Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Y’AKALAMO K’ABANTU

Nalibwene Abemana Bayushuka

Nalibwene Abemana Bayushuka

NKABAGA wakayibuka enganiro y’akamaro wachigeraga kujira omu kalamo kawe yakusimisize. Nyono eyi nachigerere kujira, eli nganiro najiraga hamagera myaka 50 ntya amango naliyikere haguma na mwira wani ah’aburhambi bw’omuliro omu kambi ye Kenya. Aliri ey’aluhire n’esura yage yali yayiragwire eju ya myezi minene y’olugenzi, rhwaliri rhwaganira oku filme y’aliderhere oku by’edini naho oyola mwira wani ava aderha mpu, “Ederhere eby’obubeshi oku bilolere Ebiblia.”

Nasheka bulala ntalimenyere oku mwira wani aliri muntu w’edini. Namubaza ntya: “Bichi omenyere oku bilolere Ebiblia?” Arhanshubizaga aho hanaho. Buzinda, ambwira oku nyina aliri Muhamirizi wa Yehova; oku hali bintu biguma nyina agendaga amuyigiriza. Bulala nalilonzeze kumenya binene, namubwira ambalire.

Rhwamalire obudufu boshi eyi rhuli rhwaganira. Mwira wani ambwira oku Ebiblia ederhere oku Shetani yeli warhegeka linola gulu. (Yoh. 14:30) Akaba woyo warhulaga omenyere echola akalamo kawe koshi, kunyono, elyola lyaliri wazo lihya-hya linasomeze. Naliri nazinga kuyunva oku hali Mungu mwinja w’okunali oli warhambula linola gulu. Aliko ebyola ntacho byalimbwirire eju y’ebintu nahurene omu kalamo. Chiro akaba oku naligwerhe myaka 26 yonyine, hali bintu binene nalihurene nabyo byaliri byandaza bwenene.

Darha aliri Pilote (onatembeza enviyo) omu chisoda ch’omu Amerika. Bobola, bulala nalichili murhabana, nalimenyere bwinja oku Evita lyamabombe m’enikileyere lyariri hofi kuba; abasoda baliri tayari kukolesa ebombe ye atomike omu kasanzi koshi-koshi. Evita omu Vietnamu lyarhengereraga amango nalinchili oku masomo omu Kalifornia, Amerika). Nachiheba omu marshe m’aberhu banafunzi. Abapolisi baliri barhulibirhako eyi bagwerhe enkoni, rhwalibirha, baliri bashurha ama bombe m’epiripiri (bombe lacrymogène) manakula emyuusi yanarhuma abantu barhachibona bwinja. Galiri mango m’envunyange n’akavulindi. Abakulu b’epolitike baliri bayirhwa, n’abantu baliri ajira amamarshe n’okulerha akavulindi kanene. Bulimuguma aligwerhe amawazo marhali kuguma n’amowindi oku bilolere ebikwanene kujirwa. Haliri kavulindi kanene.

Narhenga omu Londres n’okuja omu Afrique Centrale

Omu mwaka gwa 1970, nahwanza kukola omu eneo y’enoro ye Alaska nanalipatire furanga zinene. Buzinda nabalamire omu vile ye Londres, nava nagula emoto, naho naja omu side ye Londres, aliko omu bwenge bwani intalimenyere ngahe naliri nayerekeza. Enyuma wa myezi milebe, nahika omu Afrike. Omu lugenzi lwani loshi, naliri nabunana na bantu banene, baliri balonza gurhe bakamala ebibazo byabo byoshi baliri bahurana.

Aliko ejuu y’ebinaliri nabona n’okuyunva, enyigirizo z’Ebiblia ziderhe oku echilemwa chibi ch’eroho che chili chayerekeza ebintu mulinola gulu libi zali nsimisize. Nalilonzeze kumenya, akaba arhaliri Mungu yewaliri warhegeka elila gulu, bichi ali aj’ajira?

Omu myezi yakulikiragaho, nava napata echishubizo. Okw’esiku yizanagenda, nagenderera kumenya n’okuzigira balume banene na bakazi, baliri mu buli hali baliyerekene oku bali bemana ku Mungu muguma w’okuli.

IRLANDE Y’ENORO, “CHIHUGO CHA MABOMBE N’AMASASI ”

Amango nashubaga kugaluka omu vile ye Londres, nava naganira nanyina w’amwirakazi wani, naho ava mpereza Ebiblia. Hagere esiku, nava naja omu vile y’Amsterdam, omu Pays-Bas, Muhamirizi muguma ambona ey’indi nasomera eyola Biblia oku mwangaza g’omubarabara, aja antabala kuyimenya bwinja. Naho, nahamira omu vile ye Dublin, omu Irlande, nava nahika oku biro by’omurhabi bya Bahamirizi ba Yehova. Nava nakongorha oku mulyango g’okuyingira. Ahola h’anabugananaga na Arthur Matthews, mwene-werhu waliri mwengehe, ona gwerhe obumenyi. Namubwira okw’ahwanze kunyigiriza Ebiblia, anava anyemerera kuyiga haguma nani.

Narhondere kuyiga Ebiblia eyi ngwerhe nyorha nene, nasoma ebitabu bilengene na chihangana kusoma n’amandi magazeti kamama makulirwe n’Abahamirizi ba Yehova. Kandi nanaliri nasoma Ebiblia yonyine. Byaliri byasimisa! Oku mbuganano z’ebibaga, Naliri nabona chiro okuntu nabana baliri bahaana ebishubizo by’ebibazo abantu balumbwaga mpu basomere bachibazize omu bihumbi bye myaka, omufano: ‘Bula gurhe hali obubi? Mungu y’ende? Gurhe binaba enyuma y’okufa?’ Bera bani boshi baliri Bahamirizi ba Yehova. Echola chali chiyorohere bulala ntawindi muntu nalimeyere omu chihugo choshi olekere Abahamirizi. Balintabere mpikire kuzigira Yehova n’okujira obulonza bwage.

Nigel, Denis, haguma nani

Nabatizwaga omu mwaka gwa 1972. Hagerere mwaka muguma nahwanza kukola obupainia, nahamira omu chibaga chichili chihyahya ch’omu Irlande y’enoro. Napanga omu nju y’amabale yaliri bwage bwage oku lunda l’omusozi. Haliri n’enka ahola hofi mw’elyola shwa, ebyola byaliri byantabala ngalukire amajambo mani eyindi nk’oli wabwira ezola nka. Zanaliri nka zili zayunviriza oku bwirhonzi oku zinali zavugusa. Intahano zakampere, aliko zalintabere nchiyunve nka ngwerhe abantu ndi nabwira embere zani. Omu mwaka gwa 1974, naba payiniya ominuzize enyuma waho mwene-werhu Nigel Pitt ayinj’imbugana, ayinjire kuba mwira wani wakalamo koshi.

Mwamola mango haliri kavulindi kanene omu Irlande ye Noro. Baguma baliri bayirika e Irlande “chihugo ch’amabombe n’amasasi.” Abantu bali komere kubona abali balwira omu mabarabara, kulashana, n’okushurha emitugari amabombe. Ebibazo byalichangenemo eby’epolitike n’ebyedini. Aliko, Abaporo n’Abakatolike balimenyere oku Abahamirizi ba Yehova barhaja kulunda lulebe omu b’yepolitike, bobola rhwaliri rhwahubiri buzira buba n’obubegere boshi. Abantu rhwaliri rhwahubiri, mango manene baliri bamenya ngahe n’amangochi hakabere akavulindi, naho baliri barhubwira yirhurhahurana n’obola buhanya.

Aliko, ehali ziyubahisize bwenene zalichiliho. Lusiku luguma, Denis Carrigan, mupainia rhwaliri rhwahubiri haguma naye, rhwaja kuhubiri omu eneo eli hofi n’evile eyi nta muhamirizi walilamire mw’eyola eneo, kandi rhwalichigerere kuhika mw’eyola eneo lindi liguma lyonyine. Mukazi muguma arhubeshera oku rhuli basoda b’omu Angletere bayingire omola, nkabaga bulala ntanamuguma werhu waliri aderha kuguma nabantu b’omu Irlande. Obola bubeshi bwarhuyubahisa bwenene. Nkawakajirire konyine obwira haguma n’omusoda, ebyola byakarhumire wayirhwa changwa bakakushurhire amasasi omu mavi. Oku rhwaliyumangire ahambuga omu mboho eyi rhuli rhwenyine, rhuli rhwalingiriza e bisi, rhwabona omutugari gwayumanga oku butike ah’oyola mukazi warhubesheraga aliri. Ahulukire aganira nabola balume babiri baliri m’ogola mutugari, ey’anali arhurhurhunga omudoke. Abola balume bayinja emunda rhwaliri kubuya-buya barhubaza bibazo bigeke oku bilolere e programe ye bisi. Amango ebisi yahikaga, abola balume baganira n’owaliri atembeza ebisi. Rhurhakayunvirhe ebi bali baderha. Inta bandi bantu baliri mweyola bisi, bobola rhwaliwazize oku barhuguzize kweri, n’oku bakola kurhuheka hale n’evile banaja kurhukolera kubi. Aliko ebyola birhabaga chiro. Amango naliri nahuluka omu bisi nabaza shofere ntya: “Balira balume baliri bachibaza oku birhulolere si?” Ashubiza ntya: “Imenyere muli bantu nyabachi, nanababwirire. Mumenye mwayubaha. Ntako byaba.”

Olusiku l’obuhya bwerhu omu Mwezi gwa 3, 1977

Omu mwaka gwa 1976 oku mbuganano ye wilaya a omu vile ye Dublin, nabuganana na mwali-werhu Pauline Lomax, waliri painia ominuzize walirhengere omu Angletere. Aliri mwali-werhu mwimana, mwirhohye, onashagalukire. Yewe na mushejawabo mudorho, bamenyega okuli akalamo kabo koshi. Hagerere omwaka nyono na Pauline, rhwashabana rhwanagenderera n’obupainia e Ballymena, omu Noro ye Irlande.

Buzinda nashimikwa kuba mwimangizi w’omuzunguluko, naliri narhabala bene-berhu omu Belfast, Londonderry, n’omuzindi eneo ziyubahisize. Rwaliheberhwe omurhima n’obwemere bwa bene-berhu balilekene n’amadini m’obubeshi malishingire emizi omu mirhima, akabolo, olushombo, yibarhondera kukolera Yehova. Yehova alibahere migisho minene!

Nalamire myaka 10 omu Irlande. Naho omu mwaka gwa 1981 barhuhamagala oku masomo me Gileadi rhwasoma esomo lya 72. Rhwamalire pata edipolome, barhurhuma omu chihugo che Sierra Leone.

OBWIMANA BWA BENE-BERHU B’OMU SIERRA LEONE, CHIRO AKABA OKU BALIRI BAKENE

Omu nju y’abamisiyonere, rhwali lamire haguma bantu 11 boshi baliri bantu benja. Rhwalishangirire masiga maguma, e wese esharhu, dushe ebiri telephone nguma, mashini maguma m’okumesha n’amashini maguma m’okuyumya emyambaro. Ekura yaliri yazigana kubulwa kandi barhaliri babimenyesa abantu. Embeba zaliyunjwire omu palafo, n’enjoka z’ekobra zaliri omu minya y’amweyola njuu.

Rhuli rhwayambuka olwinji yirhuja oku mbuganano nkulu omu chihugo che Guinnée cha baturanyi berhu

Chiro akaba oku ehali yakalamo erhalivire yakwira, akasi kamahubiri kalisimisize bwenene. Abantu balikengere Ebiblia banaliri bayunviriza bwinja-bwinja. Banene bayigire Ebiblia n’okuba Bahamirizi ba Yehova. Abantu balilamire ahola bagendaga bampamagala mpu “Monsieur Robert.” Pauline yewe baliri bamuhamagala mpu “Madame Robert.” Hagerere esiku, akasi k’oku beteli kahwanza kumpeka bisanzi binene naho ntalinchili naja kuhubiri kanene, abantu bahwanza kuhamagala Pauline “Madame Pauline.” Nani barhondera kunyirika “Monsieur Pauline.” Pauline aliri asiima ntyo!

Rhukolija omu kampanye k’okuhubiri omu Siera Leone

Bene-berhu banene baliri bakene, aliko buli mango Yehova aliri abashishikala oku bintu balibakenere, mango maguma omu njira ebonekene wazi. (Mt. 6:33) Inyibukire mwali-werhu waligwerhe olufuranga l’okugula akalyo k’olola lusiku lonyine yewe haguma nabana bage, aliko aluhereza mwene-werhu walilwere orhanaligwerhe olufuranga l’okugula obufumu bw’amalariya. Olola lusiku l’onolola, mukazi muguma ahereza oyola mwali-werhu olufuranga mpu aje kuchisukisa eyi arhanalilangalire chiro. Haliri hali zinene zili nkezola.

RHWAYIGA EMICHO MIHYAHYA OMU NIGERIA

Rhwamalire myaka mwenda omu Sierra Leone. Naho barhurhuma oku Beteli ye Nigeria. Rhwalikala rhuli oku biro by’omurhabi bizibu zibu. Naliri nakola kasi kaguma nak’analiri nakola oku beteli ye Siera Leone, aliko Pauline yewe byalihindamukire bwenene byanalikomere. Aliri ageza sa 130 buli mwezi omu kasi k’okuhubiri analigwerhe abanafunzi be Biblia. Baja bamuheka kukola omu ateliye y’okusona emyambaro, aliri ageza olusiku loshi ey’ali asona. Byali muhemere bichanji bilebe yakomera akola kasi, aliko ayinja kurhegera oku abandi baliri basiimira akasi aliri akola.

Emicho ye Nigeriya yaliri mihya-hya emwerhu. Mango maguma, mwene-werhu muguma ayinja omu biro byani ava anyereka mwali-werhu muhyahya ochizindire kuhamagalwa oku beteli. Amango nalambulaga okuboko mpu yimuhereza efune, ava afukama kuhika oku magulu mani. Nasomerwa bwenene! Mandiko mabiri mava manyinja omu bwenge: Matendo 10:25, 26 na Ufunuo 19:10. Nachibazize ntya, ‘Mubuze aleke kujira ntyo si?’ Aliko h’anahola, nashuba yibuka oku bamuyemerere ayinje kukola oku Beteli; anamenyere bichi Ebiblia eyigirize.

Byanvuruga obwenge, naliri nachiyunva kubi ebisanzi byoshi rhwamalaga rhuli rhwaganira naye, naho naja nalonza myazi milebe oku bilolere echola. Namenya oku mwali-werhu alijirire kuguma n’emigenzo miguma yalichili yakolwa mu maeneo maguma mw’echola chihugo. Abalume nabo baliri balamusana ntyo. Intyo ku baliri balamusanya omu kuyerekana obukenge. Kurhaliri kuharamya omuntu; hali emifano ye Biblia eli nkeyola. (1 Sa. 24:8) Nalisiimire bwenene, bulala chiro akaba oku ntacho nalimenyere, nta derhaga chintu ch’okukoza mwali-werhu eshonyi.

Rhwabuganire bene-berhu be Nigeria baliyerekene obwemere bukomere mu myaka minene. Rhushambalage ku mufano gwa Isaiah Adagbona. b Ayigaga okuli ey’achili musole, Aliko bamupima obulwala bw’ebibenzi. Bamuheka emunda banabukira ebabenzi, yenyine Muhamirizi waliri ahola. Chiro akaba oku alihurene obupinzani, alirhabere bantu barhalukire 30 balwere ebibenzi bayemere okuli, kandi analirhondereseze echibaga eyola munda.

BENE-BERHU B’OMUCHIHUGO CHE KENYA, BALIRI BANDEMBERA

Rhwamabugana efubi y’Echifaru (rhinocéros) omu Kenya

Omu mwaka gwa 1996 bashuba kurhurhuma oku biro by’omurhabi omu chihugo che Kenya. Bunola b’obwaliri b’oburhanzi nashuba kugera omu chihugo ch’Ekenya kurhega amango najagayo kuharhangula nk’oku naderhaga burhanzi. Rhwalilamire oku Beteli. Abahisi baliri bayinja kurhangula e Beteli, haliri hayinja n’enkima. Zaliri zazimba amalehe bali-berhu bahekere. Lusiku luguma, mwali-werhu w’oku Beteli alilekere edirisha lyage lifungwirwe. Amango agaluka ahambuga, abugana mulala muguma gw’enkima zili zasangira ebilyo alekagamo. Abanda endulu n’okuva alibirhirha embuga. Enkima nazo zava zayama n’okuva zahuluka embuga kugerera omu dirisha.

Nyono na Pauline rhwahamira omu chibaga che Chiswahiri. Enyuma wa siku zigeke, bampa engabane mpu ngendage na ongoza efunzo ly’echitabu ly’echibaga (zene likala liyirikwa Efunzo ly’Ebiblia ly’Echibaga). Aliko, agola mango ntaliza kumenya bwinja Echiswahiri. Nalinkwanene kurheganya embere, n’echola chakantabere ngale kusoma ebibazo embere webichanji. Aliko amango bakashubize ebishubizo by’okumurhima, ebirhayandikire omu chifungo ahola ntacho nakayunvirhe chiro. Byaliri byanvuruga bwenene! Nanayunva ngayire eju ya bene-berhu na bali-berhu. Nalisomezwe n’okulembera kwabo n’obwirhohye baligwerhe bulala by’ebyalintabalaga ngale kuongoza embuganano.

BENE-BERHU B’OMU AMERIKE, BAGWERHE OBWEMERE CHIRO AKABA OKU BALI BACHIRE

Rhwamalaga hofi mwaka muguma omu Kenya. Naho omu 1997 rhwahamagalwa oku Beteli ye Brooklyn, omu New York. Rhwalikala rhuli omu chihugo chilimo abantu bachirire bwenene, n’ebyola byakabalerhere ebibazo. (Mez. 30:8, 9) Chiro akaba ntyo kubili mw’echola chihugo, bene-berhu na bali-berhu bali bayerekana obwemere bukomere bwenene. Bene-berhu na bali-berhu bali bakolesa ebichanji byabo, n’obuchire bwabo omukurhalonza kuchira bwenene, s’aliko balonzeze kurhabala omu kasi ka Yehova n’olubaga lwage

Mu myaka minnene, rhwabwene obwemere bw’aberhu Bahamirizi omu hali zilengene. Rhwabwene obwemere bw’abene-berhu b’omu Irlande omu mango m’evita. Omu Afrike nabo bagwerhe obwemere bukomere chiro akaba bali bakene banali omu mavita. Omu Amerike nabo bagwerhe obwemere chiro akaba oku bachirire. Yehova akwanene kuba ey‘anagwarha obusiime bunene, amango anabona abantu bali bayerekana oku bamuzigire chiro baba bali omu hali zili gurhe!

Nyono haguma na Pauline oku Betheli e Warwick

Emyaka yamagera “juba-juba bwenene kulusha echikoleso ch’omuntu onashona emyambaro.” (Yob. 7:6) Bunola y’irhwakola haguma n’abandi oku Biro byerhu bikulu e Warwick, omu New York, rhunagwere obusiime b’okugenderera kukola haguma nabantu basiimene bwenene buli muguma n’owindi. Rhugwerhe obusiime b’okujira ebi rhwakagala y’irhushigikira Omwami werhu, Yesu Kristo, yewe hanola hofi nji ahemba abimana bage barhakaganjwa.​—Mt. 25:34.

a E mbuganano ze eneo rhwagendaga rhwayirika mira mbuganano ze wilaya.

b Engani yakalamo ya mwene-werhu Isaiah Adagbona eli omu Munara g’Omulanzi gwa lusiku 1, Mwezi gwa 4, 1998, bukurasa 22-27. Oyula mwene-werhu afaga omu mwaka gwa 2010.