Skip to content

Zɔɛ keŋɛ yelese'a n boi

ZASEŊƆ 44

YUUNƐ 33 Throw Your Burden on Jehovah (Dekɛ Ho Putɛyiila La Bo Yehowa)

Nɛra San Eŋɛ Ho Sɛla N Ka Ani Soŋa, Ho Wan Eŋɛ La Wani Ta’an Ŋmibe?

Nɛra San Eŋɛ Ho Sɛla N Ka Ani Soŋa, Ho Wan Eŋɛ La Wani Ta’an Ŋmibe?

“Da bahɛ ya te be’em nyaŋɛ ya sɔna ya behera. Ge ton tone ya sɛla n ane soŋa la ya nyaŋɛ sɛla n de be’em.”AROM 12:21.

YELEKPINE

Nɛra san eŋɛ ho sɛla n ka ani soŋa, hon wan eŋɛ se’em kan basɛ ti yɛla gaam be’ero.

1-2. Sarɔtɔ ani poan ti nɛreba ta’an ni eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa?

 YEZU yuun bo la makerɛ pa’alɛ pɔkuurɛ n yuun yele gãkerɛdaana ti a soŋɛ en, se’ere n sɔi la nɛra n eŋɛ en sɛla n ka ani soŋa. Yezu podɔleba la yuun bɔkɛ pɔka wa yele la mɛ, se’ere n sɔi la sankaŋa nɛreba yuun iti ba tadaandoma la sɛla n ka ani soŋa. (Lu. 18:​1-5) Tomam me wan ta’an bɔkɛ lan yuun ani pɔka wa se’em se’ere n sɔi la zina beere wa, nɛreba me iti to la sɛla n ka ani soŋa.

2 Tingɔŋɔ wa poan, nɛreba nɛɛseri la taaba, ka ita taaba soŋa ge me kɔ’ɔn ti’isa ba ma’a yele. Bala zuo, la daɣɛ pakerɛ ba san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa. (Pa. 5:8) Ge sɛla n wan ta’an daam to paa dela, mabia san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa. To mabiisi la ka ani wuu nɛresɛba n giiseri to la. Ba yeen ka di la mi’a. To wan ta’an zamesɛ sɛla Yezu n yuun eŋɛ se’em, se’em ma’a ti sɛba n giiseri en la yuun eŋɛ en sɛla n ka ani soŋa la. To san di’isa suure la nɛresɛba n yaɛ to la, la yi nari ti to di’isa suure la to mabiisi gana bala! Nɛra bii to mabia san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa, la ni ana Yehowa la wani? A fabeli to yele?

3. To eŋɛ la wani baŋɛ ti Yehowa fabeli a nɛreba yele mɛ, ba san eŋɛ ba sɛla n ka ani soŋa?

3 Nɛreba n iti to se’em yele pakɛ Yehowa mɛ paa. “Na’ayenɛ nɔŋɛ la narehom” bii tontɔɔ gãkerɛ. (Ym. 37:28) Yezu yuun basɛ ti to suure gã’a ma’asumi ti sansɛka n nari poan, Yehowa wan “gankɛ po’e” to. (Lu. 18:​7, 8) La kan yue, Naayinɛ wan yese to namesegɔ la za’a ge me kan le bo yɔ’ɔ ti nɛreba eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa.—Ym. 72:​1, 2.

4. Yehowa soŋeri to la wani zina beere wa?

4 La nari ti to gura sansɛka ti Naayinɛ wan yese to daaŋɔ la za’a. Ge hali nɛreba san puɣum ita tɔ sɛla n ka ani soŋa nananawa, A wan soŋɛ tɔ. (2 Pe. 3:13) Yehowa pa’ali tɔ ton wan eŋɛ se’em nɛra san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa. A le pa’ala tɔ Yezu n yuun eŋɛ makesonɛ se’em, nɛreba n yuun iti en sɛla n ka ani soŋa la. Baabule la me tari la ka’aŋɔ zo’e zo’e n wan soŋɛ tɔ bɔnkaŋa poan.

NƐRA SAN EŊƐ HO SƐLA N KA ANI SOŊA, BISƐ HOMEA SOŊA LA HON WAN EŊƐ SƐLA

5. Nɛra san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa, beni n sɔi ti la nara ti to bisɛ tomea soŋa la ton wan eŋɛ sɛla?

5 Nɛra san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa, la ta’an daam tɔ ti to suure sa’am. (Pa. 7:7) La yuun ani diimi nɛreba Yob, la Habakuk la bala. (Yob 6:​2, 3; Hab. 1:​1-3) La san ana to bala, la daɣɛ be’em. Ge la nari ti to bisɛ tomea soŋa la ton wan eŋɛ sɛla, lan wan eŋɛ se’em ti to kan tum be’em.

6. To wan zamesɛ la bem Absalom yele la poan? (Bisɛ foote la.)

6 Nɛra san eŋɛ tomam bii nɛra ti to nɔŋɛ sɛla n ka ani soŋa, to ni bɔta la to lerege sanɛ. Bala ni tuɣum sa’am yele la mɛ. To geele ya Naba David dayua Absalom yele la bisɛ. Absalom sunsɔa yuun nyie mɛ la Amnon n yuun zɛ a tã Tamar la. Moses Lɔɔ la pa’alɛ ti, Amnon yuun nari la kum la eŋa n yuun eŋɛ sɛla la. (Mal. 20:17) La yuun daɣɛ be’em la Absalom sunsɔa n yuun nyie la ge la dela be’em la eŋa n yuun ku Amnon la.—2 Sa. 13:​20-23, 28, 29.

Amnon n yuun zɛ Tamar la, Absalom yuun ba’ɛ eŋɛ la sunsɔa (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 6)


7. Yehowa yameŋa ayima n yuun nyɛ nɛreba n iti sɛla n ka ani soŋa la, a yuun eŋɛ la bem?

7 Nɛra san eŋɛ sɛla n ka ani soŋa ti ba ka dɔlegɛ a tuberɛ, to ta’an ni ti’isa ti yɛm ka boi bim ti to ita sɛla n ani soŋa. Yehowa yameŋa ayima yuun nyɛ potɔpa la n mugeseri nɛresomdoma se’em mɛ ge ti la ana wuu potɔpa la vom ani la soŋa. A yuun nyaa yeti: “Toonfɛn’ɛhadoma n ane se’em n bala. Saŋa woo bama sɔe la ba mɛhe.” (Ym. 73:12) A sunsɔa yuun nyie mɛ ti a ti’isa ti nyuurɔ ka boi bim ti a pu’usa Yehowa. A yuun yeti: “Ge mam ne han yeti, N tɛn’ɛhe bɔkɛ yele dena wa, la ne woŋɛ mam mɛ paɛ paɛ.” (Ym. 73:​14, 16) A yuun tɔɣɛ sɛla n boi a suuren ti: “Ge han dɛna mam, mam gee la fii la n bɔregɛ mɛ, mam nama gee la fii la de sɛregɛ.” (Ym. 73:2) Yele kana taaba n tabelɛ paɛ to mabia ayima yu’urɛ n de Alberto.

8. Mabiisi basɛba n yuun eŋɛ mabia ayima sɛla n ka ani soŋa la, a yuun eŋɛ la bem?

8 Mabiisi basɛba yuun yeti Alberto zũ la tansugere la ligeri. Bala zuo la, a yuun ka le dɛna keema. Mabiisi sɛba me n baŋɛ yele la yuun ka le bɔ’ɔra en gilema. A yeti: “Mam sunsɔa n yuun nyie ti mam suure sa’am.” A sunsɔa yuun ba’ɛ nyie mɛ ti a ka le kena zamesegɔ. A yuun ma’ɛ vo’osum poan paɛ la yuuma anuu. Yele wa pa’alɛ ti nɛra san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa ti to sunsɔa ba’ɛ nyie, to ta’an eŋɛ sɛla n ka nari.

NƐRA SAN EŊƐ HO SƐLA N KA ANI SOŊA, TƆƔESA YEZU

9. Nɛreba yuun eŋɛ Yezu la bem ti la ka ana soŋa? (Bisɛ foote la.)

9 Yezu eŋɛ la makesonɛ pa’alɛ tɔ ton nari ti to eŋɛ sɛla, nɛra san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa. Nɛreba zo’e zo’e, hali la a yidoma yuun eŋɛ en la sɛla n ka ani soŋa. A yidoma sɛba n yuun nan ka sakɛ bo en la yuun yeti a zalɛ mɛ. Pu’usegɔ nɛŋadoma la yuun yeti a tari la kolekpabɛ’ɛsi paŋa tibera nɛreba. Arom sogɛpa la yuun eŋɛ en la sia sia, ŋmɛ en ge nyaa ta ku en. (Mr. 3:​21, 22; 14:55; 15:​16-20, 35-37) Ge Yezu yuun ŋmibe mɛ. A me yuun ka lerege sanɛ. To wan ta’an tɔɣesa en la wani?

Yezu yuun eŋɛ la makesonɛ pa’alɛ ton nari ti to ŋmibera se’em, ba san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 9-10)


10. Nɛreba n yuun eŋɛ Yezu sɛla n ka ani soŋa la, a yuun eŋɛ la wani ta’an ŋmibe? (1 Peter 2:​21-23)

10 Kaalɛ 1 Peter 2:​21-23. a Nɛra san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa, Yezu eŋɛ la makesonɛ bo to. A yuun mi se’em ma’a ti la nara ti a sina bii tɔɣɛ. (Mt. 26:​62-64) Saŋa ase’a, nɛreba yuun ni san parena yɛla bɔ’ɔra en, a ni sina mɛ. (Mt. 11:19) A yuun ni san tɔɣera, a ka tuuri sɛba n yaɛ en la bii a vuusa ba. Yezu yuun nyɔkeri la amea. Ge “a daa ton sakɛ la a potɛn’ɛrɛ poan gura la Na’ayenɛ n de tontɔɔ gankera la.” Yezu yuun mi ti Yehowa nyɛti ban iti en sɛla la mɛ. A yuun sakɛ ti Yehowa wan maalɛ yele ana sansɛka n nari poan.

11. (a) To san tɔɣera, sarɔtɔ ani poan ti to wan ta’an nyɔkɛ tomea? (Bisɛ fɔɔra la.)

11 Nɛra san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa, to wan tɔɣesa Yezu ge me bisɛ tomea soŋa to yetɔɣum poan. Yɛla ase’a daɣɛ yelekãra. Bala la, to ta’an tamɛ de yele bii to sina, lan wan eŋɛ se’em ti to kan tɔɣɛ sɛla n wan basɛ ti yele la gaam be’ero. (Pa. 3:7; Yam. 1:​19, 20) Saŋa ase’a, la ta’an nara ti to tɔɣɛ po’e nɛra ti ba eŋɛ en sɛla n ka ani soŋa bii to tɔɣɛ po’e to sakerɛ yɛla. (Tm. 6:​1, 2) Bala la, to san tɔɣera, la nari ti to tiregɛ tɔɣera mama sore poan ti gilema me bɔna bim.—1 Pe. 3:15. b

Ba san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa, ton wan eŋɛ se’em ta’an tɔɣesa Yezu dela to bisɛ tomea soŋa la ton tɔɣeri se’em, la sansɛka ti to tɔɣera (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 11-12)


12. To wan eŋɛ la bem pa’alɛ ti to dekɛ tomea delum la Naayinɛ n de “tontɔɔ gankera la”?

12 To me ta’an tɔɣesa Yezu ge dekɛ tomea delum Naayinɛ n de “tontɔɔ gankera la.” Nɛra san siisum yele bo to bii a eŋɛ to la sɛla n ka ani soŋa, to mi ti Yehowa mi yelemɛŋɛrɛ la mɛ. Bala wan soŋɛ tɔ ti to ta’an ŋmibe, se’ere n sɔi la to mi ti Yehowa wan maalɛ yele la. To san dekɛ tomea delum Yehowa ge gura en, to tari suure lua ti a wan maalɛ yeledaaŋɔ la za’a. Bala kan basɛ ti to sunsɔa nyiira bii to dina nɛreba. To san ita sunsɔa la nɛreba, to kan tara pupeelum. Tomam la Yehowa bɔnsoŋa la me wan sa’am.—Ym. 37:8.

13. Nɛra san eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa, bem n wan soŋɛ tɔ ti to ta’an ŋmibera?

13 Yelemɛŋɛrɛ, to kan ta’an tɔɣesɛ Yezu nima nima. Saŋa ase’a, to ta’an ni tɔɣɛ bii eŋɛ sɛla ti la daam to pooren. (Yam. 3:2) Saŋa ase’a me, nɛreba n ni tum to ŋmɛlema tuuma se’em la ta’an wuŋɛ bii daam tɔ to vom dabesa za’a. La san ana ho bala, tara suure lua ti Yehowa mi lan ani ho se’em. Yezu me mi lan ani ho se’em, se’ere n sɔi la ba me yuun eŋɛ en la sɛla n ka ani soŋa. (Heb. 4:​15, 16) Yehowa pa’alɛ tɔ Yezu n eŋɛ makesonɛ se’em. Leyɛ’ɛsa, Baabule la tari la ka’aŋɔ n wan soŋɛ tɔ ti to ta’an ŋmibera. Basɛ ya ti to geele kaalegɔ zɛ’ɛsi bayi n boi Arom gɔŋɔ la poan n wan ta’an soŋɛ to se’em.

“BAHƐ YA TE NA’AYENƐ IHEGE SUUNRE LA BA”

14. La vuurɛ dela bem ti to “bahɛ ya te Na’ayenɛ ihege suunre la ba”? (Arom 12:19)

14 Kaalɛ Arom 12:19. Tuntuna Paul yele Kristakɔma ti, “bahɛ ya te Na’ayenɛ ihege suunre la ba.” To san basɛ ti Yehowa mea isige suure, la pa’alɛ ti to ni basɛ yele la bo la Yehowa ti a bisɛ sansɛka, la sarɔɔ sɛka ti a wan maalɛ yele la. Ba yuun eŋɛ mabia ayima yu’urɛ n de John la sɛla n ka ani soŋa. A yeti: “La yuun nari ti n nyɔkera n mea la n sunsɔa la, lan wan eŋɛ se’em ti n kan eŋɛ sɛla n ka nari. Ge la yuun daɣɛ naana. Arom 12:19 yuun soŋɛ mam mɛ ti n ta’an di’isa suure ge dekɛ n mea delum Yehowa.”

15. Beni n sɔi ti la ni nara ti to gura Yehowa ti a maalɛ yele la?

15 To san gura ti Yehowa maalɛ yele la bo to, to wan nyɛ nyuurɔ. To san tiregera ti to maalɛ yele la tomea, daaŋɔ la susa’aŋɔ wan paɛ tɔ. Ge to san gura Yehowa, bala n ani soŋa. Yehowa boti la a soŋɛ tɔ. A yeti to gura en. A me pu’ulum biŋe ti a wan maalɛ yele ana. To san sakɛ ti Yehowa wan gãkɛ sɛba n iti sɛla n ka ani soŋa la, la ka nari ti to kelum ita sunsɔa. To mi ti Yehowa wan tum sɛla n nari. John ti to puɣum tɔɣɛ a yele la, yuun eŋɛ la bala ti la soŋɛ en. A yeti: “Mam san gura Yehowa ti a maalɛ yele la, a wan maalɛ de soŋa gana mam mea n wan maalɛ ni de se’em la.”

“TONE YA SƐLA N ANE SOŊA NYAŊERA SƐLA N DE BE’EM”

16-17. Zusega wan soŋɛ to la wani ti to tuna “sɛla n ane soŋa nyaŋera sɛla n de be’em”? (Arom 12:21)

16 Kaalɛ Arom 12:21. Paul yele Kristakɔma ti ba “tone ya sɛla n ane soŋa nyaŋera sɛla n de be’em.” Yezu Zoore Zuo Yetɔɣum la poan, a yuun yeti: “Nɔŋɛ ya diŋdoma ge soha Na’ayenɛ bɔ’ɔra sɛba n zɛrɛgere ya bii yaɛ ya la.” (Mt. 5:44) Yezu mea n yuun eŋɛ sɛla n bala. Arom sogɛpa la yuun tum Yezu la zuku’urɛ tuuma ti la wuna en ge ti a yuun nyaŋɛ ŋmibe. To kan ta’an bɔkɛ lan yuun ani en se’em.

17 La boi bim ti la yuun wuni Yezu mɛ ge a yuun kelum tara la nɔŋerɛ la sakerɛ bɔ’ɔra Yehowa. Eŋa n yuun wan tuɣum yele ni Yehowa ti a dɔlegɛ sogɛpa la tuberɛ la, a yuun zusɛ yeti: “N Sɔ, bahɛ ba yelebe’ero bo ba. Te ba ka mi sɛla te ba eta.” (Lu. 23:34) To san zusɛ Yehowa ti a soŋɛ sɛba n ka iti to soŋa la, bala wan basɛ ti to suure ana mama ti to kan ita sunsɔa la ba. La me wan tee putɛsɛka ti to tara la ba la.

18. Zusega yuun soŋɛ Alberto, la John la wani ti ba ta’an ŋmibe?

18 Zusega n yuun soŋɛ to mabiisi bayi la ti to puɣum tɔɣɛ ba yele la ti ba ta’an ŋmibe. Alberto yeti: “Mam yuun zusɛ bo mabiisi sɛba n ka iti mam soŋa la mɛ. Mam ni kɔ’ɔn zusera la Yehowa ti a soŋɛ mam ti n sunsɔa da le nyiira la sɛla n paɛ mam la.” Pupeelum yele la dela, Alberto yuun le pu’usa la Yehowa. John yeti: “Saŋa zo’e zo’e, mam yuun ni kɔ’ɔn zusa bɔ’ɔra mabisɛka n daam mam la mɛ ge me zusera ti Yehowa soŋɛ mam ti n di sugeri bo en. Bala n yuun soŋɛ mam ti n sunsɔa ka le nyiira la mabia la bii n gãkera en. Zusega n yuun soŋɛ mam ti mam suure ana mama.”

19. To wan ita la bem gura tingɔŋɔ be’o wa ba’asegɔ? (1 Peter 3:​8, 9)

19 Ton kɔ’ɔn bɔna Sitaana tingɔŋɔ be’o wa poan la zuo, nɛreba ta’an eŋɛ to sɛla n ka ani soŋa. Lan yeen ana se’em, kɔ’ɔn zusera Yehowa ge a wan soŋɛ hɔ. Kɔ’ɔn tɔɣesa Yezu n yuun eŋɛ se’em, nɛreba n yuun iti en sɛla n ka ani soŋa la. Tiregɛ tara Yehowa n ka’am to se’em Baabule la poan la me tuna tuuma. To san ita bala, Yehowa wan kã bo to.—Kaalɛ 1 Peter 3:​8, 9.

YUUNƐ 38 He Will Make You Strong (A Wan Bo Ho Paŋa)

a Yia Peter a zuo 2 la 3 la poan, tuntuna Peter yuun pa’alɛ la yelese’a n yuun paari yuun kɔbesɛka n deŋɛ nɛŋa Kristakɔma la. Basɛba kpɛ’ɛndoma n yuun mɛleseri ba, ti basɛba sireba n ka pu’useri Yehowa me mugesa ba.—1 Pe. 2:​18-20; 3:​1-6, 8, 9.