Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Z’AKALAMO K’ABANTU

Rwaliyigire Okurharhenguha Yehova Haba n’Eliguma

Rwaliyigire Okurharhenguha Yehova Haba n’Eliguma

OLWINJI lwaliri lwabirunduka mw’amabale n’ebyondo eju y’eshorha yabaga yanywerere mo. Rhwaliri rhwalonza rhuyambuke aliko amenji mali mabirira mabaga mahekere echilalo. Nyono na bani Harvey, n’owaliri warhutafusiri omu lulimi lwe Amis rhwalichuyunvirhe rhuhwererwe na ntaho rhwapata oburhabale. Bene-berhu nabo baliri eyindi ngambo baliri balola eyi nabo bagayire, rhwahwanza kuyambuka. Ech’oburhanzi, rhwahira akatugari kerhu omu kamiyo kabere nka kazibuha bugeke. Sasa, bulala inta kamba changwa obulegule bwalikashwekere, byahema akola kamiyo kayambuke kubuya-buya mw’ebyola binji. Rhwaliri rhwabona nk’olugenzi lurhali lwahwa chiro; aliko rhwazinda eyi rhwayambukire buzira chibazo aliko eyi rhuli rhwagenda rhwalakirira Yehova omu sala. Gwaliri mwaka gwa 1971, eyi rhuli engambo z’emahulukiro me Taiwan hale bwenene n’emwerhu. Muleke mbabalire oku ngani.

OKU RHWAYIGAGA KUSIMA YEHOVA

Harvey yi waliri fula mu bene-babo bane. Omulala gwage gwayigiraga okuli omu Midland Junction, Emazikiro me Australia, omu chihe ch’obukene budarhabere b’omu myaka ya 1930. Harvey akula ey’asimire Yehova na ntyo abatizwa ey’aherhe myaka 14. Arhalegamaga, ayiga okurhalahira amakasi bamuhere omu chibaga. Achili murhabana ntya, mango maguma alahira okw’arhasoma Omunara g’Omulanzi oku mbuganano ey’ali awaza oku arhagala. Aliko mwene-werhu muguma aganira na Harvey amurhabala awaze okwindi, amubwira ntya: “Nk’omuntu amakubwira mp’ojire chintu chilebe omu lubaga lwa Yehova ey’abwene oku wachigala!”​2 Ko. 3:5.

Nayigiraga okuli omu Angletere haguma na nyama na mwali-werhu mukulu. Papa yewe ajaga ayiga okuli buzinda, aliko burhanzi aliri apinga bwenene. Chiro akaba okw’arhalilonzeze, nabatizwa eyi ntaza yeneza chiro myaka 10. Nachihirira omuhigo g’okuba painiya omu kulonza nj’imbe misiyonere. Aliko, papa arhanyemereraga naba painiya intanaza yeneza myaka 21. Intalilonzeze kulindira myaka mingana ahola. Nantyo amango nayenezaga myaka 16, anyemerera kuhamira omu Australia kulama emwa mukulu-wani wabaga wahamire mw’echola chihugo. Naho lero, nayeneze myaka 18, nahwanza obupainiya.

Olusiku l’obuhya bwerhu omu 1951

Rhwashimanana na Harvey omu Australia. Rhwembiye rhwaba eyi rhuherhe omuhigo g’okuba bamisiyonere. Rhwashabana omu mwaka gwa 1 951. Rhwamalire myaka 2 rhuli rhwakola obupainiya haguma, rhwahwanza kola omu muzunguluko. Omuzunguluko gwerhu gwalirholere echigabi chinene ch’Emazikiro me Australia. Na ntyo rhwakazaga zigana kubalamira omu maeneo ma hale bwenene m’echuka.

OMUHIGO GWERHU GWAYENERA

Kuhabwa ediplome z’Egileyadi omu Yankee Stadium omu 1955

Omu mwaka gwa 1954, barhuhamagala oku somo lya 25 ly’amasomo me Gileyadi. Ahola omuhigo gwerhu g’okuba bamisiyomere gwaba eyi gukala kuyenera! Rhwagenda omu chombo kugera omu New York n’okunahwanza amasomo m’Ebiblia maserere. Nk’okubyanabaga bipangirwe oku programe y’amasomo, rhwalikwanene rhuyige Echiespanyole, n’echola chaliri eyi chibazo ku Harvey bulala arhagendaga agala kuchisa ba “r” bage bwinja.

Oku rhuli rhwasoma, abalimu batangaza okw’abasimire barhumwe omu Japon bayandike amazino mabo oku somo ly’okuyiga Echijapone. Rhwachishoga oku rhwaleka olubaga lwa Yehova lonyine lurhubwire engabane. Bugeke enyuma w’aho, Albert Schroeder, muguma w’omu balimu b’oku Gileyadi, ayunva oku rhurhayandikisize amazino merhu. Arhubwira: “Mushube mubiwazeko.” Abwene oku rhugenderere kugangana, avaderha: “Nyono haguma n’aberhu balimu rhwabayandikire. Mulole akaba mwakagala kuyiga Echijapone.” Harvey achigala juba-juba.

Rhwageraga omu Japon omu 1955 eyi bahubiri 500 bonyine bali omu chihugo choshi. Harvey aliherhe myaka 26, nani 24. Barhurhuma omu eneo y’engambo y’eporo y’evile eyirikwa Kobe, rhwakola ho myaka ene. Kisha rhwasima bwenene amango barhubwira oku rhushube rhugalukire akasi k’omuzunguluko. Rhwakolera hofi n’evile eyirikirwe Nagoya. Rhwalisimire ebintu byoshi mw’eyola ngabane, bene-berhu, ebilyo, n’okuntu echihugo chishushire. Aliko harhalegamaga rhwapata akandi kasanzi k’okurharhenguha Yehova.

ENGABANE MPYAHYA YALERHAGA EBIBAZO BIHYAHYA

Rhwembi Harvey n’abandi bamisiyonere omu Kobe, Japon omu 1957

Hahwere myaka esharhu rhuli omu kasi k’omuzunguluko, omurhabi gwe Japon gwarhubaza akaba rhwakasima rhuje Etaiwan kuhubiri obuko buguma bwa mw’echola chihugo buyirikwa Amis. Bene-berhu baguma b’Abaamis bali babere bigamba by’obwemere. Ebeteli ye Taiwan yaba ey’ekenere omuntu oyinji kuderha bwinja Echijapone y’arhabala kulwisa obola bugamba. * Rhwalisimire akasi kerhu omu Japon bwenene, n’eju y’echola, byalirhukomerere okuyemera. Aliko Harvey ali ayigire okurhalahira engabane bamuhere, n’eju y’echola rhwayemera rhwagenda.

Rhwagera yo omu Mwezi gwe 11, 1962. Etaiwan yaliherhe bahubiri 2271, abanene mu bo baliri Baamis. Aliko sasa ech’oburhanzi, byalirhuhemere rhurhange rhuyige Echishinwa. Rhwaliherhe katabu kaguma konyine k’okuyigira mw’Echishinwa, n’omwalimu orhenji kuderha Echingereza, aliko tu rhwayiga.

Siku zigeke rhumalire kugera Etaiwan, Harvey ashimikwa kuba mukozi w’omurhabi, k’okuderha oku ayumangire akasi k’amahubiri mw’echola chihugo. Ebeteli yaliri ngeke, n’eju y’echola Harvey akagalire kumala akasi kage k’omu biro anagale kukola haguma na bene-berhu b’Abaamis nka maboso masharhu oku mwezi. Na mango maguma-maguma aliri akola nka mwimangizi w’ewilaya, k’okuderha oku alikwanene ageze amajambo oku mbuganano zikulu. Harvey akagalire kugeza amajambo omu Chijapone n’ahola bene-berhu b’Abaamis banayunva bwinja. Aliko oburhegesi bwaderha oku embuganano zoshi z’amadini zikwanene kugezwa omu Chishinwa chonyine. Byahema Harvey ahanze alwisa-lwisa kugeza ejambo omu Chishinwa n’owindi mwene-werhu anatafusiri omu Chiamis.

Etaiwan yalirhegekerwe n’abasoda, n’eju y’echola byalihemere bene-berhu baleme bahema oruhusa embere y’okujira embuganano zikulu. Okupata oruhusa birhaliyoroheze; abapolisi baliri bazigana kucherehwesa ebiratasi by’oruhusa. Amango eboso ly’embuganano lyaliri lyahika abapolisi barhanakola nya biratasi nyine, Harvey anabayikalira kugera ah’ababikolera. Sasa abapolisi banachiyunva barharhulerere okubona omuntu w’embuga ali ahakagarhi kabo. Amola mayeri mafarha.

OKUZAMUKA KWANI OKU MUSOZI OB’OBURHANZI

Okuyambuka olwinji lurhakumbukire (lurhalehere) omu Taiwan rhuja kuhubiri

Amaboso moshi rhwagezeze na bene-berhu byaliri byarhuhema rhulambagire hofi sa nguma changwa na kuchubusa, eyi rhuli rhwashona oku misozi n’okuyambuka enyinji. Inyibukire gurhe nashonaga ob’oburhanzi oku musozi. Okurhwanamala kuyukula juba-juba, rhwafarha omutugari gwa 5:30 y’emiseke, g’okurhuheka oku vilaje nguma ntya erhaliri hofi. Rhwahwanza rhwayambuka emihola mizibu-zibu y’enyinji n’okuzamuka emisozi. Yaliyimangire bwenene omu kuntu okuderha mpu ndole embere, eyi magulu m’oli embere zani monyine nabona.

Elyola sezi, Harvey ahubiri na bene-berhu baguma ba mw’eyola vilaje, eyi nani yi nahubiri nyenyine omu kavilaje kaliri mw’abantu banaderha Echijapone. Kugera hofi sasaba, nayunva namanoka bulala nali namageza sa zinene ntalya. Buzinda najire nashimanana na Harvey, aba eyi nta windi muntu achili naye. Harvey aly’aguranyize amagazeti ku magi (mayayi) masharhu mabishi. Anyereka gurhe nakalya liguma omu kurhula akarhule oku nyunda zombi kisha nanalinunusa. Chiro akaba oku birhalishushire oku byakaba bilokere, nafa kulya liguma. Sasa si, nde waja walya elyo lyakasharhu mu rhwembi? Harvey alimpa ey’ali awaza oku arhagala kungenza elubanda lw’ogola musozi nka ngenderera kunoka n’enzara.

OKUYOGA OKUNTU RHURHAKOMERE

Oku mbuganano nguma y’omuzunguluko, nabona lero oku bintasaga kubonako. Rhwalichumbikire omu mwa mwene-werhu muguma hofi n’Echumbi ly’Obwami ntya. Bulala Abaamis basima kuyoga bwenene, muka mwimangizi w’omuzunguluko arhurheganyiza amenji m’okuyoga. Harvey aliherhe akasi, ambwira oku nyono ntange nyoge. Eby’okuyoga nabyo byalihirirwe mu bintu bisharhu: Embegeti y’amenji maganyire, ey’amadagarhire, n’ebase erhali mu chintu. Nabona nasomerwa, eyi muka mwimangizi w’omuzunguluko abihirire ahambuga konyine ahalolene bwinja-bwinja n’Echumbi ly’Obwami nobola eyi hali bene-berhu baguma baliri barheganya eby’embuganano. Namuhema echintu choshi-choshi chakaba nka chirido. Ampa akahuchu kali kagera mw’amasu! Nawaza mpu nkabaga nj’enyuma w’enju echichuchu ch’enju chaba nka chambisha, aliko haba eyi hali ebata ziguma zikaliha, yizaja zashoshola amarhwe mazo omu lugurhu zalonza zitotomore buli yeshi wakaba nk’ayegera. Nava nawaza mpu obola aba bene-berhu bali bakola, barhabona oku ndi nayoga. N’akaba ntayogere, nagayisa aba bantu. Leka nfe chakuyoga tu. Kunanajirire we.

Nyambere emishangi y’efete y’Abaamis

BAKULIRA ABAAMIS EBITABU

Harvey arhegera oku byaliri byakomerera bene-berhu banene b’Abaamis kujira amaja-mbere m’ekiroho bulala banene barhasomaga, na nta bitabu baligwerhe. Bulala hali eyi hamagera siku zigeke olulimi lw’Echiamis luhwanzize kuyandikwa omu lufabe lw’Echiroma, byashusha oku kwaba kwinja okuyigiriza bene-berhu kusoma olulimi lwabo. Akola kaliri kasi kakomere, aliko buzinda bene-berhu bagala kuyiga eju ya Yehova omu lulimi lwabo. Ebitabu by’Echiamis byarhondera kurhenga omu myaka ya 1960 n’omu gwa 1 968 Omunara g’Omulanzi omu Chiamis gwarhondera kurhenga.

Aliko, oburhegesi bwalahiza ebitabu birhayandikirwe omu Chishinwa. Na ntyo okuderha mpu rhuyake entambala, Omunara g’Omulanzi gw’Echiamis gwahwanza gwakolwa omu bulyo burhali kuguma. Omufano, hali amango rhwaliri rhwakula Omunara g’Omulanzi guyandikirwe mu ndimi ebiri, Echishinwa n’Echiamis. Nka hali owaja walonza kurhushagala, lwanaba eyi luchichire oku rhuli rhwayigiriza abantu Echishinwa. Kugera zene Olubaga lwa Yehova lwakulire ebitabu kamama omu Chiamis omu kurhabala abola bene-berhu bazigirwa kuyiga okuli kw’Ebiblia.​—Mdo. 10:34, 35.

ECHIHE CH’OKUCHESA

Omu myaka ya 1960 na 1970, Bene-berhu banene b’Abaamis barhalilamire nk’oku amakanuni ma Yehova mahemere. Bulala barhaliri baba eyi bayunvirhe bwinja amakanuni m’Ebiblia, baguma balichigwerhe engeso zibi, banalaluka, bananywa erhabi n’okukanja mburho ziguma z’okulalusya ziyirikwa miraa. Harvey alambagirira bibaga binene omu kulonza kurhabala bene-berhu bayunve gurhe Yehova yewe anabona ebintu bili nk’ebyo. Omu lugenzi luguma mw’ezola yirhwahuranaga na bila naderhaga oku murhangiro.

Bene-brhu baliri berhohye bayemera bahindamuka, aliko ech’okugayisa, abandi banene barhahindamukaga, n’oluganjo lw’abahubiri omu Taiwan lwarhoga kurhenga ku 2450 kugera ku 900 mu myaka 20. Byalivunire omurhima bwenene. Aliko rhwaba eyi rhumenyere oku Yehova arhakagisha olubaga lurhachere. (2 Ko. 7:1) Enyuma w’esiku bahwanza kuharamya Yehova omu njira ekwirire, na kugerera oku migisho ya Yehova, Etaiwan ekal’eli mu bahubiri 11000 zene.

Kurhangira omu myaka ya 1980 na kugenderera, rhwabona gurhe ehali y’ekiroho y’ebibaga by’Abaamis yiyagenderera kukwira, n’ahola byahema Harvey aj’ageza bisanzi binene oku baganira Echishinwa nacho. Alisimire bwenene okugala kurhabala balume banene ba bali-berhu nabo babe Bahamirizi ba Yehova. Inyibukire gurhe aderhaga oku alisimire bwenene amango muguma mw’abola balume asalira Yehova obwage b’oburhanzi. Nani mperhe obusime bwenene okubona narhabere banene baherhe emirhima minja nabo bayegere Yehova. Napatire n’obusime b’okukola oku Beteli ye Taiwan haguma na bana babiri omusole n’omunyere b’omuntu nayigirizaga Ebiblia.

OLUFU LUGAYISIZE

Zene, lero ntachili n’owerhu. Enyuma wa myaka hofi 59 y’obuhya bwerhu, Harvey wani ava afa, Lusiku 1, Mwezi 1, 2010 enyuma w’okulwisa akansere. Aligezeze myaka hofi 60 omu kasi k’amango moshi! Nchili namukumbula (kuyibuka) bwenene. Aliko naliyunvirhe obusime bunene orhakalola, okugwasanya naye omu siku zagerere z’akasi mw’ebyola bihugo bibiri bisimisize! Rhwayiga kuderha ndimi ebiri z’omu Asia zikomere, kwanza Harvey yewe ayiga na kuziyandika.

Myaka migeke enyuma waho, Ebaraza Lirhambwire lyabona oku bulala nkola nshajire, bihemere ngaluke omu Australia, narhanga waza ntya: “Ntasimire nkarhenga omu Taiwan.” Aliko Harvey alinyigirize akuntahira nkarhenguha olubaga lwa Yehova, n’eju y’echola nagenda. Buzinda, nayinja bona ku gasi byanalihemere mpame bulala nalikenere oburhabale.

Yinasimira kukolesa Echijapone n’Echishinwa chani omu kulambagiza abantu oku Beteli

Zene, yi nakola oku Beteli y’omu Australasia n’okuhubiri haguma n’echibaga oku buzinda bw’eboso. Nansima bwenene okukolesa Echijapone n’Echishinwa chani omu kulambagiza abantu oku Beteli. Bunola, yinalingiriza n’omurhima goshi gurhe echilagane ch’obufuke chayenera, bulala menyere oku Yehova agenderere kuyibuka Harvey wayigaga kurhamurhenguha haba n’eliguma.​—Yoh. 5:28, 29

^ mus. 14 Chiro akaba oku zene Echishinwa l’olulimi luyemererwe n’oburhegesi omu Taiwan, myaka minene Echijapone l’olwaliri lulimi lwabo luyemererwe. Na ntyo, Echijapone chaba eyi chichimenyikene ku bantu banene omu Taiwan.