Flp. 1:1.

2. La ani mabia Luis la wani la eŋa n de keendoma soŋeredaana la?

2 Mabiburaasi zo’e zo’e n muse ko’om, puurɛ ni pee mɛ ti ba tuna keendoma soŋeredoma tuuma. Makerɛ, mabia Devan yuun dela yuun 18 ti ba loe ti a dɛna keendoma soŋeredaana. Mabia Luis me yuun dela yuun 50 bɔba ge ti ba loe en ti a dɛna keendoma soŋeredaana. A yuun yele la sɛla n boi mabiisi zo’e zo’e puti’iren. A yuun yeti, “La dela yɔ’ɔ bɔ’ɔra mam ti n tuna keendoma soŋeredoma tuuma, yele yele wuu mam san ti’isa tansugere la n nɔŋɛ mam se’em la!”

3. Soke ani ti to wan sɔsɛ de yele zaseŋɔ wa poan?

3 Ho san dɛna mabiburaa n muse ko’om ge nan ka dɛna keendoma soŋeredaana, ho wan bɔta ti ho tiregɛ ita yelese’a n wan soŋɛ hɔ ti ho ta’an dɛna keendoma soŋeredaana? Bem n wan kpemese ho giila ti ho ta’an eŋɛ bala? Bem hala ti Baabule la pa’alɛ ti ho tara ta’an dɛna keendoma soŋeredaana? Zaseŋɔ wa poan, to wan nyɛ soke ana wa lebesego. To sɔsɛ ya keendoma soŋeredaana tuunɛ n de sɛla yia.

KEENDOMA SOŊEREDAANA TUUNƐ DELA BEM?

4. Keendoma soŋeredaana tuunɛ dela bem? (Bisɛ foote la.)

4 Keendoma soŋeredaana dela mabia n muse ko’om ti zilam vo’osum la loe en ti a soŋera keendoma la ti ba tuna ninmu’urɛ tuuma tansugere la poan. Keendoma soŋeredoma basɛba tuunɛ dela ba soŋera na’am mɔɔlegɔdoma ti ba nyɛta gɔnseto ti ba wan tara kena na’am mɔɔlegɔ ge me ni pa’alɛ mabiisi la zɛsɛka ti ba wan mɔɔlɛ. Basɛba me tuunɛ dela ba ni soŋɛ duuse Na’am Pu’usegɔ Deo la ti la ana filam ge me maalɛ zɛse’esi n tari daaŋɔ la. Keendoma soŋeredoma basɛba ni dɛna la soŋereba tansugere zamesegɔ poan. Basɛba me ni bisera la kɔ̃a la vidiyo yɛla. Keendoma soŋeredoma tuni la tunse’a n basɛ ti yɛla kena soŋa bɔ’ɔra mabiisi la. Sɛla n gaŋɛ bala dela, keendoma soŋeredoma dela buraasi n nɔŋɛ Yehowa ge me dɔla Yehowa pa’alegɔ. Ba me nɔŋɛ ba mabiisi la mɛ paa. (Mt. 22:​37-39) Mabiburaa n muse ko’om wan ta’an tiregɛ la wani ta’an dɛna keendoma soŋeredaana?

Keendoma soŋeredoma tɔɣeseri la Yezu kuura bamea tuna bɔ’ɔra nɛreba (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 4)


5. Mabia nari ti a eŋɛ la bem ta’an nyɛ yɔ’ɔ dɛna keendoma soŋeredaana?

5 Baabule la pa’alɛ to nɛra n nari ti a tari halese’a ta’an nyɛ yɔ’ɔ dɛna keendoma soŋeredaana. (1 Tim. 3:​8-10, 12, 13) Ho san bɔta ti ho dɛna keendoma soŋeredaana, zamesɛ baŋɛ hala wa ge tiregɛ tara a tuna tuuma. Ge sɛla n deŋɛ nɛŋa dela, la nari ti ho ti’isɛ bisɛ sɛla n sɔi ti ho bɔta ti ho dɛna keendoma soŋeredaana.

BENI N SƆI TI HON BƆTA TI HO DƐNA KEENDOMA SOŊEREDAANA?

6. Beni n sɔi ti hon bɔta ti ho tuna bɔ’ɔra ho mabiisi la? (Matu 20:28; bisɛ foote.)

6 Ti’isa Yezu Krista n de mina n eŋɛ makesonɛ bo to la yele. Eŋa n yuun nɔŋɛ a Sɔ, la nɛreba la n sɔi ti a yuun tuna a tuuma la. Nɔŋerɛ zuo ti a yuun tuna kpe’eŋo kpe’eŋo ge me yuun sirege amea tuna bɔ’ɔra nɛreba. (Kaalɛ Matu 20:28; Yon 13:​5, 14, 15) Ho san tara nɔŋerɛ, Yehowa wan kã bo ho ge soŋɛ hɔ ti ho ta’an tiregɛ nyɛ yɔ’ɔ ta’an dɛna keendoma soŋeredaana.—1 Ko. 16:14; 1 Pe. 5:5.

Yezu yuun eŋɛ pa’alɛ a podɔleba la ti la nari ti ba sirege bamea tuna bɔ’ɔra nɛreba ge daɣɛ ti ba ɛɛra kpe’eŋo (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 6)


7. Beni n sɔi ti la ka ana soŋa ti to dɛna keendoma soŋeredaana, lan wan eŋɛ se’em ti nɛreba ta’an pɛ̃ɣera hɔ?

7 Tingɔŋɔ wa poan, nɛreba nɔŋɛ la sɛba n ni tiregera ti ba bɔna nɛŋa la. Yehowa tigere la ka ani bala. Mabia san nɔŋɛ nɛreba wuu Yezu la, a kan bɔta ti a tara kpe’eŋo, sɔna nɛreba bisera ti ba geele en ti eŋa n de nɛrezure. Ba san loe nɛra n ani bala ti a dɛna keendoma soŋeredaana, daanse’ere a kan sirege amea sakɛ tum tuuma ase’a soŋɛ Yehowa piisi la. A ta’an bisɛ ti eŋa zɔɛ a tum tuun aŋa mɛ. (Yon 10:12) Yehowa kan soŋɛ nɛresɛka n tari zɛkɛ n mea halɛ bii ɛɛra kpe’eŋo.—1 Ko. 10:​24, 33; 13:​4, 5.

8. Yezu yuun kaam a tuntuneba la bem poan?

8 Saŋa ase’a, hali Yezu zɔdoma basɛba n yuun boti ba nyɛ yɔ’ɔ tum tuuma ase’a la yuun ka tari putɛsonɛ. Geele Yezu tuntuneba bayi, Yames la Yon, yele la bisɛ. Ba yuun yele Yezu ti a bo bamam yɔ’ɔ kãtɛ a Na’am la poan. Yezu yuun ka pɛ̃ɣɛ ba la ba puti’irɛ la ge a yuun tuɣum yele tuntuneba 12 la za’a ti: “Se’em woo n bote te a dɛna ya kpɛ’ɛma, a dɛna ya yameŋa. Ge se’em n bote te a bɔna nɛŋa, a dɛna ya zan’an da’aberɛ.” (Mr. 10:​35-37, 43, 44) Mabiburaasi sɛba n tari putɛsonɛ ge me sirum bɔta ti ba tuna bɔ’ɔra ba mabiisi la wan ta’an soŋɛ tansugere la yɛla zo’e zo’e poan.—1 Tes. 28.

BEM N WAN KPEMESE HO GIILA TI HO BƆTA TI HO TUNA BƆ’ƆRA HO MABIISI LA?

9. Ho wan eŋɛ la wani ta’an bɔta ti ho dɛna keendoma soŋeredoma?

9 Nɔkpe’ene kai ti ho nɔŋɛ Yehowa mɛ ge bɔta ti ho tuna bɔ’ɔra ho mabiisi. Ge hali la bala za’a, ho ta’an kelum ka bɔta ti ho tuna keendoma soŋeredoma n tuni tunseto la. Bem n wan soŋɛ hɔ ti ho bɔta ti ho tuna tuuma wa? Ti’isɛ bisɛ ho puurɛ n wan pee se’em ho san tuna bɔ’ɔra ho mabiisi. Yezu yuun yeti: “Se’emdaana n bo’ore nɛreba tare popeelom zo’e zo’e nyana se’emdaana n kɔ’ɔn bɔta te a tɔ’ɔha nɛreba zen’en.” (Tm. 20:35) Yezu mea yuun tuni bɔ’ɔra nɛreba mɛ. Eŋa n yuun tuni bɔ’ɔra nɛreba la yuun basɛ ti a tara la pupeelum. Ho me san tuna bɔ’ɔra nɛreba, ho wan tara pupeelum.

10. Yezu yuun eŋɛ la bem pa’alɛ ti a san tuna bɔ’ɔra nɛreba, la bo’ori en la pupeelum? (Mr. 6:​31-34)

10 Geele yele n pa’alɛ ti Yezu puurɛ yuun ni pee mɛ ti a tuna bɔ’ɔra nɛreba. (Kaalɛ Mark 6:​31-34.) Saŋa kayima, Yezu la a tuntuneba la yuun taregɛ mɛ. Ba yuun ye’esi la zɛ’an ti nɛreba ka bɔna bim ti ba ta vo’ose. Ge nɛrekuuŋɔ n yuun deŋɛ baŋɛ paɛ zɛ’an la poan ge tara puti’irɛ ti Yezu wan pa’alɛ ba Naayinɛ yɛla. Yezu yuun ta’an zaɣesɛ ni, se’ere n sɔi la eŋa la a tuntuneba la yuun ka nyɛ saŋa “ta’an di.” Bii Yezu yuun ta’an pa’alɛ ba yɛla fii ge basɛ ti ba keŋɛ. Yezu n yuun nɔŋɛ nɛreba la zuo, a yuun pɔsɛ mɛ “pa’ala ba yɛla kekeko.” A yuun pa’alɛ ba la bala “ta paɛ zanɔɔrɛ.” (Mr. 6:35) La yuun daɣɛ pɛ̃regerɛ ti a pa’alɛ ba. Se’ere n sɔi ti a yuun pa’alɛ ba la dela, “ninbɔ’ɔn nyɔkɛ en” la nɛreba la n ani se’em la. A yuun boti la a pa’alɛ nɛreba la, se’ere n sɔi la a yuun nɔŋɛ ba mɛ. Yezu n yuun tuni bɔ’ɔra nɛreba la yuun basɛ ti a tara la pupeelum.

11. Yezu yuun iti la bem soŋera nɛreba? (Bisɛ foote la.)

11 Yezu yuun ka yeen pa’alɛ nɛrekuuŋɔ la mɛ ge a yuun kelum bo ba la dia. A yuun doose la yelekirega sore poan bo ba dia. A yuun basɛ ti a podɔleba la n dekɛ dia la tɔ̃rɛ nɛreba la. (Mr. 6:41) Yezu n yuun eŋɛ bala la, yuun soŋɛ a podɔleba la ti ba baŋɛ ti la nari ti ba tuna bɔ’ɔra nɛreba. Yezu yuun basɛ ti ba baŋɛ ti keendoma soŋeredoma n tuni tunse’a la yele pakɛ mɛ zina beere wa. Makɛ bisɛ tuntuneba la puurɛ n yuun pee se’em, ba yuun naɛ la Yezu tara dia tɔta nɛreba la, ti nɛreba la “zan’an di tegɛ” la! (Mr. 6:42) La daɣɛ sankaŋa ma’a ti Yezu yuun eŋɛ pa’alɛ ti a ti’iseri nɛreba yele. A yuun kɔ’ɔn ita la bala a vom dabesa za’a. (Mt. 4:23; 8:16) Yezu puurɛ yuun ni pee mɛ ti a pa’ala nɛreba ge soŋera ba. Nɔkpe’ene kai ti ho me san tiregera ti ho dɛna keendoma soŋeredaana, ho wan tara pupeelum.

Ho san nɔŋɛ Yehowa ge me bɔta ti ho tuna bɔ’ɔra ho mabiisi, ho wan tiregɛ ta’an soŋɛ ba (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 11) a


12. Beni n sɔi ti la ka nara ti to ti’isa ti tomam kan ta’an eŋɛ sɛla soŋɛ tansugere la?

12 Ho san ti’isa ti ho ka ba’ɛ mina yɛla itigɔ, da basɛ ti ho giila kɔ’ɔsɛ. Nɔkpe’ene kai ti ho tari halesoma mɛ ti ho wan ta’an dekɛ soŋɛ tansugere la. Ho san kaalɛ 1 Korint 12:​12-30 ge bisɛ hon wan dekɛ de tum tuuma se’em, ho wan nyɛ nyuurɔ. Paul yuun basɛ ti la niɛ peelumi ti, Yehowa yamesi za’a tari tuulum mɛ ge ti ba yele me pakɛ tansugere la poan. Ho san bisɛ ti ho nan ka tari halese’a n wan basɛ ti ho ta’an dɛna keendoma soŋeredaana, da basɛ ti ho suure sa’am. Tiregɛ la ho paŋa za’a tuna bɔ’ɔra Yehowa ge me soŋera ho mabiisi la. Basɛ ti ho suure gã’a ma’asumi ti keendoma la wan ti’isɛ bisɛ hon wan ta’an eŋɛ sɛla ge nyaa bo ho tuunɛ tansugere la poan.—Arom 12:​4-8.

13. Beni n sɔi ti la ka kpe’em ti mabiburaasi tara halese’a n wan soŋɛ ba ti ba dɛna keendoma soŋeredoma?

13 Le ti’isɛ bisɛ sɛla n sɔi ti la nara ti ho tiregɛ ta’an dɛna keendoma soŋeredaana: Keendoma soŋeredoma n nari ti ba tara halese’a la, Kristakɔma za’a nari ti ba tara halɛ aŋa zo’e zo’e mɛ. Yelemɛŋɛrɛ, Kristakɔma za’a nari ti ba ana du’a du’a la Yehowa, bɔ’ɔra yɛri yɛri ge me tara halesoma. Mabiburaa wan eŋɛ la bem wana mɔpi ta’an dɛna keendoma soŋeredaana?

HON WAN EŊƐ SE’EM TIREGƐ TA’AN DƐNA KEENDOMA SOŊEREDAANA

14. La vuurɛ dela bem ti ho “bɔna soŋa”? (1 Timoti 3:​8-10, 12)

14 To nyaa geele ya halese’a n boi 1 Timoti 3:​8-10, 12. (Kaalɛ.) Keendoma soŋeredaana nari ti a “bɔna soŋa.” Ba ta’an kelum lerege yelebɛa wa ti la vuurɛ dɛna nɛra n vɔi vom sebo ti ba “bɔ’ɔra en gilema” bii nɛra n tuni a tuuma la “ninmu’urɛ.” Bala ka pa’alɛ ti ho kan nyaŋɛ la’ara bii naɛ la nɛreba dɛ’ɛna. (Pa. 3:​1, 4) Ge la pa’alɛ ti ho tiregɛ tuna ho tuuma za’a. Ho san tuna ho tuuma soŋa tansugere la poan, mabiisi la wan bɔ’ɔra ho gilema ge me wan dekɛ bamea delum ho.

15. La vuurɛ dela bem ti keendoma soŋeredoma “dɛna seradoma” ge “da bɛna la ligiri”?

15 “Ba dɛna seradoma.” Bala pa’alɛ ti la nari ti ho tara yelemɛŋɛrɛ, dɛna birikina ge me dɛna se’em ti nɛreba wan ta’an dekɛ bamea delum. Ho san yele sɛla, la nari ti ho eŋɛ. Ho ka nari ti ho pã’asa nɛreba. (Mag. 3:32) Ho “da bɛna la ligiri” pa’alɛ ti ho tara yelemɛŋɛrɛ ho tuuma poan, la hon tari ligeri tuna se’em. Da doose kinkisum sore poan tɔ’ɔsa ho mabiisi ligeri, ti ba de ho mabiisi zuo.

16. (a) Ho “da nyuura daam zɔ’ɔra” vuurɛ? (b) La vuurɛ dela bem ti ho ita sɛla n “de ma’an”?

16 “Ba da nyuura daam zɔ’ɔra.” La ka nari ti ho nyuura daam zɔ’ɔra bii ho dɛna se’em ti nɛreba mina ti ho nyuuri la daam zɔ’ɔra. La nari ti ho me ita sɛla ti nɛreba “mina te la de ma’an.” Bala pa’alɛ ti ho dɔla la Yehowa pa’alegɔ. La boi bim ti ho ka di mi’a ge hon tari bɔnsoŋa la Yehowa la wan basɛ ti ho tara suma’asum.

17. La vuurɛ dela bem ti keendoma bisɛ mabiburaa “vom yia ge nya loe” en? (1 Timoti 3:10; bisɛ foote la.)

17 “Ba behɛ ba vom yia ge nya loe ba.” Bala pa’alɛ ti keendoma la nyɛta ti ho tuni ho tuuma soŋa ge ti ba me wan ta’an dekɛ bamea delum ho. Bala la, keendoma la san bo ho tuunɛ, ma’ɛ homea doose pa’alegɔ la. Tiregɛ bɔkɛ hon nari ti ho tum sɛla la soŋa. Baŋɛ se’em ma’a ti la nara ti ho tum de ba’asɛ. Ho san tuna ho tuuma soŋa tansugere la poan, mabiisi la wan nyɛ hon muuri se’em la, ti ba puurɛ pee. Keendoma, tiregɛ ya kumesɛ mabiburaasi sɛba n muse ko’om la. (Kaalɛ 1 Timoti 3:10.) Mabiburaasi muse ko’om bɔna ya tansugere la poan n nan ka paɛ yuun 20? Ba zameseri Baabule la, la tansugere gɔnɔ? Ba bo’ori lebesego tansugere zamesegɔ poan saŋa woo ge me kena na’am mɔɔlegɔ? Keendoma, ni bisɛ ya ba yuuma n zoni se’em, la ba bɔŋa zɛ’an n ani se’em ge nyaa bo ba tuuma ti ba tum. Bunbilipaalesi san ita bala, la pa’alɛ ti ba ta’an “tuna ba tuuma soŋa.” Ba san ta pɔ̃rɛ yuun 20 bɔba, daanse’ere ba ta’an nyɛ yɔ’ɔ dɛna keendoma soŋeredoma.

Keendoma san bɔ’ɔra mabiburaasi n muse ko’om tuuma, la wan soŋɛ ba ti ba ta’an bisɛ mabiisi la vom “ge nya loe ba” (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 17)


18. Nɛra n ka tari “se’ere” vuurɛ?

18 “Ba han ka tara se’ere.” Bala pa’alɛ ti nɛra kan ta’an yeti ho tum la be’em ti la sirum dɛna yelemɛŋɛrɛ. Yelemɛŋɛrɛ, ba pareni yɛla bɔ’ɔra Kristakɔma mɛ. Nɛreba yuun parum yɛla bo Yezu mɛ. Yezu me yuun yeti ba wan parum yɛla bo a podɔleba la. (Yon 15:20) Ge ho san tara halesoma wuu Yezu, la wan basɛ ti ho tara yusonɛ tansugere la poan.—Mt. 11:19.

19. Baabule la san yeti nɛra “tara pɔgɔyeŋɔ ma’an,” la vuurɛ?

19 “Tara pɔgɔyeŋɔ ma’an.” La nari ti ho tara pɔɣa ayina. Yehowa yuun pɔsɛ eŋɛ pɔɣedire ti la dɛna la buraa ayina la pɔka ayina. Kristakɔma za’a me nari ti ba dɔla la bala. (Mt. 19:​3-9) Kristabia ka nari ti a tum yalumtuuma. (Heb. 13:4) Ge la daɣɛ bala ma’a. La nari ti a tara yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra a pɔɣa ge da makɛ tara kunkoma’asum la pɔɣesi.—Yob 31:1.

20. Mabiburaa wan ita la bem ti la pa’alɛ ti a biseri a deodoma “soŋa”?

20 “Ba beha ba kɔma la ba yiya lɔgɔrɔ soŋa.” Ho san dɛna deo zuodaana, la nari ti ho mu’ɛ nini tuna ho zugbere tuuma. Ita deodoma pu’usegɔ saŋa woo. La nari ti ho ni naɛ la ho pɔɣa la ho kɔma kena na’am mɔɔlegɔ. Soŋɛ ho kɔma ti ba ta’an tara bɔnsoŋa la Yehowa. (Ep. 6:4) Buraa san bisera a deodoma soŋa, la pa’alɛ ti a me wan ta’an bisera tansugere la soŋa.—Dekɛ makɛ 1 Timoti 3:5.

21. Ho san nan daɣɛ keendoma soŋeredaana, ho wan ta’an eŋɛ la bem?

21 Mabiburaasi, ho san nan daɣɛ dɛna keendoma soŋeredaana, kaalɛ zaseŋɔ yele wa soŋa soŋa ge zusɛ Yehowa ti a soŋɛ hɔ. Zamesɛ halese’a n nari ti keendoma soŋeredaana tara ge tiregɛ tara halɛ aŋa. Ti’isɛ bisɛ hon nɔŋɛ Yehowa la ho mabiisi la se’em. Nɔŋɛ ho mabiisi la pa’asɛ. (1 Pe. 4:​8, 10) Ti’isɛ bisɛ sɛla n sɔi ti ho bɔta ti ho tuna bɔ’ɔra ba. Tiregɛ ta’an nyɛ yɔ’ɔ dɛna keendoma soŋeredaana ge me pee puurɛ tuna bɔ’ɔra ho mabiisi la. Yehowa wan kã bo ho la hon tiregeri ti ho dɛna keendoma soŋeredaana la!—Flp. 2:13.

YUUNƐ 17 “I Want To” (“Mam Boti”)

a FOOTE LA VUURƐ: Gɔbega foote, Yezu sirege la amea tuna bɔ’ɔra a podɔleba la. Zuɔ foote, keendoma soŋeredaana n soŋeri mabia n de bunkutɛ.