Skip to content

Bem N De Bugum Mɔɣɔrɛ La? La Dela Buyina La Hell Bii Gehena Yoi?

Bem N De Bugum Mɔɣɔrɛ La? La Dela Buyina La Hell Bii Gehena Yoi?

Baabule la lebesego

 Bugum mɔɣɔrɛ la dela dãalesum n ze’ele bo sa’aŋɔ n ka tari maalegɔ. La dela buyina la Gehena ge la boi de to’ore mɛ la Hell, n de nɛresaaleba yɔɔ la.

La daɣɛ mɔɣɔmɛnka

 Baabule kaalegɔ zɛ̃’ɛsi anuu n tɔɣɛ ‘bugum mɔɣɔrɛ’ la yele la pa’alɛ ti la dela wɔ̃sum daɣɛ mɔɣɔmɛnka. (Liligere 19:20; 20:10, 14, 15; 21:8) Ban dekɛ sɛla basɛ bugum mɔɣɔrɛ la poan dela:

La ze’ele bo la sa’aŋɔ n ka tari maalegɔ

 Baabule la yeti bugum mɔɣɔrɛ wa n ‘de kum sebo n de yi’i la.’ (Liligere 20:14; 21:8) Kum sebo n deŋɛ nɛŋa la dela Adam be’em la n ta’asɛ kum sebo la. Nɛreba wan ta’an nyɛ kum isigere kum sebo n deŋɛ nɛŋa la poan ge ti ba’asegɔ za’a Naayinɛ wan yese de basɛ.​​—1 Korint 15:21, 22, 26.

Hinom Bɔ̃’ɔ la

 Bugum mɔɣɔrɔ la ze’ele bo la kum n boi de to’ore bii kum sebo n de yi’i la. La boi bim ti la me ze’ele bo la bɔŋa ti ho kan ta’an le eŋɛ sɛsɛla ge la boi la de to’ore se’ere n sɔi la, Baabule la pa’alɛ ti nɛreba kan nyɛ kum isigere kum sebo n de yi’i la poan. Makerɛ, Baabule la yeti Yezu tari la ‘hell la kum saafi,’ ti la pa’alɛ ti a tari paŋa n wan ta’an isige sɛba ti Adam be’em la basɛ ti ba ki la. (Liligere 1:​18; 20:13, King James Version) Ge Yezu bii nɛra ka boi n tari bugum mɔɣɔrɔ la saafi. Wɔ̃sum poan mɔɣɔrɛ wa ze’ele bo la sa’aŋɔ n ka tari maalegɔ.​​—2 Tesalonika 1:9.

La Wɔ̃ni La Gehena, Hinom Bɔ̃’ɔ la

 Gehena (Greek geʹen·na) boi Baabule la poan paɛ sugumnɔɔrɛ pia la buyi mɛ. Wuu bugum mɔɣɔrɛ la, Gehena ze’ele bo la sa’aŋɔ n ka tari maalegɔ. La boi bim ti Baabule leregere ase’a dekɛ ‘hell’ ze’ele bo la Gehena ge Gehena boi de to’ore mɛ la hell (Hebru sheʼohlʹ, Greek haiʹdes).

Nɛra kan ta’an yese wɔ̃sum poan bugum mɔɣɔrɔ wa poan

 Yelebire la n de ‘Gehena’ la vuurɛ dela ‘Hinom Bɔ̃’ɔ,’ bɔ̃’ɔ sɛka n bala n yuun boi Yerusalem tiŋa la yiŋa. Baabule saŋa la, nɛresɛba n yuun kɛ̃’ɛri tinkãtɛ wa poan la yuun ka’aseri ba sɔɣɔrɔ basera la bilam. Ba ni kɔ’ɔn laŋɛ la bugum eŋɛ bim ti la dita saŋa woo la wan eŋɛ se’em ti la nyɔ̃ sɔɣɔrɔ la; zunzɔa nyaa ni kɔ’ɔn dita la lɔɣɔse’a ti bugum la ka nyaŋɛ di la.

 Yezu yuun dekɛ Gehena tum tuuma mɛ ti la dɛna la wɔ̃sum n pa’alɛ sa’aŋɔ n ka tari maalegɔ. (Matu 23:33) A yuun yeti Gehena poan, ‘zunzɔa la ka kiiri ge ti bugum la me ka kiŋira.’ (Mark 9:​47, 48) Bala la, Yezu yuun tɔɣɛ pa’alɛ bɔŋa n yuun ani se’em Hinnom Bɔ̃’ɔ la poan la yetɔɣebiŋa n boi Isaiah 66:24, n yeti: ‘Mam nɛreba la wan yese ta doose bisɛ nɛresɛba n bure ba poore basɛ mam la n ki gã se’em. Zunzɔa sɛba n boi bim la ka malum kiira.’ Yezu makerɛ la ka pa’alɛ la namesegɔ ge ban wan sa’am de basɛ ti de kan le bɔna. Zunzɔa la bii bugum la diti la kum ge daɣɛ nɛresɛba n vɔi.

 Baabule la ka pa’alɛ ti sɛba n wan nyɛ Gehena sa’aŋɔ la wan le lebe. “Bugum mɔɣɔrɛ la” la ‘Gehena bugum n ka kiŋiri’ la za’a ze’ele bo la sa’aŋɔ n ka tari maalegɔ.​​—Liligere 20:14, 15; 21:8; Matu 18:9.

Sore kani poan ti ba ‘mɛlesa ba wuntɛɛŋa la yu’uŋɔ daarewoo’?

 Bugum mɔɣɔrɛ la san ze’ele bo la sa’aŋɔ, beni n sɔi ti Baabule la yeti ba wan mɛlesa Saɣena la, goo duŋa la, la pumpɔreŋɔ nɔdɛ’ɛsa la ‘wuntɛɛŋa la yu’uŋɔ daarewoo’? (Liligere 20:10) Geele yɛla anaasi zuo ti mɛlesegɔ la ka ze’ele bo mɛlesegɔ mɛnka:

  1.   Ba san wan nyɔ̃’ɔra Saɣena la daarewoo, la wan nara ti a vɔna daarewoo. Ge Baabule la yeti ba wan sa’am en bii a kan le bɔna.​​—Hebru 2:​14.

  2.   Vom sebo n ka tari ba’asegɔ la dela bo’olum n ze’ele Naayinɛ zɛ’an na ge daɣɛ namesegɔ.​​—Arom 6:​23.

  3.   Goo duŋa la, la pumpɔreŋɔ nɔdɛ’ɛsa la dela wɔ̃nɛ ti ba kan ta’an namesɛ ba.

  4.   Baabule yelesum la basɛ ti to baŋɛ ti ba wan sa’am Saɣena la ti a kan le bɔna wuusa.

 Baabule la poan yelebire la n de ‘mɛlesegɔ’ la ta’an dɛna ‘nɛra ti ba ka bo en yɔ’ɔ ti a en sɛla.’ Makerɛ, Greek yelebire la n de ‘sɛba n mɛleseri nɛreba’ la ti ba dekɛ tum tuuma Matu 18:34 la, ba pa’alɛ de vuurɛ Baabule leregere zo’e zo’e poan ti ‘sɛba n nyɔɣeri nɛreba paɣera.’ Bala pa’alɛ la ‘mɛlesegɔ’ la ‘ban ka bo nɛra yɔ’ɔ ti a eŋɛ sɛla’ n makɛ taaba se’em. Bala mea nɔɔ ti gulesegɔ la n boi Matu 8:29 la Luke 8:30, 31 tɔɣɛ la ‘mɛlesegɔ’ la ‘boko kãtɛ’ yele ti, la ze’ele bo la sa’aŋɔ n ka tari maalegɔ bii kum. (Arom 10:7; Liligere 20:​1, 3) Yelemɛŋɛrɛ, saŋa zo’e zo’e Liligere gɔŋɔ la san dekɛ yelebire la n de mɛlesegɔ’ tum tuuma, la ni ze’ele bo la sɛla.​​—Liligere 9:5; 11:10; 18:​7, 10.