Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Z’AKALAMO K’ABANTU

Yehova ‘Anyoroseze Enjira Zani’

Yehova ‘Anyoroseze Enjira Zani’

MANGO maguma mwene-werhu muguma ochili musole, ambaza mpu “Olwandiko lwawe osima bwenene luba luhe?” Buzira kushiba nagangana, namushubiza oku “Mezali 3:5, 6 luderhere ntya: ‘Olangalire Yehova n’omurhima gwawe goshi, s’orhalangaliraga obwenge bwawe. Omu byawe byoshi omulole ko, naye anyorosa enjira zawe.’” Nechi kweri, Yehova anyoroseze enjira zani. Nka gurhe?

ABAZERE BANI BANTABERE KUJA OMU NJIRA Y’OKULI

Omu myaka ya 1920, embere abazere bani bashabane, bayiga okuli. Naburhwaga oku murhondero g’omwaka gwa 1939. Inchili mwana, rhwalilamire omu Angletere. Naliri nagenda n’abazere bani oku mbuganano z’Echikristu, nanachiyandikisa omu Masomo m’Akasi k’Echiteokrasi. Kugera na mu gano mango inchiyibuka amango nagezaga echipindi chani ch’oburhanzi, gurhe nagambwaga kushona oku chintu bampiriraga oku estrade mpu yingera oku chinara. Naliherhe myaka 6, nayunva nyubahire bwenene inchilola bantu bakulu bangana bali banyunviriza.

Yi rhwahubiri omu barabara nyono n’abazere bani

Papa alinyandikire oku karatasi ebinwa biyanguhire by’okurhondera, nahanza nakakolesa omu mahubiri. Naliherhe myaka 8 amango najaga oku mulyango g’omuntu nyenyine. Nabona nasima berhu, imbona nyin’enju asoma akola karatasi kani n’okuyemera echitabu “Que Dieu soit reconnu pour vrai”! Nagenda nagundumuka omu bara-bara inja kubalira papa. Amahubiri n’embuganano byahanza byansimisa bwenene byanarhuma nakuza enyorha y’okukolera Yehova omu kasi k’amango moshi.

Amango babwira papa oku nani banyandikire omu bakwanene kupata Omunara g’Omulanzi, okuli kwe Biblia kwarhondera kuhuma oku murhima gwani bwinja. Nahwanza nayunva oburoho b’okusoma buli gazeti yoshi yayinjire. Obulangalire bwani ku Yehova bwakomera na buzinda nachihana emwage.

Omulala gwerhu gwalijire oku mbuganao nkulu y’omu mwaka gwa 1 950 yabaga omu États-Unis yaliderhere Ongezeko la Kiteokrasi. Lwakane, Siku 3, Mwezi gwa 8, omurhwe g’olusiku gwaliri “Lusiku lwa Bamisiyonere.” Olola lusiku, mwene-werhu Carey Barber, wayinjaga kuba buzinda omu Baraza Lirhambwire, yi wagezaga ejambo ly’obubatizo. Buzinda abaza abachirheganyize kubatizwa ebibazo bibiri oku buzinda bw’ejambo lyage, nayimanga naderha “Nechi!” Naliherhe myaka 11, na nali narhegerere oku namajira echintu ch’akamaro. Aliko nayubaha kuja omu menji bulala ntaliyinji kuyoga. Darha mudorho amperekeza oku chisima n’okunyereka oku ebintu byoshi byaba sawa. Kweri we, byagera juba-juba omu kuntu ebishando byani birhageraga chiro oku nege z’echisima. Naliri nagenda nfarhirwe na bene-berhu, oyula andikula, oyula ananfarha, nantyo-ntyo; muguma ambatiza owindi ankula omu chisima. Na kurhenga olala lusiku lw’akamaro, Yehova agenderere kunyorosa enjira zani.

OKUCHISHOGA KULANGALIRA YEHOVA

Amango narhengaga oku masomo, nalonza ntondere obupainiya, aliko abalimu bani bahanza bampeba omurhima okunchihangane inje oku iniversite. Nava nayemera amashumi mabo, naja oku iniversite, aliko harhalegamaga nabona oku ntakagala kubera nserere omu kuli, inangale kuchihangana oku by’amasomo, na ntyo nava nachishoga okurhenga. Nabwira Yehova eju y’echola chibazo omu sala naho nayandika amaruba m’obukenge m’okuleka amasomo ok’omwaka g’oburhanzi gwanahwa. Indangalire Yehova bwenene, nava narhondera han’ahola akasi k’obupainiya.

Omu Mwezi 7, 1957 nahwanza akasi k’amango moshi omu vile ye Wellingborough. Nahema bene-berhu b’oku Beteli ye Angletere bambwire painiya okoomere nakakola haguma naye. Mwene-werhu Bert Vaisey ambera lwiganyo lwinja, n’obushiru bwage bwantabala kugwarha engeso zinja omu kasi. Echibaga choshi chaliri mu bali-berhu 6 b’abagekulu, mwene-werhu Vaisey, nani hoshaho. Okulema narheganya n’okugeza ebipindi ku buli mbuganano, kwantabala kukuza obulangalire mu Yehova n’okuyerekana oku mperhe obwemere.

Nayusize kugeza siku zigeke omu prizo eju y’okulahira kuja omu chisoda, nabuganana na mwali-werhu muguma mpu ye Barbara waliri painiya ominuzize. Rhwashabana naye omu 1959, rhwayorha eyi rhulonzeze rhuje hoshi bakarhurhuma. Burhanzi barhurhuma omu Lancashire ahagarhi k’enoro n’emazikiro me Angletere. Lero omu Mwezi go 1, 1961, bampamagala kunje oku nyigirizo za mwezi muguma z’Amasomo m’Akasi k’Obwami oku Beteli ye Angletere. Echisomezo, amasomo mahwere naba mwimangizi w’omuzunguluko, nahabwa amazoezi ma maboso mabiri n’omwimangizi w’omuzunguluko obikoomere omu vile ye Birmingham na Barbara ayemererwa oku agende nani. Ahola rhwaba eyi rhwamagezeza akasi kerhu k’omu Provense ze Lancashire na Cheshire oku buzinda.

NTACHO CHAKAHINGANA N’OKULANGALIRA YEHOVA

Rhwabere rhuli omu mafungo m’akasi omu Mwezi gwa 8, 1962, Ebiro by’omurhabi byarhurhumira amaruba. Amola maruba malifungirwe kw’efomu y’okuhema okuja oku Masomo m’Egileyadi! Rhwayusize kusalira, nyono na Barbara rhwamalisa ezola fomu n’okuzirhuma juba-juba oku biro nk’okubanabaga barhubwirire. Myezi erhano yahwere rhwafarha enjira rhugana omu Brooklyn, New York, rhuja oku somo lya 38 ly’Egileyadi, myezi 10 y’enyigirizo z’echiteokrasi.

Amasomo m’Egileyadi marharhumenyesaga Echinwa cha Mungu changwa olubaga lwage hoshaho si n’ahubwe marhuyereka oku rhuherhe bene-berhu na bali-berhu kamama omu gulu lyoshi. Amola mango naligwerhe myaka 24 na mukani 23, rhwayiga binene oku berhu banafunzi rhwaliri rhwasoma nabo. Nalisimire bwenene okuhanza nageza olusiku eburhambi bwa mwene-werhu Fred Rusk waliri muguma omu balimu berhu. Echintu aliri akaziza bwenene, aliri ayerekana okw’amango goshi, okuhanula bwinja, kuli kuhana amahano maserere mayimangire oku Chinwa cha Mungu. Omu baliri barhugezeza amajambo amango rhwaliri oku masomo, mwaliri bene-berhu b’ebikondo nka Nathan Knorr, Frederick Franz, na Karl Klein. Kandi obwirhohye bwa mwene-werhu Alexandre.H. Macmillan bwalirhuyigirize binene. Ejambo lyage lyaliyerekene gurhe Yehova alirhabere abantu bage omu chihe ch’ebigeregezo by’omu mwaka gwa 1914 kugera oku murhondero gwa 1919!

ENGABANE YAHINDAMUKA

Amasomo mabere mali hofi kuhwa, Mwene-werhu Knorr ambwira nyono na Barbara oku barhurhuma e Burundi omu Afrique. Rhwalibirhira omu biblioteke y’Ebeteli, rhuja kulola omu chitabu ch’omwaka bahubiri banga baliri omu Burundi agola mango. Rhwasomera, ntaho rhwabwene ebiyerekere echola chihugo! Ahola eyi k’okuderha oku rhukala kuja omu eneo erhasaga kuhubiribwa, eli omu Continent rhurhavire rhwamenya. Yoo, okuntu emirhima yerhu yaliri yashurha-shurha berhu! Aliko rhwamalire kusalira rhwayunva rhwamarhulera.

Mw’eyola ngabane yerhu mpyahya, ebintu byoshi byarhubera bihyahya, okuntu echihugo chili, oborhere bw’abantu, n’olulimi. Ahola byarhuhema rhuyige Echifaransa. Echindi charhuberaga chibazo, kwaliri kubona ah’okulama. Siku ebiri rhuyusize kugera yo, mwene-werhu muguma rhwasomaga naye oku Gileyadi warhengereraga e Kanada arhulambagirira ahulukira omu ngabane yage mpyahya omu Zambie. Arhurhabala kulonza enju y’okupanga yajaga yaba nju yerhu y’oburhanzi ya bamisiyonere. Siku zigeke zagerere, abakulu b’oburhegesi nabo bahwanza kurhukoroga bulala ntacho balimenyere oku Bahamirizi ba Yehova. Oku rhwamanahwanza kuyunva akasi kamanuna, abakulu barhubwira oku birhashoboka rhugale kugenderera rhurhanaherhe ebiratasi by’okurhuyemerera. N’omugayo goshi rhwagenda, rhwaja omu chindi chihugo, eche Buganda.

Okulangalira Yehova kwarhurhuleza oku buba rhwaliherhe b’okugera omu Buganda na nta bikaratasi (visa) rhuherhe. Mwene-werhu muguma we Kanada waliri wakolera ah’abahubiri bakenerwe omu Buganda aja kurhuderhera emw’omukulu ololere eby’okuhamira mw’echola chihugo, arhuha myezi migeke y’okulonza gurhe rhwamalana n’eby’okupata ebiratasi birhuyemerere okubera omu Buganda. Okubona rhwakayerekwa olukogo kangana ahola, kwarhuyereka oku Yehova ali arhurhabala.

Mw’eyola ngabane yerhu mpyahya, ebintu byoshi byaba eyi kandi bilekene bwenene n’ebye Burundi. Akasi k’amahubiri kali karhonderwe omu Buganda, aliko echihugo choshi chaliri mu bahubiri 28 bonyine. Omu eneo, rhwabona bantu banene bali baderha echingereza. Aliko rhwabona oku yi rhugala kurhabala abasimisizwe bagenderere bwinja birhuhemere rhuyige luguma omu ndimi zinene ziderhwa e Buganda. Rhwarhondera kuhubiri e Kampala. Echiganda che chaliri chaderhwa na banene, n’eju y’echola rhwabona ku chi rhwachihanganira. Byalirhurholere myaka minene okuderha oku rhuhwanze kuchiderha bwinja. Aliko okumenya Echiganda kwarhurhabala bwenene kugendereza akasi k’amahubiri! Rhwahwanza kuyunva bwinja bichi biguma by’ekiroho abanafunzi berhu bakenere. Nabo oku bwabo banarhufungulira omurhima gwabo bwinja, banarhubwira okuntu yi bachiyunva oku bilolere ebi bali bayiga.

OKUBALAMA KANENE BWENENE

Omu “lugenzi lwerhu l’okuperereza,” e Buganda

Obusime bwerhu b’okupata abantu berhohye bali bayemera obukweri, bwaja bwaluga bwenene amango rhwashubaga kuhabwa akandi kasi rhurhaliwazize ku rhwakahabwa, k’okuderha ak’okubalama omu chihugo choshi omu kasi k’omuzunguluko. Omurhabi gwe Kenya gogwaliri gwarhuyerekeza, amango rhwaliri rhwabalama eyi n’eyi omu chihugo choshi rhuli rhwalonza ngahe bihemere okurhuma ba painiya baminuzize bahwanzise akasi. Rhwayinja rhwabona ahanene gurhe abantu barhasaga kubuganana n’Abahamirizi ba Yehova haba n’eliguma, barhukaribisa bwinja bwenene. Bayinja barhutiga-tiga n’okurhurheganyiza ebilyo.

Olugenzi luli kwindi-kwindi lwakulikira ho. Narhenga e Kampala nabalama siku ebiri omu train kugera oku poro ye Mombasa n’aho naja omu chombo nyerekeza omu Seychelles. Seyshelle chiba chigusho ch’ebizimba chili omu nyanja nene ye Indiana (Océan Indien). Kurhangira 1965 kugera 1972, Barbara ayinja amperekeza buli kuja kurhangula e Seyshelle. Amola mango haliri bahubiri babiri bonyine omu Seyshelle, aliko bagera ahababa chigusho na buzinda bakola echibaga. Kandi nalishubire kubalama kanene omu kulambagirira bene-berhu omu Eritrea, Etiopia, ne Soudan.

Nagalukire e Buganda nanabugana ehali y’epolitike yahindamukire bwenene mo, ey’abasoda barholere oburhegesi. Emyaka ya kulikiraga ho yaliyubahisize, yananyereka gurhe kuli kwinja bwenene okukenga ehano lye Biblia liderhere mpu “muhe Kaizari ebintu bya Kaizari.” (Mk. 12:17) Mango maguma baderha ku boshi barhengaga omu bindi bihugo balamire omu Buganda bachiyandikise oku biro by’abapolisi bili hofi n’ahabalamire. Rhwakenga juba-juba. Siku zigeke ntya zanagerere, nabere indi natembeza omutugari omu Kampala, nanabona abakulu b’abapolisi b’obwibisho barhuyegera nyono n’owindi misyonere. Rhwayubaha nyine-nyine! Barhushobeka oku rhuli bapererezi, barhuheka oku biro bikulu by’abapolisi, aharhwajaga rhwafasiriya oku rhuli bamisyonere b’omurhula. Rhwanababwira mpu berhu we, rhwabaga rhwachiyandikisize oku bapolisi, aliko barharhuyunvaga. Barhuhira kw’abasoda baherhe entwaro, barhuheka oku biro by’abapolisi bya hofi n’enju ya bamisyonere. Rhwayunva rhwasime berhu, okurhwanagera kw’ebyola biro, omukulu waho anarhubwene anarhurhegera n’okuyibuka oku rhwabaga rhwachiyandikisize, han’ahola n’okunabwira abarhuchungire ku barhulikule!

Ezola siku rhwaliri rhwazigana kuhurana eby’okurhuzungulusya obwenge oku mukange gw’abasoda g’omu mabarabara, ahanene ey’abasoda barhamirire (kulaluka) bakarhufarhire. Mw’ebyola bihe rhwaliri rhwasalira, rhwanayunva omurhula ahakagarhi kerhu n’okurhulera, kisha banaja barhuyemerera rhugere buzira chibazo. Ech’okugayisa, omu mwaka gwa 1973, e Buganda baderha oku bamisyonere boshi b’okurhenga embuga bagende.

Okukula ekopi ze Huduma Yetu ya Ufalme, omu Abidjan, oku Beteli ye Côte d’Ivoire

Kandi engabane yahindamuka, lero barhurhuma omu Côte d’Ivoire, Emazikiro me Afrique. Kandi byarhuhema rhushube rhuchihangane kukoomera: Oborhere buhyahya bw’abantu, n’okushuba hwanza derha Echifaransa esa zoshi, n’okukoomerana n’abandi bamisyonere bakurhenga eyi n’eyi omu bindi bihugo! Aliko, kandi rhwashuba kubona gurhe Yehova yarhuyerekeza, rhubone bantu banene ba mw’eyola eneo baherhe emirhima minja bali bayemera juba-juba emyazi minja. Rhweshi haguma rhwachibonera gurhe okulangalira Yehova yi kwanyorosya enjira yerhu.

Harhachilegamaga abanganga babwira Barbara oku agwerhe akansere. Chiro akaba oku rhwalijire hoshi eyi n’eyi omu bihugo rhuli rhwamubukisa, kugera omu mwaka gwa 1983 byabonekana oku birhakachishobokana rhugenderere kukola omu ngabane yerhu y’omu Afrique. Ebyola byalirhuvunire omurhima bwenene!

EBINTU BYAHINDAMUKA

Akola kansere ka Barbara kagenderera kumukomerera bwenene, eyi rhukala rhuli rhwakolera oku Beteli ye Londres, na buzinda ayinja kufa. Omulala gw’Ebeteli gwantabala bwenene. Ahanene mulume muguma na mukage bantabala bwenene inkomere, n’okugenderera kulangalalira Yehova. Enyuma w’ahola, nabuganana na mwali-werhu muguma oyirikirwe Ann, waliri wayinja kukola oku Beteli, ey’analiri painiya ominuzize ozigire Yehova omu kuntu kuyerekene oku ali muntu w’ekiroho. Rhwashabana naye omu mwaka gwa 1989, na kurhenga amola mango rhwagenderera kukolera oku Beteli ye Londres.

Nyono na Ann rhuli embere we Beteli mpyahya ye Angletere

Kurhangira mwaka gwa 1995 kugera 2018, naliri nakola akasi kansimisize k’okuba murhumwa w’ebiro bikulu (wakazaga yirikwa mwimangizi w’ezone), nalambagirira hofi bihugo 60. Mu buli chihugo nachibonere ebiyerekene gurhe Yehova analwa oku bantu bage omu hali zoshi-zoshi zakabahikira.

Omu 2017, amango naliri nalambagirira ebihugo, nashuba kugera omu Afrique. Bwaliri busime bunene bwenene okugeza Ann omu Burundi obwage b’oburhanzi, eyi na rhweshi yirhwasomerwa okubona gurhe bantu banene bayemerere obukweri omu Burundi! Omu barabara lila lyenalilala naliri nahubiri mo nju oku nju omu mwaka gwa 1964, eyi m’omunakala muli Ebeteli ekwirire bwenene eli yayerekeza akasi ka bahubiri barhalwise 15 500 bakala bali mw’echola chihugo.

Nashuba kusima bwenene bachimpa eperu (liste) y’ebihugo nalambagirira omu 2018. Kw’elyola peru, kwaliri Côte d’Ivoire nayo. Okugera omu Abidjan, evile nkulu y’echola chihugo, ku nyono, kwaliri nka kugaluk’eka. Okunaba nka nakabula elisho oku peru y’omu telefone, ndole nde waba ey’ali oku mulango gukulikire ogw’echumba nabamo kw’eyola Beteli, nabona eyi zino narhegerere, Sossou. Nayibuka oku aliri mwimangizi w’evile amango naliri omu Abidjan. Aliko naba eyi nachirhebekere. Aliri windi Sossou; mugala w’oyola naliwazize.

Yehova ayeneze echilagane chage. Chiro akaba oku naligerere mu bibazo binene, nayinja kusima bwenene n’okubona oku nka rhunalangalire Yehova, ananyorosa enjira zerhu. Bunola yi rhwalindira n’enyorha nene, okugenderera kukulikira enjira erhaherhe buzinda egenderere kumoleka omu gulu lihyahya.—Mez. 4:18.