Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 4

Rhugenderere Kuyerekana Obuzigire Bukomberere

Rhugenderere Kuyerekana Obuzigire Bukomberere

“Muzigirane nka bantu ba mulala muguma n’okugwarhana k’obuzigire bukomberere buli muguma n’owindi.”​—RO. 12:10.

WIMBO 109 Pendaneni Sana Kutoka Moyoni

OKU BUGEKE *

1. Bichi biyerekene okw’abantu ba mu milala minene zene barhachijirana ku kasisi?

EBIBLIA yalibere yaleba ok’omu siku z’obuzinda abantu bakabere eyi barhaherhe “kasisi.” (2 Ti. 3:1, 3) Yi rhwachibonera gurhe obola bulebi buli bwayenera zene. Omufano, milala minene eli mw’akavulindi eju y’okushanda obuhya, n’echola charhumire abazere bashombana bwenene, n’abana banachiyunva oku barhazigirwe. Chiro n’abantu balamire mu nju nguma bakaba eyi barhachigwerhe obwira bukomere ahakagarhi kabo. Muntu muguma onahanula emilala aderhere ntya: “Omulume, omukazi, n’abana, barhachijira akasanzi k’okuganira haguma, si buli muguma kuj’ayorha achishwekere oku ordinatere yage, oku tablete, oku telefone, n’amasharha m’evideo. Chiro akaba oku boshi balamire mu nju nguma, aliko eyi ntaye omenyere owabo bwinja.”

2-3. a) Nk’oku olwandiko lwa Waroma 12:10 luderhere, bande rhukwanene kuyereka obuzigire bukomberere? b) Bichi rhwaganirako mu gunola mwazi?

2 Rhurhalonzeze kuyiganye engeso y’elila gulu y’okubula obuzigire. (Ro. 12:2) S’ahubwe, rhulonzeze rhuyerekane obuzigire bukomberere, arhali mp’oku bantu b’emilala yerhu bonyine, s’ahubwe ku na balala bali bachi-berhu omu bwemere. (Osome Waroma 12:10.) Obuzigire bukomberere k’okuderha gurhe? Chiba chinwa chikoleswa omu kuyerekana ahanene obuzigire buba ahagarhi k’abantu ba mulala muguma. Obuzigire buli nk’obola bu rhukwanene kuyerekana omu mulala gwerhu gw’ekiroho, k’okuderha ku bene-berhu na bali-berhu b’Abakristu. Amango rhwamayerekana obuzigire bukomberere, rhwanarhabalana rhweshi rhugenderere kukolera Yehova omu buguma n’omu busime.​—Mik. 2:12.

3 Yi rhumenya gurhe rhwakakuza n’okuyerekana obuzigire bukomberere, rhuganire oku by’emifano eli omu Biblia yakarhuyigiriza.

YEHOVA “AB’AYUNJULIRENE OBUZIGIRE BUKOMBERERE”

4. Nka gurhe olwandiko lwa Yakobo 5:11 lurhurhabere rhubone kangana gurhe Yehova ab’arhuzigire?

4 Ebiblia eyerekene engeso zinja bwenene za Yehova. Omufano, ederhere oku “Mungu buba buzigire.” (1 Yo. 4:8) Okumenya oku ntyo ku Yehova ali kurhumire rhwayunva rhusimire rhube bera bage. Aliko kandi Ebiblia ederhere oku Yehova “ab’ayunjulirene obuzigire bukomberere.” (Osome Yakobo 5:11.) Obwene gurhe ebyola binwa byava byayerekana kangana gurhe Yehova ab’arhuzigire!

5. Nka gurhe Yehova anayerekana olukogo, na gurhe rhwakamuyiga?

5 Ololage gurhe olwandiko lwa Yakobo 5:11 luchangire obuzigire bwa Yehova bukomberere n’eyindi ngeso yage erhuma rhwamuyegera, k’okuderha olukogo lwage. (Kut. 34:6) Njira nguma Yehova anarhuyereka m’olukogo kuba kurhubabablira amagosa rhwajirire. (Zb. 51:1) Omu Biblia olukogo luderhere binene bwenene kulusha obubabale. Olukogo kali kasisi (chihamba) omuntu anayunva omu murhima gwage amango amabona oli alibuka, n’okushunikwa achihangane kurhabala oyola muntu. Yehova aderhere okw’enyorha nene aherhe y’okurhurhabala elushire akasisi omukazi ajira oku mwana wage. (Isa. 49:15) Amango rhuli omu bibazo, olukogo lwa Yehova lunamushunika arhurhabale. (Zb. 37:39; 1 Ko. 10:13) Rhwakayereka bene-berhu na bali-berhu olukogo omu kubabalira n’okurhababikira omujinya amango bamarhuvuna omurhima. (Efe. 4:32) Aliko enjira nkulu rhwakayereka mu bene-berhu na bali berhu olukogo, kuli kubarhabala amango bali bahurana ebibazo bikomere. Amango obuzigire bwamarhushunika rhugwarhe olukogo oku bandi, rhwanaba eyi rhuli rhwayiganya Yehova, lwiganyo lukulu l’obuzigire bukombeberere.​—Efe. 5:1.

YONATANI NA DAUDI “BALIHEBERHWE HAGUMA OMU BWIRA BUKOMERE”

6. Gurhe Yonatani na Daudi, baliyerekene obuzigire bukomberere buli muguma n’owindi?

6 Ebiblia ederhere eju y’abantu barhali bashinganyanya baligalire kuyerekana obuzigire bukomberere. Rhulole omufano gwa Yonatani na Daudi. Ebiblia ederhere ntya: “Yonatani na Daudi baliheberwe haguma omu bwira bukomere, na Yonatani ahwanza kumuzigira nk’okw’achizigire.” (1 Sa. 18:1) Yehova alichishogere Daudi abe mwami enyuma za Sauli. Enyuma w’aho Sauli abikira Daudi omujinya bwenene n’okulonza kumuyirha. Aliko Yonatani arhachihiraga haguma n’eshe m’ogola muhigo g’okuyirha Daudi. Yonatani na Daudi baja chihango n’okulaganyana oku bagenderera kurhabalana buli mango.​—1 Sa. 20:42.

Yonatani na Daudi baliri bera bakomberene chiro akaba oku Yonatani aliri mukulu bwenene kumulusha (Olole echifungo cha 6-9)

7. Bichi byakarhumire Yonatani na Daudi barhaba bera?

7 Bisomeze okubona gurhe Yonatani na Daudi babaga bera kangana ahola, bulala haliri bintu binene byakarhumire barhaba bera. Omufano, Yonatani alilushire Daudi nka myaka 30 ntya. Yonatani akabwene nka ntacho akakola haguma n’oyola murhabana ochili mudorho bwenene kuye orhanaza kugera mu bintu binene bwenene kuguma naye. Aliko, Yonatani arhabonereraga Daudi.

8. Bichi biyerekene oku Yonatani aliri mwira mwinja wa Daudi?

8 Yonatani akayunvire Daudi obongwa. Bulala Yonatani yi waliri mugala murhanzi w’Omwami Sauli, yi wakakulikire eshe oku chirhi. (1 Sa. 20:31) Aliko Yonatani aliri mwirhohye, na mwimana ku Yehova. Echola charhuma akenga omuhigo gwa Yehova g’okuchishoga Daudi ku yi nj’obage mwami. Analiri mwimana ku Daudi bwenene chiro akaba okw’echola chaliri chagayisa Sauli bwenene.​—1 Sa. 20:32-34.

9. Ka Yonatani aliri ayunvira Daudi obongwa? Ofasiriye.

9 Yonatani aliherhe obwira bukomberere ku Daudi, che charhumaga arhayinja amuyunvira obongwa. Yonatani alimenyere kukolesa bwinja emiherho omu ntambala, anagendaga alwa n’obushiru bwenene. Yewe n’eshe Sauli balimenyikene nka bantu ‘bayanguhire kulusha rubaka, banagwerhe emisi bwenene kulusha basimba.’ (2 Sa. 1:22, 23) Echola chakarhumire achivugira obuhimanyi bwage. Aliko, Yonatani arhaliri muntu w’okuchilwirako changwa w’obongwa. Ahubwe, alisimisizwe n’obushiru bwa Daudi n’obulangalire aligwerhe ku Yehova. Kweri, amango Daudi amalaga kuyirha Goliati, yi Yonatani ahwanzaga kumuzigira bwenene nk’okw’achizigire. Gurhe rhwakayerekana obuzigire bukomberere buli nk’obola ku bene-berhu na bali-berhu?

GURHE RHWAKAYEREKANA OBUZIGIRE BUKOMBERERE?

10. “Okuzigirana bwenene buli muguma n’owindi n’omurhima goshi,” k’okuderha gurhe?

10 Ebiblia erhubwirire oku “rhuzigirane bwenene buli muguma n’owindi n’omurhima goshi.” (1 Pe. 1:22) Yehova arhulekere olwiganyo rhwakayiga. Arhuzigire bwenene, na nka rhugenderere kuba bimana embere zage, ntacho chakarhuma aleka kurhuzigira. (Ro. 8:38, 39) Hanola, echinwa che Chigiriki chitafusirirwe “bwenene,” chihanire ewazo ly’omuntu oli wachihangana loshi y’ayerekana obuzigire. Hakagera amango byahema rhulwise n’okuchihangana bwenene yi rhuyereka bene-berhu na bali-berhu obuzigire. Amango abandi bamarhugayisa, bihemere rhugenderere “kulemberana omu buzigire, rhwanachihangana okwerhu koshi kugendereza obuguma bw’eroho, omu chifundo chirhushwekere haguma ch’omurhula.” (Efe. 4:1-3) Amango rhuli rhwachihangana kugendereza “echifundo ch’omurhula” rhurhayinja rhwachiseza oku magosa ma bene-berhu na bali-berhu. Rhwajira okwerhu koshi rhugalire yi rhubona bene-berhu na bali-berhu nk’oku Yehova anababona. —1 Sa. 16:7; Zb. 130:3.

Paulo alibwirire Euodia na Sintiki bachihangane bayunvikane; nerhu hanagera akasanzi byarhukomerera kuyunvikana na bene-berhu na bali-berhu (Olole echifungo che 11)

11. Bulagurhe hakagera amango byakomera okugenderera kuyerekana obuzigire bukomberere?

11 Buli mango, birhaba biyorohere okuyereka bene-berhu na bali-berhu obuzigire bukomberere, n’ahanene nka hali amagosa mabo rhumenyere. Bibonekene oku Bakristu baguma b’omu mango m’entumwa baliri bahurana echola chibazo. Omufano, nkabaga Euodia na Sintiki barhaliherhe chibazo amango baliri bakola “omu buguma na Paulo eju y’emyazi minja.” Aliko eju y’empavu nguma, hagera amango byabakomerera okuyunvikana. Echola charhuma Paulo abahira omurhima “bayunvikane muli Waliha.”​—Flp. 4:2, 3.

Abashamuka bachili misole n’abakala bashajire bakaba bera b’oku murhima (Olole echifungo che 12)

12. Gurhe rhwakajira yi rhugwarha obuzigire bukomberere ku bene-berhu na bali-berhu?

12 Gurhe rhwakayereka bene-berhu na bali-berhu obuzigire bukomberere zene? Amango rhwamamenya bene-berhu na bali-berhu bwinja, rhwanabona oku biyorohere okubayunva n’okubayereka obuzigire bukomberere. Emyaka changwa ok’omuntu akulaga birhakarhuma rhurhaba bera. Oyibuke oku Yonatani alilushire Daudi nka myaka 30 ntya, s’aliko baba bera bwenene. Hali omuntu omu chibaga chenyu wakachishoga abe mwira wawe chiro akaba okw’ali mukulu changwa mudorho ku woyo si? Okajira ntyo, wayerekana oku “ozigire echinya-buguma choshi cha bene-berhu.”​—1 Pe. 2:17.

Olole echifungo che 12 *

13. Bulagurhe rhurhakagala kugwarha obwira bukomere na buli muntu w’omu chibaga?

13 K’okuderha ok’okugwarha obuzigire bukomberere ku bene-berhu na bali-berhu kuderhere oku boshi b’omu chibaga bakwanene babe bera berhu b’oku murhima si? Nanga birhakashobokana. Kurhali kubi okugwarha obwira bukomere na bantu baguma bulala mweshi mugwerhe bintu biguma munasima. Yesu alisimire entumwa zage zoshi, aliko alisimire Yowane kulusha abandi. (Yoh. 13:23; 15:15; 20:2) Aliko Yesu arharholaga Yowane nka ye w’akamaro kulusha abandi. Omufano, amango Yowane na Yakobo mwene-wabo baja kuhema efasi z’embere-mbere omu Bwami bwa Mungu, Yesu ababwira ntya: “Arhali nyenkwanene kuderha nde wayikala ekulyo changwa ekulembe kwani.” (Mk. 10:35-40) Rhukwanene okuyiga Yesu omu kurhabona nka bera-berhu b’oku murhima bali b’akamaro bwenene kulusha abandi bantu. (Yak. 2:3, 4) Nka rhubwene bera-berhu ntyo, eyi rhuli rhwalerha akavulindi, n’obola eyola ngeso erhakwanene ebonekane omu Bakristu omu chibaga.​—Yud. 17-19.

14. Nk’oku olwandiko lwa Wafilipi 2:3 luderhere, bichi byarhurhabala rhulekane n’engeso y’obuchilwira?

14 Amango rhwamayerekana obuzigire bukomberere buli muguma n’owindi, rhwanalanga echibaga chirhabaga mw’engeso y’obuchilwira. Rhuyibuke oku Yonatani arhaliri alwisa Daudi changwa amuyunvire obongwa mpu bulala yewe yiwakajire oku chirhi ch’obwami. Rhweshi rhukwanene kuyiga omufano gwa Yonatani. Mumenye mwayunvira abenyu obongwa eju y’empano zabo, “aliko, oku bwirhohye mubone abandi oku bali b’akamaro bwenene kubalusha.” (Osome Wafilipi 2:3.) Muyibuke oku buli muntu omuchibaga agwerhe ech’amalire. Nka rhugenderere kuba berhohye rhwalema rhwabona engeso zinja za bene-berhu na bali-berhu, n’okukulikira olwiganyo lwabo l’obwimana.​—1 Ko. 12:21-25.

15. Bichi ebyahikiraga Tanya n’omulala gwage birhuyigirize?

15 Amango rhuli rhwahurana ebibazo, Yehova anarhurhuliriza kugerera obuzigire bukomberere n’oburhabale bene-berhu na bali-berhu banarhuha. Rhushambale oku byahikiraga mulala muguma enyuma y’okumala kuyunviriza eprograme ya Lweboso y’Embuganano y’Amashanja ya 2019 yaliderhere “Upendo Haushindwe Hata Kidogo” yabaga omu Etats-Unis; yaliri kw’abantu barhengerere omu bindi bihugo. Tanya, nyina wa bana 3 aderhere ntya: “Rhwaliri omu mutugari gwerhu rhuli rhwagaluka oku otele rhwalipangire ko, ogwindi mutugari gwava gwarhenga omu njira yago, n’okurhukonga. Ntaye n’omuguma walikoromekere, aliko rhweshi rhwarhenga omu mutugari rhwayimanga omu barabara, eyi rhwabere nka bijunji. Muntu muguma waliri olwindi lunda lw’ebarabara arhuhamagala rhuje omu mutugari gwage arhuheke. Aliri windi mwene-werhu naye warhengaga kw’eyola mbuganano. Arhali mpu yenyine wayumangaga ahola, si na bandi bene-berhu barhano barhengereraga omu chihugo che Suède. Bene-berhu bampobera na mwali-wani n’obonjo, n’echola charhuhira omurhima bwenene! Nababwira oku nta chibazo, aliko barhalonzaga kurhuleka rhwenyine, babera nerhu mpaka ah’abanganga bayinjiraga, n’okulola akaba rhwapatire buli chintu rhwalikenere. Amango moshi echola chibazo chalimalire, rhwabona oku Yehova arhuzigire. Echola chakomeza obuzigire bwerhu ku bene-berhu na bali-berhu, chanarhuma rhwashuba kusimiswa na Yehova bwenene.” Wakayibuka amango walikenere oburhabale bwenene, na bene-berhu bakuyereka obuzigire bukomberere si?

16. Mpanvu zihe rhugwerhe zakarhuma rhwayerekana obuzigire bukomberere?

16 Waza oku bintu binja byakaba nka rhuyerekene obuzigire bukomberere buli muguma n’owindi. Rhwarhuliriza bene-berhu na bali-berhu bakenere oburhabale, rhwakomeza obuguma bw’abantu ba Mungu, rhwayerekana oku rhuli banafunzi ba Yesu, n’echola chanakulula balala baherhe omurhima gukwanene bahwanze kukolera Yehova. N’echakamaro bwenene, rhwakuza “Darha w’olukogo lunene, na Mungu w’echirhulirizo choshi,” Yehova. (2 Ko. 1:3) Rhujage rhwagenderera rhweshi, kugwarha n’okuyerekana obuzigire bukomberere!

WIMBO 130 Uwe Mwenye Kusamehe

^ mus. 5 Yesu aliderhere okw’abanafunzi bage bakamenyikene kugerera obuzigire bakagwarheneko. Rhweshi rhunachihangana kuyerekana obuzigire buli nk’obola. Rhwakakomeza obuzigire ku bene-berhu na bali-berhu, omu kubayereka obuzigire bukomberere, k’okuderha obuzigire bukomere bwenene buba ahagarhi k’abantu ba mulala muguma. Gunola mwazi gwarhurhabala rhugwarhe, rhunakuze obuzigire bukomberere ku balala bali bachi-berhu omu bwemere.

^ mus. 55 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Omushamuka ochili musole oli wayiga binene oku windi mushamuka okala ashajire, y’ayegerezwa n’obushagaluke omu mw’oyola mushamuka okala ashajire. Bowe na bakabo yi bayerekana obuzigire n’okusangira akalyo haguma.