Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Y’AKALAMO K’ABANTU

Nabwene Echintu Chinja Bwenene Kulusha Obunganga

Nabwene Echintu Chinja Bwenene Kulusha Obunganga

“EBI MULIMWAMBWIRA binalisiimire kujira kurhenga nchili mwana mudorho!” Ntyo kunabwiraga n’obushagaluke balwala babiri omu mwaka gwa 1971. Nabaga nafungwire eyani klinike mpyahya eyindi doktere muhyahya. Abola balwala baliri bande, na bichi nalilonzeze kujira omu kalamo kurhenga nchili mwana? Leka mbabwire nka gurhe ebi bambwiraga olola lusiku byarhuma echindi chintu chaba ch’akamaro bwenene omu kalamo kani na bulagurhe nachizeraga oku ebinalilonzeze kujira omu kalamo kani kurhenga nchili mwana bikola yenera hano hofi-hofi.

Naburhwaga omu mwaka gwa 1941, omu vile ye Paris omu France. Naliri nasiima kuyiga, jaga wawaza okuntu navunikaga omurhima amango naligwerehe myaka ekumi, nalwala echitundu byanampema ndeke kuja oku masomo! Munganga ambwira oku mbere omu buliri bulala amahaha mani mazambire. Bobola mu maboso manene, nayinja nageza akasanzi kani omu kusoma ediksyonere n’okukulikira enyigirizo z’amasomo oku Radio Sorbonne lye Iniversite ye Paris. Amango munganga wani aderha oku nafumire nkala nakagaluka oku masomo, naligwerhe omwishingo bwenene. Nachibwira ntya, ‘Eby’abanganga banajira bisomeze bwenene!’ Kurhenga amola mango nakugenderera, nasima inyinje nakola akasi k’okufumya abantu amalwala mabo. Buli mango darha aliri ambaza bichi nakasiima njirage omu kalamo kani, naliri nazigana kumushubiza ntya: “Nsiimire nji mbe mungana.” Bobola okuba munganga gwaba muhigo gwani gurhanzi gw’akamaro omu kalamo kani.

EBINAYIGAGA OKU BILOLERE ESIYANSE BYARHUMIRE NAYEGERA MUNGU

Omu mulala gwerhu, rhweshi rhwaliri omu dini lya Katolika. Aliko rhurhalimenyere binene oku bilolere Mungu, nanaligwerhe bibazo binene byabulire ebishubizo. Amango mpwanza kuyiga eby’echinganga m’amango nachizeraga oku akalamo kalemwaga.

Namayibuka oburhanzi amango nalolerezaga eselile z’omurhi kugerera mikroskope. Nalisomerwe bwenene okubona okuntu eselile zinachilanga oku mboho n’okuchuuka. Kandi nalolereza e cytoplasm (amenji-menji m’omu selile) enafarhana amango yamaja k’omunyu n’okugaliha amango yamahirwa omu menji machere. Eju y’obola buhashe n’obwindi-bwindi, ebintu bigeke-geke bilamire byakachikomeeza nk’okuntu ahabilamire hali hahindamuka. Amango namabona okuntu eselile esomeze bwenene, nanachizera loshi oku akalamo karhachilerhaga konyine.

Amango naliri omu mwaka gwakabiri gw’amasomo mani m’echinganga, nabona ebintu bishubire nyemeeza oku Mungu abaho. Omu masomo m’e anatomie (masomo manayigiriza oku bilolere omubiri g’omuntu), rhwayiga nka gurhe okuntu okuboko kulemerwe kunarhabala emidoke yerhu echigonye n’okuchigonyola. Okuntu eminyofu eshwekerwe oku magufa na buli chintu chanakola akasi, bili bintu bisomeze bwenene. Omufano, nayiga oku musi muguma guhebere haguma eminyofu yerhu y’okuboko kugera oku gufa ly’akabiri ly’emidoke yerhu. Ogola musi gugabirwemo kabiri n’echola chijirire echilalo chirhabere ogwindi musi gujire kugera oku buzinda b’omudoke gugere eshishi w’ogwabo. Eyola misi yombi eshwekerwe oku magufa m’emidoke. Nk’emidoke yerhu erhalemwagwa ntyo, eyola misi yakaberere enyorokere konyine n’emidoke yeru erhakakolere bwinja. Nalibwene bwinja oku Omulemi w’omubiri g’omuntu agwerhe bwenge bunene.

Nalisomezwe bwenene n’emirimo y’omulemi amango nyiga gurhe akabonjo kanahwanza kuyisa amango kamaburhwa. Nayiga oku, embere akabonjo kaburhwe, kanapata kanapata e oxygène changwa hewa y’okuyisa kurhenga ku nyina kugerera oku nkundi emushwekere kuye. Che chirhuma orhufuko rhugeke-geke rh’omu mahaha mage rhunaba eyi rhurhaziyunjula ehewa. Aliko maboso mageke embere y’okuburhwa, amenji maguma marhali kuguma n’amandi banabumba mu buli hifuko. Amango akabonjo kamaja kaburhwa n’okuyisa okwage k’oburhanzi, ebintu bisomeze byanarhengerera. Eshimu y’omu murhima gw’akabonjo yanachifunga n’echola chanarhuma eshagama yaja omu mahaha. Eju y’amola menji marhali kuguma n’amandi, orhufuko rhuli omu mahaha rhwanayunjula jub-juba ehewa. Aho h’anaho akabonjo kanagwarhwa obuhashe b’okuyisa konyine.

Bulala nalisimire menye owalemaga ebyola bintu bisomeze, nahwanza kusimiswa n’okusoma e Biblia. Nasomezwa bwenene n’esheriya z’obusafi zili omu ndagano Mungu ajiraga n’eshanja lye Izraeli hamagere myaka erhalukire 3 000. Mungu alibwirire Abaizraeli bayinje bahamba amazi mabo, bayinje bakalaba efune buli mango, banahire eburhambi omuntu yeshi-yeshi waligwerhe ebimanyiso by’obulwala b’okuyahukira. (Law. 13:50; 15:11; Kum. 23:13) Ebiblia yabaga yaderhere oku bilolere ebyola bintu, aliko hamagera myaka 150 yonyine abantu basomere esiyanse bavumbwire okuntu obulwala bunayahukira abantu. N’esheriya zilolere echijiro ch’obuhya zili omu chitabu cha Mambo ya Walawi, zalirhabere eshanja lye Izraeli ligenderere kugwarha amagala menja. (Law. 12:1-6; 15:16-24) Nabona oku Omulemi ahaga Abaizraeli ezola sheriya yi bagwarha amagala menja analiri agisha balala baliri bakenga amarhegeko mage. Ebyola byanyemeza oku Ebiblia yafuherwagwa n’eroho lya Mungu, Mungu ntalimenyere ezino lyage mw’amola mango.

OKUNTU NABUGANANAGA NA MUKANI N’OKUMENYA YEHOVA

Nyono na Lydie amango m’obuhya bwerhu Siku 3 Mwezi gwa 4, 1965

Amango naliri nasoma amasomo m’echinganga oku iniversite, nabuganana na munyere muguma waliyirikirwe Lydie, nanamuzigira bwenene. Rhwashabana omu mwaka gwa 1965 amango naliri ahagarhi k’amasomo mani. Omu mwaka gwa 1971, nyono na Lydie rhwabaga rhukola rhugwere bana ndarhu. Lydie antabere bwenene orhankalola omu kasi kani k’obunganga n’omu mulala gwerhu.

Nalikolere omu bitaro myaka esharhu embere mphwanzise e klinike yani. Kasanzi kageke enyuma waho, mulume muguma na mukage balilwere abanashambalagako oku murhondero, bayinjaga kubukwa. Naliri hofi kuyandikira omulume amafumu amango mukage ambwira ntya: “Munganga we, omenye warhuyandikira amafumu mali mw’eshagama.” Nasomerwa n’okumubaza ntya: “Kweri? Bulagurhe?” Ashubiza ntya: “Rhuli Bahamirizi ba Yehova.” Ntaliziyunva oku bilolere Abahamirizi ba Yehova changwa ebibanayigiriza oku bilolere eshagama. Oyola mukazi arhola Ebiblia yage n’okunyereka Amandiko marhumire balahira eshagama. (Mdo. 15:28, 29) Enyuma waho, yewe n’eba banyereka ebi Obwami bwa Mungu nji bwajira; nji bwamala amalibuko, amalwala, n’olufu. (Ufu. 21:3, 4) Nasomerwa n’okuderha ntya: “Eby’oli wambwira binalisimire kujira omu kalamo kani namabona oku by’ebili byayenera! Nabaga munganga yi mpunguza amalibuko m’abantu.” Nalisimire bwenene eyola nganiro n’echola charhuma yarhola sa nguma n’enusu. Amango oyola mulume na mukage bagenda, ntalichiliri Mukatolika omu murhima gwani, nanayiga ok’ Omulemi nansima bwenene agwerhe ezino, k’okuderha, Yehova!

Oyola mulume na mukage Bahamirizi ba Yehova, rhwalishubire kubuganana nabo kasharhu oku klinike yani, na buli mango rhwaliri rhwaganira bisanzi birhalukire sa nguma. Nabahamagala emwani yi rhuganira bisanzi binene oku bilolere Ebiblia. Chiro akaba oku Lydie aliyemerere kuba haguma nerhu amango rhwaliri rhwayiga Ebliblia, arhaliri ayemerera oku nyigirizo ziguma za Katoliki abagayigirizwe zaliri z’obubeshi. Bobola, nahamaga padiri muguma ayinje emwerhu. Rhwaganira oku bilolere enyigirizo z’akanisa omu kukolesa Ebiblia yonyine kugera ebudufu bwenene. Eyola nganiro yayemeza Lydie oku Abahamirizi ba Yehova baliri bayigiriza okuli. Enyuma waho, obuzigire bwerhu ku Yehova Mungu bwakula kugera amango rhwabatizwaga omu mwaka gwa 1974.

NAMAHIRA YEHOVA EMBERE OMU KALAMO KANI

Ebinayigaga oku bilolere omuhigo gwa Mungu eju ya bantu byarhuma echindi chintu chibe ch’akamaro bwenene omu kalamo kani. Nyono na Lydie, rhwaseza akalamo kerhu omu kukolera Yehova. Rhwahigirire kulemba abana berhu nk’oku amakanuni me Biblia maderhere. Rhwayigiriza abana berhu kuzigira Mungu n’okuzigira abantu. Echola charhuma rhwayegerana bwenene omu mulala.​—Mt. 22:37-39.

Amango rhwaliri rhwayibuka, nyono na Lydie rhwalirhi rhwazigana kusheka okuntu byaliri byasomeza abana berhu okubona rhuyunvikne oku emihigo rhwarholere. Balimenyere oku ebinwa bya Yesu “muleke ‘Nechi’ wenyu abe neci na ‘Nanga’ wenyu abe nanga” ka kaliri kanuni rhwaliri rhwakulikira omu mwerhu. (Mt. 5:37) Omufano, mango maguma, muguma omu banyere berhu aligwerhe myaka 17, nyono na Lydie rhurhaliri rhwamuyemerera ayinje agenda n’abandi banyere. Muguma mw’abola banyere abaza omunyere werhu ntya: “Akaba nyoko alahire kukuyemerera ogende, bwira yisho!” Aliko omunyere werhu ashubiza: “Nta chintu chahindamuka. Ntaye ocha omu ch’owabo aderhere.” Kweri, abana berhu ndarhu baliri babona oku rhugwerhe obuguma omu kukolesa amakanuni me Biblia. Rhugwerhe eshukurani nene emwa Yehova bulala rhugwerhe bantu banene b’omu mulala gwerhu bali bamukolera.

Chiro akaba k’okuli kwahindamwire ebinali hebere oku nafasi y’oburhanzi omu kalamo kani, nalilonzeze kukolesa ebi nayigaga omu amasomo mani m’echinganga omu kurhabala abantu ba Yehova. Bobola, naba mukozi w’okuchihaana nka munganga oku Beteli ye Paris n’enyuma w’aho omu Beteli mpyahya omu Louviers. Namamala myaka 50 ntya eyindi narhenga eka n’okujikola oku Beteli. Mw’amola mango, napatire bera banene omu mulala gwe Beteli, baguma bakala bali omu myaka 90. Kandi, nalisomezwe na chintu chiguma amango mbuganana na muntu muguma muhya-hya w’omu mulala gwe Beteli. Namenya oku nye munganga warhabalaga nyina kumuburha hamagera myaka 20!

NABWENE OKUNTU YEHOVA ALAGIRE BWENENE OKU BANTU BAGE

Mu myaka minene, obuzigire bwani ku Yehova bwakomere okunandi nabona okuntu ali ayerekeza n’okulanga abantu bage kugerera olubaga lwage. Omu myaka mirhanzi-rhanzi ya 1980, e Baraza Lirhambwire lyahira eprograme omu Etats-Unis y’okurhabala badoktere n’abanganga bamenye bwinja bula gurhe Abahimirizi balwere barhayemeera babukwe n’eshagama.

Omu mwakaga 1988, e Baraza Lirhambwire lyahwanzisa eyindi biro oku Beteli mpyahya bihamagerwe service d’information hospitalier. Burhanzi ebyola biro byaliyimangirwe ne Comité de Liaison Hospitalier (HLC) yahwanziswaga omu Etat-Unis eju y’okurhabala Abahamirizi ba Yehova bapate amatunzo makwanene. Amango ogola mupango guyenezwa omu gulu lyoshi, ebiro bya HLCs byahebwa omu France. Nalisomerwe okubona okuntu olubaga lwa Yehova luli lwarhabala oku buzigire omu kasanzi bene-berhu na bali-berhu bakenere oburhabale!

EBINALISIIMIRE KUJIRHA KURHENGA NDI MWANA BYAMAYENERA

Rhugenderere kusimiira akasi k’okuhubiri emyazi minja y’Obwami

Echinarhangaga kusiima chaliri chinganga. Aliko nazawa oku binalihebere oku nafasi y’oburhanzi omu kalamo kani, nabona oku ech’akamaro bwenene kuli kufumya abantu ekiroho, kurhabala abantu bayunvikane n’Ohwanzisaga akalamo, k’okuderha Yehova Mungu. Bulala rhwapatire epansyo, nyono na Lydie rhukalarhugeza sa zinene omu mahubiri buli mwezi omu kuhubiri emyazi minja y’Obwami bwa Mungu eyi rhuli bapainiya b’oku kahunda. Rhuchili rhwakola binene omu kasi k’okuyokola akalamo.

Haguma na Lydie omu mwaka gwa 2021

Nchili nagenderera kurhabala abantu balwere. Aliko namenyere oku chiro n’omunganga ominuzize arhakagala kufumya amalwala moshi changwa kurhuma abantu barhafa. Che chirhumire ndangalire oku nyorha nene amango amalumwa, obulwala n’olufu birhakachibaho haba nakatyu. Omu gulu lihya-hya lilihofi bwenene, njinayiga oku bilolere obulemi bwa Mungu, n’okuntu alemaga omubiri g’omuntu omu njira esomeze. Kweri ebinalisiimire kujira kurhenga nchili mwana byoshi byayenera hano hofi-hofi. Nchizerere oku ebinja bichili embere!