Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 34

Ogwerhe Ech’omalire omu Chibaga cha Yehova!

Ogwerhe Ech’omalire omu Chibaga cha Yehova!

“Kuguma nk’oku omubiri guba muguma aliko eyi guherhe birumbu binene, n’ebirumbu byoshi by’ogola mubiri, chiro akaba oku bili binene, omubiri guli muguma, intyo ku Kristu naye ali.”​—1 KO. 12:12.

WIMBO 101 Kufanya Kazi Pamoja kwa Umoja

OKU BUGEKE *

1. Lukengo luhe rhuli rhwasimira?

RHUGWERHE lukengo lunene bwenene l’okuba omu chibaga cha Yehova! Rhuli omu paradizo y’ekiroho eli mw’abantu b’omurhula, banagwerhe obusime. Kamaro kachi ogwerhe omu chibaga?

2. Chishushanyo chihe entumwa Paulo yakolesaga mu maguma omu maruba mage mayerekezwe n’eroho lichesibwa?

2 Rhwakayiga binene eju y’echirhumalire omu chibaga kugerera echishushanyo entumwa Paulo yakolesaga mu maguma omu maruba mage mayerekezwe n’eroho lichesibwa. Mu buli maruba mw’amola, Paulo alishushanyize echibaga n’omubiri g’omuntu. Ashuba kushushanya abantu bali omu chibaga n’ebirumbu by’omubiri.​—Ro. 12:4-8; 1 Ko. 12:12-27; Efe. 4:16.

3. Masomo mahe masharhu rhwayiga mu gunola mwazi?

3 Mu gunola mwazi, rhwabona masomo masharhu echishushanyo Paulo akolesaga chakarhuyigiriza. Ely’oburhanzi, rhwabona oku buli muguma mu rhwewe aherhe ech’amalire  * omu chibaga cha Yehova. Elya kabiri, rhwabona bichi rhwakajira akaba rhubwene oku birhukomerere okugwarha echirhumalire omu chibaga. N’elya kasharhu, rhwabona bulagurhe bihemere esiku zoshi rhugenderere kuba eyi rhugwerhe ebi rhuli rhwakola omu chibaga cha Mungu.

BULI MUGUMA MU RHWEWE AGWERHE ECH’AMALIRE OMU CHIBAGA CHA YEHOVA

4. Bichi olwandiko lwa Waroma 12:4, 5 lurhuyigirize?

4 Esomo ly’oburhanzi echishushanyo Paulo akolesaga chakarhuyigiriza, kuli kuyunva oku buli muguma mu rhwewe agwerhe ech’amalire omu mulala gwa Yehova. Paulo alihwanzize kushushanya omu kuderha ntya: “Kuguma nk’oku rhugwerhe birumbu binene ku mubiri muguma, aliko ebirumbu byoshi birhagwerhe kasi kaguma, bobo nerhu, chiro akaba oku rhuli banene, rhuli mubiri muguma omu buguma na Kristu, aliko buli muguma werhu ali chirumbu ch’owindi.” (Ro. 12:4, 5) Bichi Paulo ashondaga kuderha? Buli muguma werhu agwerhe echage-chage amalire omu chibaga, aliko rhweshi rhuli b’akamaro.

Rhugwerhe amakasi marhali kuguma omu chibaga, aliko rhweshi rhuli b’akamaro (Olole echifungo cha 5-12) *

5. “Mpembo” zihe Yehova ahere echibaga?

5 Amango oli wawaza ku balala bagwerhe echibamalire omu chibaga, obwenge bwawe bwakayurukira bwachishurha ku balala bayimangire. (1 Te. 5:12; Ebr. 13:17) Buli bukweri oku kugerera Kristu, Yehova ahanire “empembo omu bantu” oku chibaga Chage. (Efe. 4:8) Ezola “mpembo omu bantu” ziheberwe mw’abantu be Baraza Lirhambwire, abagwasi be Baraza Lirhambwire, abantu bali omu Komite y’Omurhabi, abemangizi b’omuzunguluko, balala bayigiriza oku masomo me Biblia, abashamuka b’echibaga, n’abagwasi b’akasi. Abola bene-berhu boshi bashimikirwe n’eroho lichesibwa yibashishikala entama z’akamaro za Yehova n’okuheba echibaga emisi.​—1 Pe. 5:2, 3.

6. Nk’oku olwandiko lwa 1 Watesalonike 2:6-8 luderhere, bichi bene-berhu bashimikirwe n’eroho lichesibwa banachihangana kujira?

6 Bene-berhu bashimikirwe n’eroho lichesibwa yibakola makasi manene bwenene. Kuguma nk’oku ebirumbu bilebe by’omubiri, nk’efune n’amagulu, binakola y’omubiri goshi guyunguka, bene-berhu bashimikirwe n’eroho lichesibwa banakola bwenene y’echibaga choshi chiyunguka. Barhakola mpu y’abantu babaha erenge. S’ahubwe, banashonda kuyumbaka n’okuheba bene-babo na bali-babo emisi. (Osome 1 Watesalonike 2:6-8.) Rhubwirire Yehova koko kw’abola bene-berhu bakwanene banaheba enyungu z’abandi oku nafasi y’oburhanzi ahali h’ezabo!

7. Migisho mihe abali omu kasi k’amango moshi bali bapata?

7 Baguma omu chibaga bakashimikwa yi bakola nka bamisyonere, bapainiya baminuzize, changwa bapainiya b’oku kahunda. Kandi, bene-berhu na bali-berhu oku gulu lyoshi bachishogere okuhubiri n’okujira abanafunzi omu kasi k’amango moshi. Omu kujira ntyo, bali barhabala bantu banene babe banafunzi ba Kristu Yesu. Chiro akaba oku abola bahubiri b’amango moshi barhavire bagwarha bintu binene, Yehova ali abaha migisho minene omu kalamo. (Mk. 10:29, 30) Rhuzigire abola bene-berhu na bali-brhu bazigirwa, rhunachizerere oku kweri bali baguma b’omu chibaga cha Yehova!

8. Bulagurhe buli muhubiri w’emyazi minja ali w’akamaro emalanga-mbere ma Yehova?

8 Aliko si, bene-berhu bashimikirwe haguma na balala bali omu kasi k’amango moshi, bonyine bagwerhe echibamalire omu chibaga si? Arhali ntyo! Buli muhubiri w’emyazi minja ali w’akamaro embere za Mungu n’echibaga. (Ro. 10:15; 1 Ko. 3:6-9) Rhuderhere ntyo bulala omuhigo gukulu gw’echibaga ch’echikristu, kuli kujira abantu babe banafunzi ba Waliha Yesu Kristu. (Mt. 28:19, 20; 1 Ti. 2:4) Boshi bali omu chibaga, k’okuderha abahubiri babatizwe, n’abarhaza kubatizwa boshi bali bachihangana kuheba akola kasi oku nafasi y’oburhanzi omu kalamo kabo.​—Mt. 24:14.

9. Bulagurhe rhusimisizwe na bali-berhu b’Abakristu?

9 Yehova ayerekene oku akengeseze bali-berhu omu kubaha nabo akasi bakola omu chibaga. Anabona abakazi bashabirwe, baherhe abana, bali bakana, oku bali b’akamaro embere zage. Ebiblia eganirire eju y’abakazi baminuzize balisimisize Mungu. Bamenyikene oku bali lwiganyo lwinja l’obwengehe, obwemere, omwete, obushiru, okukaribisa abahisi, n’amakasi menja. (Lu. 8:2, 3; Mdo. 16:14, 15; Ro. 16:3, 6; Flp. 4:3; Ebr. 11:11, 31, 35) Koko Yehova okubona rhugwerhe omu bibaga byerhu, Abakristu b’abakazi bagwerhe nabo engeso zinja zili nk’ezola!

10. Bulagurhe bene-berhu na bali-berhu bashajire bali b’akamaro?

10 Rhunashuba kugwarha busime bunene okuba haguma na bene-berhu na bali-berhu bashajire. Bibaga biguma bili mu bene-berhu na bali-berhu bashajire bagezeze akalamo kabo koshi omu kukolera Yehova oku bwimana. Hali abandi bashaja barhaza kulegama eyi bamenyere okuli. Kandi, banene mw’abola bashaja bali bahurana bibazo binene by’amagala eju y’obushaja. Ebyola bibazo byakarhuma barhachikola ebi bakakolere omu chibaga n’omu kasi k’okuhubiri. Aliko bali bakola nk’okubakanagala omu mahubiri, banali bakolesa emisi yabo yoshi omu kuheba abandi emisi n’okubakomeza! Rhunali rhwayunguka oku bibagereremo omu kalamo. Yehova abasimire bwenene, nerhu rhubasimire loshi.​—Mez. 16:31.

11-12. Nka gurhe wachigerere kuhebwa omurhima kugerera abachili misole omu chibaga?

11 Lero, jaga washuba kuwaza ku balala bachili misole. Banahurana bibazo binene amango bali bagenderera kukulira mu linola gulu libi lirhegekerwe n’Omubi Shetani, linayunjulirene amawazo mage mabi. (1 Yo. 5:19) Aliko, rhweshi rhunayunva rhuheberwe omurhima amango rhwamabona bene-berhu na bali-berhu bachili misole bahika oku mbuganano, baja oku mahubiri, n’amango rhwamayunva gurhe bali bahamiriza oku bushiru obwemere bwabo. Mwewe basole, mumenye oku mugwerhe echimumalire omu chibaga cha Yehova!​—Zb. 8:2.

12 Aliko, bikomerere baguma mu bene-berhu na bali-berhu okuyemera oku nabo bali b’akamaro omu chibaga cha Yehova. Bichi byakarhabala buli muguma werhu achiyunve oku hali echi naye amalire omu chibaga cha Yehova? Leka rhulole.

OMENYE OKU OLI W’AKAMARO OMU CHIBAGA

13-14. Bulagurhe baguma bakawaza oku ntacho bamalire omu chibaga?

13 Hala esomo lya kabiri rhwakayiga kugerera echishushanyo Paulo akolesaga. Alishambere bwenene oku chibazo bantu banene bagwerhe zene. Bikomerere bantu banene okuyemera oku hali echi nabo bamalire omu chibaga cha Yehova. Paulo ayandikire ntya: “Nk’okugulu kwamaderha, ‘Bulala ntali fune, ntali chirumbu ch’omubiri,’ echola chirhakarhuma kurhaba chirumbu ch’omubiri. Nka n’okurhwiri kwamaderha, ‘Bulala ntali lisho, ntali chirumbu ch’omubiri,’ echola chirhakarhuma kurhaba chirumbu ch’omubiri.” (1 Ko. 12:15, 16) Bichi Paulo ashondaga kurhuyigiriza?

14 Nk’oyinjire wachihuzanya n’abandi omu chibaga, wakaluha wanawaza oku woyo ntacho omalire. Baguma omu chibaga bakaba bagwerhe obulenga omu kuyigiriza, bayinji kuheba ebintu oku mustari bwinja, changwa bakaba baminuzize omu kuheba abandi omurhima. Nkabaga oli wawaza oku woyo orhakakola bwinja kuguma nabo. Okuwaza ntyo kuyerekene oku oli mwirhohye onagwerhe olugero. (Flp. 2:3) Aliko ochimenye. Nk’olemere wagenderera kuchihuzanya na balala bagwerhe empano z’akaburhano, wavunika omurhima eju yawe wenyine. Nk’oku Paulo anaderhaga, hali oku wakalama wawaza oku woyo ntacho chiro omalire omu chibaga cha Yehova. Bichi byakakurhabala ogale kuhima amawazo mali nk’amola?

15. Nk’oku olwandiko lwa 1 Wakarinto 12:4-11 luderhere, bichi rhukwanene kumenya oku bilolere buli mpano rhwakaba rhugwerhe?

15 Waza k’ogula mufano: Yehova alihere Bakristu baguma b’oburhanzi empano z’okukola ebisomerene kugerera eroho lichesibwa, aliko arhali Abakristu boshi balihabirwe ezola mpano zen’ezola. (Osome 1 Wakorinto 12:4-11.) Yehova alibagabire empano zirhali kuguma kuheba han’obushobozi burhali kuguma, aliko buli Mukristu aliri w’akamaro. Zene, eroho lichesibwa lirhachirhuha empano y’okukola ebisomerene. Aliko chiro akaba oku rhweshi rhurhagwerhe obuhashe buli kuguma, kweri rhweshi rhuli b’akamaro omu chibaga cha Yehova.

16. Hano lihe Paulo alirhuhere rhukwanene kukolesa?

16 Ahali h’okuchihuzanya n’abandi Bakristu, rhukwanene kukolesa ehano lya Paulo liderhere ntya: “Aliko buli muguma werhu agerereze ebijiro byage yenyine, anaja apata echakarhuma achishinga oku bimuyerekere yenyine, s’arhali omu kuchihuzanya n’owindi muntu.”​—Gal. 6:4.

17. Nyungu zichi rhwakapata nka rhukulikire ehano lya Paulo?

17 Nka rhukoleseze ehano lya Paulo ly’okugerereza ebijiro byerhu, rhwakaluha rhwanamenya oku rhugwerhe obushobozi abandi barhaherhe. Omufano, omushamuka akaba eyi arhenji kuv’ageza ejambo bwinja, aliko eyi naye ayinji kuhubiri bwinja. Changwa akaba eyi arhakamenya kuheba ebintu oku mustari kuguma n’abandi bashamuka omu chibaga, aliko akaba eyi naye aba aminuzize omu kuheba abandi omurhima n’abahubiri banachiyunva bwinja okumuyegera bamuheme oburhabale bw’ekiroho. Changwa akaba eyi amenyikene oku yelumbi kukaribisa abahisi. (Ebr. 13:2, 16) Amango rhwamachibonera rhwenyine emisi n’empano zerhu, rhwagwarha empanvu z’okuchiyunva bwinja oku birhulirhwakola omu chibaga. N’echola charhuma rhurhayunvira obongwa empano za bene-berhu zirhali kuguma n’ezerhu.

18. Nka gurhe rhwakaba balimu benja b’echinwa cha Mungu?

18 Chiro kaba kasi nyabachi rhugwerhe omu chibaga, rhweshi rhukwanene kujira amaja-mbere omu kasi kerhu k’okuhubiri, n’okukuza obushobozi bwerhu. Yi rhugala kujira amaja-mbere, Yehova arheganyize masomo kamama kugerera olubaga lwage. Omufano, oku mbuganano yerhu y’ahakagarhi k’eboso, rhunahabwa empanulo z’okurhurhabala yirhugala kuhubiri bwinja. Onali wachihangana kukolesa ezola mpanulo rhunahabwa kw’eyola mbuganano si?

19. Gurhe wakahikira omuhigo g’okuja oku Masomo m’Abayeneza Eyinjili y’Obwami?

19 Amasomo m’Abayeneza Eyinjili y’Obwami, eli yindi programe eminuzize y’okurhabala abantu ba Mungu babe balimu benja b’Echinwa chage. Amola masomo marheganyizwe eju ya bene-berhu na bali-berhu bali omu kasi k’amango moshi bagwerhe myaka 23 kugera ku 65. Hali oku wakawaza oku ntako woyo wakahikira ogola muhigo. Aliko, ahali h’okujira eperu ly’empanvu ziyerekene bulagurhe orhakamahikira, wakajira eperu ly’empanvu ziyerekene bulagurhe olonzeze ohikeko. Echola charhuma wajira ebikwanene bikurhabale y’ohikira ogola muhigo. Kugerera oburhabale bwa Yehova, na kugerera okuntu nawe oli wachihangana, wagwarha obuhashe b’okujira ebi oli wawaza oku lero birhakagalikana.

OKOLESE EMPANO ZAWE OMU KUYUMBAKA ECHIBAGA

20. Bichi olwandiko lwa Waroma 12:6-8 lurhuyigirize?

20 Esomo lya kasharhu echishushanyo Paulo akolesaga chakarhuyigiriza lili omu Waroma 12:6-8. (Osome.) Ahala Paulo alishubire kuyerekana oku buli muntu omu chibaga agwerhe ezage-zage mpano. Aliko lero aderhere oku rhukwanene kukolesa buli mpano rhwakaba rhugwerhe omu kuyumbaka n’okuheba echibaga emisi.

21-22. Bichi omufano gwa Robert n’ogwa Felice gurhuyigirize?

21 Waza oku mufano gwa mwene-werhu rhwakayirika Robert. Enyuma y’okukolera omu chindi-chindi chihugo, bamuhamagala aje kukolera oku Beteli y’omu chihugo aburhirwaga mo. Chiro akaba oku engabane yage erhahindamukaga mpu hali echalimugambire emunda aliri akolera, yewe aderhere ntya: “Haligerere myezi minene eyi nta busime ngwerhe bulala naliri nawaza oku nalemaga nagambwa mu ngabane zinene. Hayinja hagera amango nawaza oku nachirhengera omu Beteli.” Nka gurhe ashubaga kugwarha obusime? Owabo mushamuka amuyibusa oku Yehova anarhukomeza mu buli ngabane y’embere, yirhuchihangana bwenene omu ngabane mpyahya rhwakaba rhulimo. Robert amenya oku gasi bimuhemere aleke kuchiseza oku byagerere s’ahubwe akwanene kulola gurhe okakola bwinja omu ngabane mpyahya.

22 Mwene-werhu Felice Episcopo naye alihurene echibazo chili nk’echola. Yewe na mukage basomaga Egileyadi omu mwaka gwa 1 956 bava barhumwa omu kasi k’omuzunguluko omu Bolivi. Omu mwaka gwa 1964 baburha omwana. Felice aliderhere ntya: “Rhwahanza kubona oku birhukomerere okubera omu ngabane yerhu rhwalisimire bwenene. Nakaderha oku nalimalire omwaka goshi ey’indi nachiyunvira obonjo nyenyine. Aliko kugerera oburhabale bwa Yehova, nahindamula amawazo mani n’okuhwanza kuchiseza oku chishema chani chihyahya ch’okuba muzere.” Oli wachiyunva nk’oku Robert changwa Felice baliri bachiyunva si? Oli wayunva ovunikire omurhima bulala orhachigwerhe olukengo l’okukola akasi waliri wakola embere omu lubaga lwa Yehova si? Akaba ntyo ku bili, wakagwarha obusime nk’ohindamwire amawazo mawe n’okulola gurhe wakajira ebikwirire buno omu kukolera Yehova haguma na bene-benyu. Ogenderere kuba ey’ogwerhe ebi oli wakola, okolese empano n’obushobozi bwawe omu kurhabala abandi, n’ahola wagwarha omwishingo bulala oli wayumbaka echibaga.

23. Bichi rhukwanene kurholera ebisanzi by’okukola, na bichi nji rhwaganirira omu mwazi gukulikire ho?

23 Buli muguma werhu ali w’akamaro embere za Yehova. Asimire rhube baguma b’omu mulala gwage. Nka rhurholere akasanzi k’okuwaza oku birhwakajira yirhuyumbaka bene-berhu na bali-berhu, n’okuchihangana bwenene yirhujira ntyo, rhurhachiva rhwachiyunva oku ntacho rhumalire omu chibaga! Aliko si bichi rhwakaderha oku bilolere okuntu rhunabona abandi? Gurhe rhwakayerekana oku rhubazigire rhunabakengere? Nji rhwaganirira ebyola bibazo by’akamaro omu mwazi gukulikire ho.

WIMBO 24 Njooni Kwenye Mlima wa Yehova

^ mus. 5 Rhweshi rhusima kuchiyunva oku rhuli b’akamaro embere za Yehova. Aliko hakagera ebisanzi rhwachibaza akaba hanali echirhumalire embere zage. Gunola mwazi gwarhurhabala kubona oku buli muguma werhu aherhe ech’amalire omu chibaga cha Yehova.

^ mus. 3 AMAFASIRIYO M’EBINWA: Okugwarha ech’omalire omu chibaga cha Yehova kuyerekene enjira onakolamo omu kuyumbaka n’okuheba echibaga emisi. Arhali mpu eshanja, obuchire, omulala, obuko changwa amasomo rhugwerhe by’ebirhujira rhube b’akamaro omu chibaga.

^ mus. 62 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Foto esharhu ziyerekene ebili byajirikana embere, amango, n’enyuma y’embuganano y’echibaga. Efoto yo 1: Omushamuka ali alamusa muhisi muguma n’omwishingo, mwene-werhu ochili musole ali arheganya ebikoleso by’okuyongeza omulenge, na mwali-werhu muguma ali ashambala n’owindi mwali-werhu oshajire. Efoto ya 2: Omusole n’okala akulire bali balonza kuhana ebishubizo amango m’enyirizo y’Omunara g’Omulanzi. Efoto ya 3: Omulume na mukage bali bagwasa omu kujira obusafi oku Chumbi ly’Obwami. Omukazi ali arhabala omwana wage kuheba enshololo omu chisanduku ch’enshololo. Mwene-werhu ali akola oku bitabu, n’owindi mwene-werhu ali abwira mwali-werhu oshajire ebinwa by’okumuheba omurhima.