Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 3

Ebi Rhwakayiga Kugerera Emiziga ya Yesu

Ebi Rhwakayiga Kugerera Emiziga ya Yesu

“Yesu arhoza emiziga.”​—YOH. 11:35.

OLWIMPO 17 “Nataka”

OKU BUGEKE *

1-3. Bibazo bihe byakarhuma abantu ba Yehova bashesha emiziga?

 MANGOCHI ochizindire laka? Mango maguma rhunarhoza emiziga y’obusime. Aliko mu mango manene, rhweshi rhunarhoza emiziga, bulala rhugwerhe akahinda oku murhima. Omufano, nkabaga rhwakalaka amango rhwamafisa omuzigirwa. Mwali-werhu muguma w’omu Etats-Unis oyirikirwe Lorilei, ayandikire ntya: “Naliri nayunva malumwa manene bwenene eju y’okufisa mwali-wani, kuhika n’amango naliri nachiyunva nka nta chintu chakantuliriza. Mw’amola mango, ntaliwazize oku hakahire amango akahinda kani kaba nka kahwa.” *

2 Hali ezindi mpanvu zakarhuma rhwashesha emiziga. Mwali-weru w’omupainiya w’omu Japon oyirikirwe Hiromi, aliderhere ntya: “Mango maguma inanyunva ngayire bulala abantu nampubiri oku bilolere Ebiblia barhasimisizwe. Hanagera amango ey’inamperhe emiza omu masu, nanahema Yehova antabale mbone omuntu oli walonza kumenya okuli.”

3 Ka mango maguma nawe onachiyunva kuguma n’abola bali-berhu? Banene mu rhwewe banachiyunva ntyo. (1 Pe. 5:9) Rhulonzeze “kukolera Yehova n’omwishingo,” aliko nkabaga rhwakamukolera eyi rhunali rhwalaka eju y’omugayo, okuvunika omurhima, changwa eju y’ezindi hali zoshi zigayisize zakageregeza obwimana bwerhu emwa Mungu. (Zb. 6:6; 100:2) Bichi rhwakajira amango rhuli rhwachiyunva ntyo?

4. Bichi rhwaganirako mu gunola mwazi?

4 Hali ebi rhwakayiga kugera omufano gwa Yesu. Mango maguma, aliyunvirhe mugayo gunene bwenene, n’echola charhuma ‘arhoza emiziga.’ (Yoh. 11:35; Lu. 19:41; 22:44; Ebr. 5:7) Rhushambalage kw’ebyola bintu byarhumaga alira. Oku rhuli rhwabiganirako, rhwalola bichi rhwakayiga oku bilolere Yesu n’Eshe Yehova. Rhwashuba kulola bichi rhwakajira amango rhwamahurana ebibazo byakarhuma rhwashesha emiziga.

YESU AMALAKIRA BERA BAGE

Orhabale balala bafisize, nk’oku Yesu naye ajiraga (Olole echifungo cha 5-9) *

5. Engani eli mu Yohana 11:32-36, bichi erhuyigirize oku bilolere Yesu?

5 Omu mwaka gwa 32 N.K.Y., mwira wa Yesu, Lazaro alwala n’okufa. (Yoh. 11:3, 14) Lazaro aliherhe bali-babo babiri, Mariya na Marta. Yesu alisimire ogola mulala bwenene. Abola bakazi bombi baliherhe mugayo gunene bwenene eju y’okufisa musheja-wabo. Enyuma y’okufa kwa Lazaro, Yesu abalamira omu vilaje ye Betaniya, emunda Mariya na Marta balilamire. Amango Marta ayunva ku Yesu ali omu njira y’ayinja, alibirha n’okuja buganana naye. Waza oku mugayo gungana gurhe aligwerhe amango aderha ntya: “Waliha, nkawaliri hano musheja-werhu arhakafire.” (Yoh. 11:21) Yesu amalire kubona Mariya n’abandi yi balaka, naye “arhoza emiziga.”​—Osome Yohana 11:32-36.

6. Bichi byarhumaga Yesu alaka amola mango?

6 Bichi byarhumaga Yesu alaka amola mango? Echitabu, Etude Perspicace des Ecritures chishubize ntya: “Olufu lwa Lazaro mwira-wage, n’akahinda bali-babo Lazaro baligwerhe, byarhuma ‘ababala mu mweye n’okushesha emiziga.’” * Nkabaga Yesu aliri awaza oku malumwa mwira-wage Lazaro aliri ayunva amango alilwere, n’okuwaza okuntu aliri achiyunva amango arhegeera oku akala kufa. Kweri, kandi Yesu alakaga eju y’okubona mugayo gungana gurhe Mariya na Marta baligwerhe eju y’okufa kwa musheja-wabo. Akaba wafisize mwira wawe w’oku murhima changwa omuntu w’omu mulala gwawe, kweri nawe wachigerere kuchiyunva ntyo. Rhulolage bintu bisharhu rhwakayiga oku bilolere amola mango Yesu alakaga.

7. Bichi rhwayigire oku bilolere Yehova kugerera emiziga Yesu asheshaga eju ya bera bage?

7 Yehova ayunvirhe okuntu oli wachiyunva. Yesu ali “mufano gushinganyanya” gw’Eshe. (Ebr. 1:3) Amango alaka, aliyerekene okuntu Eshe anachiyunva. (Yoh. 14:9) Akaba oli wachiyunva kubi eju y’okufisa omuzigirwa wawe, wakachizera oku Yehova arhali abona omugayo gwawe konyine, s’aliko naye ali aguyunva bwenene. Alonzeze kufumya omurhima gwawe guvunikire.​—Zb. 34:18; 147:3.

8. Bulagurhe rhwakachizera oku Yesu nj’afula abazigirwa berhu?

8 Yesu alonzeze kufuula abazigirwa bawe. Kasanzi kageke embere Yesu alake, aheba Marta omurhima ntya: “Musheja-wenyu afuuka.” Marta ayemera ebi Yesu aderhaga. (Yoh. 11:23-27) Bulala Marta aliri aharamya Yehova oku bwimana, alimenyere bwinja ok’omulebi Eliya na Elisha balifuulire abantu omu mango mageraga. (1 Fa. 17:17-24; 2 Fa. 4:32-37) Kandi nkabaga abaga ayunvirhe emyazi oku bilolere abantu Yesu afuulaga. (Lu. 7:11-15; 8:41, 42, 49-56) Nawe wakachizera oku nji washuba kubona omuzigirwa wawe wafire. Bobuno, bichi rhwayigire oku bilolere okuntu Yesu alakaga amango aliri arhuliriza bera bage baliherhe akahinda? Rhwayigire okw’agwerhe enyorha y’okufuula abafire!

9. Kuguma na Yesu, gurhe wakarhabala balala bafisize? Lerha omufano.

9 Wakarhabala balala bafisize. Yesu arhalakaga haguma na Marta na Mariya konyine, s’analibayunvirize n’okubabwira emyazi ehebere omurhima. Nerhu rhwakajirira ntyo abafisize. Dan, mushamuka muguma olamire omu Australia, aderhere ntya: “Nalikenere oburhabale amango nafisaga mukani muzigirwa. Bene-berhu banene na bakabo, baliri tayari kunyunviriza ebudufu n’ezuba. Baliri bandeka nderhe ebingayisize, barhaliri bachiyunva kubi amango naliri nalira. Kandi baliri bashuba kuntabala, nk’okunshukira omutugari gwani, okunjiira omu soko, n’okunvuyira ebilyo amango ntaligalire kukola amola makasi nyenyine. Banaliri bazigana kusalira haguma nani. Balichiyerekene oku bali bera benja na bene-babo omuntu ‘baburhirwe amango m’omugayo.’”​—Mez. 17:17.

YESU AMALAKIRA ABATURANYI BAGE

10. Bichi biganirirwe omu Luka 19:36-40?

10 Yesu ahikaga omu Yerusalemu omu Siku 9, Mwezi gwa Nisani, 33 N.K.Y. Okw’anali ayegera evile, echigusho ch’abantu chachigusha haguma, n’okulambula emyambaro yabo ahashi omu barabara embere zage omukuyerekana oku bamuyemerere yewe nka Mwami. Kweri amola maliri mango m’omwishingo. (Osome Luka 19:36-40.) Abanafunzi bage barhaliwazize ebyakarhengerere enyuma w’aho. “Amango [Yesu] agera hofi ne Yerusalemu, alola eyola vile n’okuyilakira.” N’emiziga omu masu, Yesu aderha oku bilolere ebintu bibi byaliri hofi kuhikira abantu balamire omu Yerusalemu.​—Lu. 19:41-44.

11. Bichi byarhumaga Yesu alakira abantu balilamire omu Yerusalemu?

11 Yesu aligayire bulala alimenyere oku banene omu Bayahudi barhakayemerere oburhumwa b’Obwami. Bobuno e Yerusalemu yakalimbwirwe, n’Omuyahudi yeshi-yeshi wakafumire, akahekerwe buhungiro. (Lu. 21:20-24) Ech’okugayisa kuli kubona oku, nk’oku Yesu anaderhaga, bantu banene bamulahira. Nka gurhe bantu banene banajira oku bilolere oburhumwa b’Obwami ah’olamire? Akaba bageke babanayemera obayigirize okuli, bichi emiziga ya Yesu yakakuyigiriza? Rhushambale ku bindi bintu bisharhu eyola miziga yakarhuyigiriza.

12. Bichi rhwakayiga oku bilolere Yehova, kugerera emiziga Yesu asheshaga eju y’abaturanyi bage?

12 Yehova alagire oku bantu. Emiziga ya Yesu erhuyibwise kangana gurhe Yehova alagire oku bantu. “Arhalonzeze oku hajire muntu n’omuguma walimbuka s’aliko alonzeze boshi bahungame.” (2 Pe. 3:9) Zene rhwakayerekana obuzigire buli nk’obo oku bantu rhunahubiri omu kuchihangana buli mango rhubarhabale bayige oku bilolere emyazi minja y’Obwami.​—Mt. 22:39. *

Ohindamule eprograme yawe y’okuhubiri, nk’oku Yesu naye ajiraga (Olole echifungo che13-14) *

13-14. Nka gurhe Yesu aliyerekere abantu obonjo, na gurhe rhwakakuza eyola ngeso nyinja?

13 Yesu alikolere bwenene omu kasi k’okuhubiri. Yesu aliyerekene obuzigire oku bantu omu kugenderera kubayigiriza buli kasanzi koshi kaliri kabonekana. (Lu. 19:47, 48) Bichi byaliri byamusunika ajire ntyo? Alibayunvirhire obonjo. Mango maguma, bantu banene balilonzeze kuyunviriza ebinwa bya Yesu, omu kuntu yewe n’abanafunzi bage “barhabonaga chiro n’akasanzi k’okulya.” (Mk. 3:20) N’amango muntu muguma alonza kuganira haguma naye ebudufu, Yesu aliri tayari kumuyunviriza. (Yoh. 3:1, 2) Bantu banene omu baliri bayunviriza Yesu, barhabaga banafunzi bage. Aliko boshi baliri bamurhega amarhwiri, bali bwene obuhamirizi buyenere. Zene rhulonzeze kuha buli buguma akasanzi k’okuyunviriza emyazi minja. (Mdo. 10:42) Yi rhuyeneza echola, birhuhemere rhuhindamule enjira rhuli rhwahubirimo.

14 Obe tayari kujira ebi wahindamula. Nka rhuli rhwahubiri mu kasanzi kaguma kan’akola, echola chakarhuma rhurhabuganana n’abantu balonzeze kuyiga oku bilolere emyazi minja. Painiya muguma oyirikirwe Matilda aderhere ntya: “Nyono na bani rhunachihangana kulambagirira abantu omu kasanzi karhali kuguma. Esezi-sezi, rhunahubiri omu eneo y’obuchuruzi. Emidi, amango bantu banene bali bagera-gera omu njira, rhunakolesa eprezantware. Egolo, rhunabona oku kali kasanzi kenja k’okubugana abantu ahamwababo.” Rhurhakwanene kuhubiri konyine omu saa rhubwenene oku zezirhusimisize, aliko rhwakahindamula eprograme yerhu y’amahubiri rhwanayihuzanya n’esa bantu banene bakabonekana mo. Rhukajira ntyo, rhwachizera oku byasimisa Yehova.

YESU AMALAKA BULALA ALAGIRE OKU ZINO LY’ESHE

Olakirire Yehova amango oli mu milago, nk’oku Yesu naye ajiraga (Olole echifungo 15-17) *

15. Bichi byahikaga oku bilolere obudufu buzinda bw’akalamo ka Yesu, nk’oku biyerekenwe omu Luka 22:39-44?

15 Obudufu bwa Siku 14, Mwezi gwa Nisani, 33 N.K.Y., Yesu aja omu bustani ye Getsemane. Eyola munda, afungulira Yehova omurhima gwage. (Osome Luka 22:39-44.) Yesu aliri omu bisanzi bikomeere asalira bwenene “alaka n’okurhoza emiziga.” (Ebr. 5:7) Bichi Yesu aderhaga omu sala? Omu budufu buzinda embere afe, ahema emisi y’agenderera kubera mwimana embere za Yehova, n’okukola obulonza bwage. Yehova ayunva esala ly’okulakirira lyo Mugala, anarhuma malayika amuhebe emisi.

16. Bulagurhe Yesu alibabere bwenene amango aliri asalira omu bustani ye Getsemane?

16 Nta ngangane, Yesu alilakire amango aliri asalira omu bustani ye Getsemane bulala aligwerhe kahinda kanene oku bilolere gurhe abantu bakamubwene nka muntu orhakengere ezino lya Mungu. Alimenyere bulagurhe bili by’akamaro ku yewe ayorhe ali mwimana n’okuderhera ezino ly’Eshe. Akaba oli wahurana echibazo chikomeere chili chageregeza obwimana bwawe emwa Yehova, bichi wakayiga kugerera emiziga ya Yesu? Rhulole bindi bintu bisharhu byakakurhabala.

17. Bichi rhwakayiga oku bilolere Yehova kugerera okuntu ashubizaga amasala ma Yesu m’okumulakirira?

17 Yehova anayunviriza amasala mawe m’okumulakirira. Yehova aliyunvirize amahuno ma Yesu m’okumulakirira. Bulagurhe? Bulala ebyalilazize Yesu, kwaliri kuyorha mwimana embere z’Eshe n’okuderhera ezino lyage. Akaba nerhu ebirhulazize kuli kubeera bemana embere za Yehova n’okuderhera ezino lyage, ashubiza oku masala merhu n’okurhurhabala.​—Zb. 145:18, 19.

18. Nka gurhe Yesu ali nka mwira mwinja onachiheba ahali h’abandi?

18 Yesu ayunvirhe okuntu oli wachiyunva. Amango rhugwerhe omugayo, rhunayunva obusime amango rhwamarhulirizwa n’omwira wachigerere kuhurana ebibazo rhuli rhwageramo. Yesu ali mwira oli ntyo. Amenyere okuntu omuntu anachiyunva amango ali muzamba, n’amango akenere oburhabale. Amenyere obuzamba bwerhu; kandi ajira okuntu rhupate oburhabale rhukenere “omu kasanzi kakwanene.” (Ebr. 4:15, 16) Nk’oku Yesu ayemeraga oburhabale malayika amuhaga omu bustani ye Getsemane, nerhu rhukwanene kuba tayari kuyemera oburhabale bwarhenga emunda Yehova ali, chiro akaba bwahuluka omu chitabu, omu video, omu jambo, changwa entangulo ehebere omurhima y’omushamuka, changwa ya mwene-werhu changwa mwali-werhu.

19. Nka gurhe wakagwarha emisi amango oli wahurhana ebibazo bili byageregeza obwimana bwawe ku Mungu? Lerha omufano.

19 Yehova akuha “omurhula gwa Mungu.” Nka gurhe Yehova anarhuheba emisi? Amango rhwamasalira, rhwagwarha “omurhula gwa Mungu gurhalukire bwenene amawazo merhu moshi.” (Flp. 4:6, 7) Omurhula gwa Yehova gunarhuliriza omurhima gwerhu n’okurhurhabala rhuwaze bwinja. Lolaga okuntu mwali-werhu muguma oyirikirwe Luz alichibwenere echola. Aderhere ntya: “Inanzigana kulwisa amawazo m’okuchiyunva mpugirwe. Mango maguma, amola mawazo manarhuma nawaza oku Yehova arhanzigiire. Aliko amango mamampikira, han’ahola nanabwira Yehova okuntu ndi nachiyunva. Esala linantabala nchiyunve bwinja.” Nk’oku ogula mufano guyerekene, esala lyakarhurhabala rhugwarhe omurhula.

20. Bichi rhwayigire kugerera emiziga Yesu asheshaga?

20 Emiziga ya Yesu erhurhulirize n’okurhuyigiriza ebintu by’akamaro! Rhuyibwiswe oku rhurhulirize bene-berhu na bali-berhu bafisize, rhunalangalire oku Yehova na Yesu barhurhuliriza amango omuzigirwa werhu amafa. Rhuheberwe omurhima rhuhubiri n’okuyigiriza oku lukogo, bulala Yehova Mungu na Yesu Kristu banayerekana eyola ngeso nyinja bwenene. Rhunayunva rhurhulirizwe okumenya oku Yehova n’Omugala muzigirwa banayunva okuntu rhuli rhwachiyunva, banachiheba ahali herhu omu buzamba bwerhu, banalonzeze kurhurhabala. Rhujage rhwagenderera kukolesa ebi rhwayigire, kugera amango Yehova ayeneza echila chilagane chage chihebere omurhima ‘ch’okushangula emiziga yoshi omu masu [merhu]’!​—Ufu. 21:4.

OLWIMPO 120 Igeni Upole wa Kristo

^ Rhunasoma omu Biblia oku mango maguma Yesu alilakire. Mu gunola mwazi, rhwayiga oku bilolere mango masharhu Yesu alakagamo, kandi rhwalola bichi rhwakayiga kugerera eyola miziga.

^ Mazino maguma mahindamwirwe.

^ Olole omu Etude Perspicace des Ecritures, Volume 2, buk. 34.

^ Echinwa che Chigiriki chiderherwe “muturanyi” chiyerekenwe mu Matayo 22:39 chakahirwa mu binene olekere abantu olamire hofi nabo. Chakayerekana buli yeshi omuntu anakomerana naye.

^ AMAFASIRIYO M’EFOTO:Yesu alichiyunvirhe oku bihemere arhulirize Mariya na Marta. Nerhu rhwakajira ntyo ku balala bafisize omuzigirwa wabo.

^ AMAFASIRIYO M’EFOTO: Yesu aliri tayari kuyigiriza Nikodemu ebudufu. Nerhu rhukwanene kuyigiriza abantu Ebiblia omu kasanzi babonekene mo.

^ AMAFASIRIYO M’EFOTO: Yesu alisalirire y’agwarha emisi y’okugenderera kuba mwimana embere za Yehova. Nerhu rhukwanene kujira ntyo amango rhuli omu bigeregezo.