Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 38

Okole n’Obwengehe omu Chihe ch’Omurhula

Okole n’Obwengehe omu Chihe ch’Omurhula

“Echihugo chirhaliri mu mulago na nta vita lyaliriho eju yage mw’eyola myaka, bulala Yehova alimuhumusize.”​—2 NY. 14:6.

WIMBO 60 Ni Uzima Kwao

OKU BUGEKE *

1. Mango mahe byakaba bikomere okukolera Yehova?

OWAZIZE ku mango mahe byakaba bikomere bwenene okukolera Yehova? Owazize oku mali mango oherhe bibazo binene omu kalamo, changwa mali mango olamire omu murhula si? Amango rhuherhe ebibazo, rhuba juba-juba okulangalira Yehova. Aliko si, bichi rhunakola amango rhuherhe omurhula omu kalamo? Rhunaluha rhwanayibagira kukolera Mungu si? Yehova alikengusize Abaizraeli oku ebyola byakahikira omuntu.—Kum. 6:10-12.

Omwami Asa alisibizye emparamyo y’obubeshi (Olole echifungo cha 2) *

2. Mufano guchi Omwami Asa alekere?

2 Omwami Asa guli mufano gwinja g’omulume walikolere n’obwengehe n’okulangalira Yehova loshi. Alikolere Yehova, arhali mp’omu bisanzi by’emilago byonyine, s’aliko n’omu bisanzi by’omurhula. Na ntyo, “Omurhima gwa Asa gwalichishwekere ku Yehova loshi.” (1 Fa. 15:14, mahugulo m’eshishi.) Njira nguma Asa aliyerekenemo oku achishwekere ku Yehova, kwaliri kusibya emparamyo y’obubeshi omu Yuda. Ebiblia ederhere oku “ahombola enyisho [mazabahu] zoshi z’abapagani n’ahantu halengerere, avunangula enkingi zichesibwa, akondagula n’emirhi michesibwa.” (2 Ny. 14:3, 5) Anakula nakulu Maaka oku bukulu y’arhachiba mugoli murhanzi omu bwami. Bulagurhe? Bulala aliri aheba abantu omurhima baharamye ebishushanyo.—1 Fa. 15:11-13.

3. Bichi rhwaganirira mu gunola mwazi?

3 Asa alijirire binene olekere okusibya emparamyo y’obubeshi konyine. Alilerhere emparamyo y’okuli, anarhabala oburhegesi bwe Yuda bugalukire Yehova. Yehova aligishire Asa n’Abaizraeli omu mango m’omurhula. * Omu chihe cha myaka ekumi y’oburhegesi bwa Asa, “echihugo chirhaliri mu mulago.” (2 Ny. 14:1, 4, 6) Mu gunola mwazi, rhwaganirira nka gurhe Asa alikoleseze echola chihe ch’omurhula. Rhwashuba kubona omufano gw’Abakristu barhanzi balikoleseze bwinja echihe ch’omurhula kuguma na Asa. Buzinda, rhwashubiza ku chinola chibazo: Akaba olamire omu chihugo abakulu bayemerere Abahamirizi ba Yehova baharamye buzira chibazo, gurhe wakakolesa n’obwengehe echola chihe ch’omurhula?

OKUNTU ASA AKOLESAGA ECHIHE CH’OMURHULA

4. Nk’oku olwandiko lwa 2 Mambo ya Nyakati 14:2, 6, 7 luderhere, gurhe Asa alikoleseze echihe ch’omurhula?

4 Osome 2 Mambo ya Nyakati 14:2, 6, 7. Asa alibwirire olubaga oku Yehova “yi waliri abahumusya oku mibebero yoshi.” Aliko arhawazaga oku echola chihe ch’omurhula kali kasanzi k’okuchisimisa konyine. S’ahubwe, arhondera kuyumbaka evile, ebibambazi, eminara n’emilyango y’evile. Abwira olubaga lwe Yuda ntya: “Echihugo chichili omu fune zerhu.” Bichi Asa alonzaga kuderha? Alonzaga kuderha oku abantu bakalambagire omu chihugo chabo Mungu abahere n’obuhuru boshi n’okuyumbaka buzira bupinzani bw’abashombanyi. Ahanula abantu bakolese akola kasanzi k’omurhula.

5. Bulagurhe Asa akomezaga oburungu bwage?

5 Asa alishubire kukolesa ebyola bisanzi by’omurhula omu kuheba oburungu bwage emisi. (2 Ny. 14:8) K’okuderha oku arhalilangalire Yehova si? Nanga. Asa alimenyere ku yewe nka mwami, alikwanene arheganye olubaga bamenye gurhe bakalwisa entambala zakayinjire omu siku z’embere. Asa alimenyere oku akasanzi k’omurhula echihugo che Yuda chaliri mo karhakagenderere esiku n’amango, n’obola bwaliri bukweri.

OKUNTU ABAKRISTU B’OBURHANZI BAKOLESAGA EBISANZI BY’OMURHULA

6. Gurhe Abakristu ba burhanzi balikoleseze ebisanzi by’omurhula?

6 Chiro akaba oku Abakristu b’oburhanzi baliri balibuzwa buli mango, hanaliri hagera ebisanzi eyi bali omu murhula. Nka gurhe abanafunzi balikolese ebyola bisanzi? Abola balume n’abakazi bimana baliri bahubiri emyazi minja y’Obwami n’obushiru. Echitabu cha Matendo chiderhere oku baliri “balambagira omu kuyubaha Yehova.” Baliri bagenderera kuhubiri emyazi minja, n’echola charhuma “bagenderera kuyalira.” Yehova aligishire buzira ngangane akasi kabo k’okuhubiri n’obushiru mw’ebyola bisanzi by’omurhula.—Mdo. 9:26-31.

7-8. Bichi Paulo n’abandi baliri bajira amango baliri bapata olozo? Ofasiriye.

7 Abanafunzi ba burhanzi balikoleseze akasanzi koshi omu kuhubiri emyazi minja. Omufano, amango Paulo abonaga oku byakashobokana ahubiri bantu banene omu vile ye Efeso, akolesa akola kasanzi bwinja omu kuhubiri n’okujira abanafunzi mw’eyola vile.—1 Ko. 16:8, 9.

8 Paulo n’abandi Bakristu bakashubire kuhubiri bantu banene omu mwaka gwa 49 N.K.Y. (Mdo. 15:23-29) Amango entumwa n’abashamuka b’omu Yerusalemu bamalaga echibazo ch’okuchibwa [kutahiriwa], Paulo n’abandi bachimalire kumenyesa ebibaga ogola mwazi, boshi barhondera kuhubiri n’obushiru “emyazi minja y’echinwa cha Yehova.” (Mdo. 15:30-35) Okola kwalerha malehe machi? Ebiblia ederhere oku “ebibaga byagenderera kugwarha emisi omu bwemere byanagenderera kuyushuka buli lusiku.”—Mdo. 16:4, 5.

OKUNTU WAKAKOLESA AKASANZI K’OMURHULA ZENE

9. Hali nchi eli mu bihugo binene zene, na chibazo chihe rhwakachibaza?

9 Mu bihugo binene zene, rhugwerhe obuhuru b’okuhubiri. Olamire mu chiguma mw’ebyola bihugo si? Akaba ntyo ku bili, ochibaze ntya: ‘Gurhe ndinakolesa obola buhuru?’ Esiku z’obuzinda zisimisize oku bantu ba Yehova, bulala bali bakola kasi kanene k’okuhubiri n’okuyigiriza nk’oku karhasaga kukolwa omu gulu. (Mk. 13:10) Hali bintu binene rhwakakola mw’akola kasi.

Bantu banene bagishirwe bwenene omu kuja kuhubiri omu chindi chihugo changwa omu kuhubiri abantu banaganira olwindi lulimi (Olole echifungo che 10-12) *

10. Bichi olwandiko lwa 2 Timoteo 4:2 lurhuhebere omurhima rhukole?

10 Nka gurhe wakakolesa bwinja akola kasanzi k’omurhula? (Osome 2 Timoteo 4:2.) Olole bichi woyo changwa omuntu w’omu mulala gwawe akajira y’akola binene omu kasi k’okuhubiri, nkabaga omu kuba painiya. Kanola karhali kasanzi k’okulonza obuchire, birugu binene by’omubiri, bulala rhurhakachubukana ebyola bintu amango m’amalibuko makulu.—Mez. 11:4; Mt. 6:31-33; 1 Yo. 2:15-17.

11. Bichi Bahubiri baguma bajirire yi bagala kuhubiri emyazi minja ku bantu banene nk’oku byakagalikana?

11 Bahubiri banene bayigire olulimi luhyahya yi balukolesa omu kasi k’okuhubiri n’okuyigiriza. Olubaga lwa Yehova luli lwabarhabala omu kukula bitabu binene biyumangire oku Biblia mu ndimi zinene bwenene. Omufano, omu mwaka gwa 2010, ebitabu byerhu byalibonekene mu ndimi 500 ntya. Zene, bikala bibonekene mu ndimi zirhalukire 1 000!

12. Gurhe abantu banachiyunva amango bamayunva oburhumwa b’Obwami omu lulimi lwabo lw’akaburhano? Lerha omufano.

12 Gurhe bantu banene banachiyunva amango bamayiga okuli kurhengere omu Chinwa cha Mungu omu lulimi lwabo lw’akaburhano? Rhushambalage oku mufano gwa mwali-werhu wayungukaga n’embuganano y’eneo omu vile ye Memphis, Tennessee, États-Unis. Eyola mbuganano yageraga omu Chinyarwanda, lulimi luganirwa bwenene omu Rwanda, omu Congo (Kinshasa), n’omu Buganda. Enyuma w’eyola mbuganano, oyola mwali-werhu onaganira olola lulimi lwe Chinyarwanda aderha ntya: “B’oburhanzi nayunva enyigirizo z’ekiroho bwinja kurhenga ahanahamire omu États-Unis hamagera myaka 17.” Kweri, oyula mwali-werhu alihumirwe oku murhima bwenene amango ayunviriza ezola nyigirizo omu lulimi lwage lw’akaburhano. Akaba byakashobokana, obwene oku wakayiga olwindi lulimi y’orhabala abantu b’omu eneo yawe si? Byakaba bisimisize bwenene bulala omu eneo y’echibaga chawe muli bantu baguma bayunva basimire bwenene amango bali baganira olwindi-lwindi lulimi si? Akasi kawe k’obushiru, kakulerhera mwishingo gunene.

13. Gurhe bene-berhu b’omu chihugo che Risi balikoleseze akasanzi k’omurhula?

13 Arhali bene-berhu boshi bagwerhe obuhuru b’okuhubiri oku mugarogaro. Hali amango abakulu b’ebihugo bakaheba h’amarhegeko makomere m’okurhubuza kukola akasi kerhu k’okuhubiri. Omufano, waza ku bene-berhu b’omu chihugo che Risi. Balilibwizwe myaka minene, aliko omu Mwezi gwa 3, mwaka gwa 1991, oburhegesi bwabahereza obuhuru b’okuharamya Yehova. Mu amola mango, omu Risi mwaliri bahubiri b’Obwami 16 000. Hagerere myaka 20, oluganjo lwayushuka n’okurhaluka Bahubiri 160 000! Okuderha okuli, bene-berhu balikolere n’obwengehe amango baliherhe obuhuru b’okuhubiri. Akola kasanzi k’omurhula karhagendereraga. Aliko chiro akaba oku ehali zahindamukire mw’echola chihugo, bagenderere kuba Bahamiriza ba Yehova b’obushiru. Bagenderere kujira okwabo koshi bakagala yi bakolera Yehova.

AKASANZI K’OMURHULA KARHAGENDERERA

Omwami Asa amalire kusalira bwenene, Yehova aha echihugo che Yuda obuhimanyi eju y’abanzi babo banene banagwerhe emisi (Olole echifungo che 14-15)

14-15. Gurhe Yehova ayerekanaga emisi yage omu kurhabala Asa?

14 Omu siku za Asa, akasanzi k’omurhula kaliyinjire hika oku buzinda. Muliyoni muguma gw’abasoda baherhe emisi, gwarhengerera omu chihugo che Etiopiya. Zera, komanda wabo haguma n’abasoda bage, balichizerere oku bakahimire echihugo che Yuda. Aliko Omwami Asa arhalangaliraga oluganjo lw’abasoda bage, s’ahubwe, alangalira Yehova Mungu wage. Asa asalira ntya: “Mani Yehova Mungu werhu, orhurhabale, bulala rhukulangalire, n’omu zino lyawe, rhuyinjire kulwa n’echila chigusho.”—2 Ny. 14:11.

15 Chiro akaba oku abasoda be Etiopiya baliri banene kulusha kukuba kabiri abasoda be Yuda, Asa alimenyere oku Yehova aherhe misi minene n’obuhashe b’okurhabala abantu bage. Yehova arhabala abantu bage; n’abasoda be Etiopiya bahimwa.—2 Ny. 14:8-13.

16. Bichi biyerekene oku ebisanzi by’omurhula birhali byakugenderera?

16 Chiro akaba oku rhurhamenyere bwinja ebyahikira buli muguma werhu omu siku zayinja, rhumenyere konyine ok’omurhula abantu ba Mungu bakaba balimo, gurhagenderera. Oyibuke oku Yesu alilebere oku omu siku z’obuzinda, abanafunzi bage “bakashomberwe n’abantu b’amashanja moshi.” (Mt. 24:9) Entumwa Paulo nayo yaliderhere oku “balala boshi balonzeze kulama omu bushwekerezi haguma na Mungu omu buguma na Kristu Yesu, balibuzwa.” (2 Ti. 3:12) Shetani aherhe “burhe bunene,” rhwakanaba eyi rhuli rhwachirhebeka nka rhuwazize oku rhwakafuma oburhe bwage.—Ufu. 12:12.

17. Mu njira zichi obwemere bwerhu bwakageregezwa?

17 Omu siku zili ahala mbere, obwemere bwa buli muguma werhu, bwageregezwa. Hanola hofi-hofi, egulu lyahurana “n’amalibuko makulu marhasaga kubaho kurhenga oku murhondero gw’egulu kugera zene.” (Mt. 24:21) Mw’ebyola bisanzi, abantu b’omulala gwerhu bakarhugaruka n’akasi kerhu kakalahizwa. (Mt. 10:35, 36) Buli muguma bwage-bwage, nj’alangalira obulanzi n’oburhabale bwa Yehova kuguma na Asa si?

18. Nk’oku olwandiko lwa Waebrania 10:38, 39 luderhere, bichi byarhurhabala rhuchirheganye eju y’obuzinda bw’echihe ch’omurhula?

18 Yehova y’ab’arhurheganya, n’echola nji charhuma obwemere bwerhu nji bwaba bukomere. Ali ayerekeza “omuja mwimana onakengukire” y’arhuha ebilyo by’ekiroho omu kasanzi ka kwanene, bili byarhurhabala kugenderera kugwarha obwemere bukomere. (Mt. 24:45) Aliko nerhu, rhukwanene kujira oku rhwakagala yi rhukomeza obwemere bwerhu mu Yehova.—Osome Waebrania 10:38, 39.

19-20. Nk’oku olwandiko lwa 1 Mambo ya Nyakati 28:9 luderhere, bibazo bihe rhukwanene rhuchibaze, na bulagurhe rhukwanene kuchibaza byo?

19 Rhukwanene “rhulonze Yehova” kuguma n’Omwami Asa. (2 Ny. 14:4; 15:1, 2) Rhunahwanza kulonza Yehova omu kuyinja rhwamumenya n’okubatizwa. Rhunakolesa buli bisanzi byabonekene omu kukomeza obuzigire bwerhu ku Yehova. Yi rhugeregeza gurhe rhuli rhwakola ntyo, rhukwanene rhuchibaze ntya: ‘Kananja oku mbuganano z’echibaga oku kahunda?’ Amango rhwamaja oku mbuganano zirheganyizwe n’olubaga lwa Yehova, rhunashuba kugwarha emisi y’okukolera Yehova n’okupata echirhulirizo chirhengerere ku bene-berhu na bali-berhu. (Mt. 11:28) Rhwakashuba kuchibaza ntya: ‘Kanangwerhe efunzo lyani lye Biblia linja? Akaba olamire haguma n’omulala gwawe, k’onarheganya akasanzi k’okujira obuharamye b’omulala buli boso? Akaba olamire wenyine, k’onarheganya akasanzi k’okuyiga bwawe-bwawe? Aliko si kandi, onali wachihangana nk’oku byakashobokana okuhubiri n’okujira abanafunzi si?’

20 Bulagurhe rhukwanene kuchibaza ebyola bibazo? Ebiblia erhubwirire oku Yehova anasuzuma amawazo merhu n’ebili omu mirhima yerhu, b’obola nerhu rhukwanene rhujire ntyo. (Osome 1 Mambo ya Nyakati 28:9.) Nka rhubwene oku bihemere hajire ebi rhwahindamula omu mihigo yerhu, omu borhere bwerhu changwa omu mawazo merhu, rhukwanene rhuheme Yehova oburhabale yi rhugala kujira ntyo. Kanola kali kasanzi k’okuchirheganya oku bigeregezo bili embere zerhu. Orhazigaga chiro n’echintu n’echiguma chakubuza kukolesa n’obwengehe akasanzi k’omurhula!

WIMBO 62 Wimbo Mpya

^ mus. 5 Olamire omu chihugo wakaharamya mu Yehova onarhulerere si? Akaba ntyo ku bili, gurhe oli wakolesa akola kasanzi k’omurhula? Gunola mwazi gwakurhabala olole gurhe wakayiga Omwami Asa w’echihugo che Yuda n’Abakristu ba burhanzi. Balikoleseze obwengehe omu chihe ch’amango balilamire buzira milago.

^ mus. 3 AMAFASIRIYO M’EBINWA: Echinwa “murhula” chiderhere binene olekere okurhaba omu vita konyine. Echola chinwa ch’Echiebrania chishubire kulerha amawazo m’amagala menja, obulanzi, n’obubegere.

^ mus. 57 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Omwami Asa akula nakulu oku bugoli bulala aliri alerha emparamyo y’obubeshi. Abagwasi bimana ba Asa baliyigire omufano gwage, banahombola ebishushanyo.

^ mus. 59 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Omulume n’omukazi baherhe obushiru, bali bayorohya akalamo kabo yi baja kurhabala omu eneo ekenere bwenene abahubiri.