Evangelio Marcokwe 4:1-41

  • GOBRAN NGÖBÖKWEBÄTÄ KUKWE BÄMIKANI (1-34)

    • Ni nura nökaka (1-9)

    • Jesús nämäne kukwe bämike dirikäre (10-12)

    • Ni nura nökaka ye dre gärätä mikata gare (13-20)

    • Ñotra jue mika ñaka kutuäbiti (21-23)

    • “Munkwe ni kukwe nuai nuäi ye ererebätä” (24, 25)

    • Ni nura nökaka tä ja düke (26-29)

    • Mostaza nurai (30-32)

    • Kukwe bämikani (33, 34)

  • Jesuta murie ribi mike kwekebe (35-41)

4  Bobukäre Jesús nikani dirire ñö okwä kri Galilea* ye kräbätä. Nitre kwatí krubäte käkwe ja ükaninkrö niara bäre, yebätä nankwani rute, namani täkäni te aune nikani känime ñö tekwäre. Akwa nitre jökrä ye namani ñö kräbätä. 2  Aune niara nikani kukwe keta kabre bämike dirikäre ietre. Aune niebare kwe ietre: 3  “Ne kukwe nuin: bati, ni nura nökaka nikani nura nökö. 4  Aune nikani nura nökö ngwane, nura ngwä ruäre betaninkä ji kräbäre, aune nukwä jatani käkwe kwetani. 5  Mada abokän betaninkä jäkwatabiti, jäkwata yebiti dobro ñaka krubäte, aisete mu betaninkä jötrö ñobätä ñan aune dobro ñaka ngetobo yebätä. 6  Akwa, ñänä jatani kwin ngwane, nura mu kiakia ye bä ngrötaninkä, aune ngätri ñan nämäne mente nguse yebätä ngatani. 7  Nura mada abokän betaninkä kri tukwäre ngätäite aune kri tukwäre ye ririabare, ye käkwe murie ötaninkä, aisete ngwä ñan namanibätä. 8  Akwa mada abokän betaninkä kä kwin te aune mu betaninkä, ririabare, aune ngwä namani nemen: ruäre namani 30 biti bäri nökani ye kräke, mada 60 aune mada abokän 100”. 9  Arato kukwe mada niebare kwe: “Nire olo tärä ni kukwe nuakäre, ye käkwe olo ketate kwekebe ni kukwe nuakäre”. 10  Niara namani kaibe ngwane, nitre nämäne niara bäre aune nitre Ni Jätäbiti Nibu ye nikani kukwe bämikani kwe ye ngwentari ie. 11  Niarakwe niebare ietre: “Kukwe bäin deme Gobran Ngöbökwe yebätä ye mikata nüke gare munye. Akwa nitre ñan ja tötikaka tikwe yei kukwe bämikata jerekäbe. 12  Ne kwe, nikrai kwetre, akwa yebiti ta kä ñaka jutuai ietre, kukwe juruai ietre, akwa yebiti ta ñaka rükai gare ietre. Aune niaratre ñaka jataita jire Ngöbö kokwäre, aune ñaka ngite kitai ta bititre”. 13  Ne madakäre niebare kwe ietre: “Kukwe bämikata ne ñan nüke gare munye ngwane, ¿se ño kukwe jökrä mada bämikata ye rükai gare munye? 14  Ni nura nökaka ye tä kukwe Ngöbökwe ye nökö. 15  Nura nökani ji kräbäre ye abokän, kukwe Ngöbökwe nökani. Nitre ye abokän tä kukwe Ngöbökwe ye kukwe nuin, akwa bengwairebe Satana tä kite aune kukwe nökani brukwäte ye tä denkä. 16  Nura nökani jäkwatabiti ye tä arato. Nitre ne abokän tä kukwe Ngöbökwe kukwe nuin ngwane, tä kain ngäbiti kä jutobiti. 17  Akwa ngätri ñaka mente nguse brukwäte. Aisete, tä näin jankunu ja käne kä ruäre te, akwa kukwe tare o ja mikata rüere kukwe Ngöbökwe ka ngäbitibätä ngwane, tä ngoto ritete.* 18  Ne madakäre, nökani kri tukwäre ngätäite ye tä arato. Nitre ne tä kukwe Ngöbökwe ye kukwe nuin, 19  akwa töbikakwe kä nebätä,* jondron ütiäte kä nebätä aune jondron mada jökrä ie tö ye tä niken brukwäte aune tä kukwe Ngöbökwe ye murie ötökä, ye medenbätä ngwä ñan tä nemen. 20  Mrä mada, nura nökani kä kwin te ye tä. Nitre ne abokän tä kukwe Ngöbökwe kukwe nuin aune tä kain ngäbiti töi kwinbiti. Aune ngwäta nemen, ruäre 30 biti bäri, mada 60, mada abokän 100”. 21  Arato niebare kwe ietre: “Ñaka ñotra dianteta kutuä kwitakakärebiti o mikakäre jäntäni, ¿ñan ererea? ¿Akräke ñan dianteta mikakäre ñotra käi yekänti? 22  Ñobätä ñan aune jondron jökrä tä ükani ye rabai kä mrebiti aune jondron jökrä tä ükani deme ye rabai gare. 23  Nire olo tärä ye käkwe olo ketate kwekebe ni kukwe nuakäre”. 24  Ye bitikäre niebare kwe ietre: “Dre kukwe nuata munkwe yei olo ketete kwekebe. Munkwe ni kukwe nuai nuäi ye ererebätä kukwe rükai gare munye aune kukwe rükai gare biti bäri munye. 25  Ñobätä ñan aune nire ie kukwe nüke gare, yei kukwe mikai nüke gare bäri, akwa nire ie kukwe ñan nüke gare, ie kukwe nüke gare braibe, ye jögrä Ngöbökwe diainkä kän”. 26  Niebare jankunu kwe: “Gobran Ngöbökwe ye abokän ni iti tä niken nura nökö dobote ye erere. 27  Niara tä ja düke* deu aune tä nüke krö kä ngwenbiti. Aune nura ye muta nemenkä, nura ye tä nemen bäri kri, akwa tä nuainne ño, ye ñaka gare niara ie. 28  Ja töbiti nura ngwä tä dobote ye tä kite nirien jatäri: käne tä nirien, biti blüta nemenkä, aune mrä mada blü namaninkä yebätä ngwä tän tä nemen. 29  Nura ngwä tärä nemen tän ngwane, niara tä jondron nura ngwä ötakäre* yebiti tikekä, ñobätä ñan aune kä niena nura ngwä ötakäre”. 30  Aune niebare kwe: “¿Gobran Ngöbökwe ye keta raba drebätä o drebiti bämika raba mikakäre gare? 31  Ye abokän mostaza nurai chi ye kwrere, abokän nökata dobrote ngwane, bäri chi nura jökrä kä tibienbätä ye kräke. 32  Akwa nöka tärä ngwane, tä nirien aune tä nemen bäri kri nura mada jökrä nökani tirete ye kräke. Aune küde tä nirien kri krubäte aisete nukwä kwitekä kwinta ye raba kite ja kriemike täni ñänä trä yebätä”. 33  Kukwe raba nüke gare nuäi ietre yebe käre töbätä, nämäne kukwe keta kabre ne erere bämike ietre, nämäne kukwe Ngöbökwe dirire ietre ngwane. 34  Käre nämäne kukwe bämike ietre blitakäre bentre, akwa kaibe nämäne kukwe jökrä mike gare nitre ja tötikaka kwe ie. 35  Köbö yete, kä jatani drüne ngwane, niebare kwe nitre ja tötikaka kwe ie: “Brän ñö okwä kri* kwäräkri”. 36  Aisete, nitre juaninta kwe ye bitikäre, niaratre nikani ngwena rute, niara nämäne ño ye känime kore. Aune ru mada mada nämäne näin bentre. 37  Akwa bátibe murie dite krubäte mata nükani. Aune ñö namani nikwitekä ye namani mate rubätä, aisete namanina chi ñö rikadre ru kwáti. 38  Akwa Jesús abokän nämäne ja dükani dokwäkräbiti ru judate. Aisete ganinkrö kwetre aune niebare kwetre ie: “Dirikä, ¿ni bike murie nekete ye ñan tuin mäi?”. 39  Ye ngwane niara nükani krö aune ñäkäbare kwe murie ie aune niebare kwe ñö ie: “¡Kwekebe! ¡Ñan kä mika nokwre!”. Ye ngwane murie ye nötaninkä aune kä nikani kwekebe. 40  Biti niebare kwe ietre: “¿Ñobätä kä jürä nibi krubäte munbätä? ¿Akräke tödeka jämi munkwe?”. 41  Kä jürä namani krubäte bätätre aune namanintre niere jai kwärikwäri: “¿Ni ne abokän nire? ¡Amarebiti murie aune ñö tä mike täte ye!”.

Nota

Ñö okwä kri ne mren kwrere.
O “tä tödeka tuenmetre”.
Glosario tuadre, kä ne.
O “kümien”.
Lit. “hoz”.
Ñö okwä kri ne mren kwrere.