Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 14

“Kugerera Echola Abantu Nji Bamenya oku Muli Banafunzi Bani”

“Kugerera Echola Abantu Nji Bamenya oku Muli Banafunzi Bani”

“Kugerera echola abantu boshi bamenya oku muli banafunzi bani: Akaba muherhene k’obuzigire.”​—YOH. 13:35.

OLWIMPO 106 Tukuwe na Upendo

OKU BUGEKE a

Bichi bantu banene barhali Bahamirizi ba Yehova banawaza amango bamabona obuzigire buli ahagarhi k’abantu ba Yehova? (Olole echifungo cha 1)

1. Bichi abantu banachibonera amango bamahika oku mbuganano zerhu burhanzi? (Olole n’efoto.)

 CHAPA omu bwenge omulume n’omukazi bachizindire kushabana, bamahika obwabo b’oburhanzi oku Chumbi ly’Obwami ly’Abahamirizi ba Yehova. Oyola mulume na mukage banasomerwa bwenene okubona obwira buli ahagarhi ka bene-berhu na bali-berhu n’okuntu bali bayerekana obuzigire buli muguma n’owindi. Oku banali omu njira bali bagulaka emwabo, omukazi anabwira eba ntya, ‘Abala bantu barhali kuguma n’abandi nachigerere kubona chiro, kweri ngwerhe obusiime b’okuba haguma nabo.’

2. Bichi byarhumire baguma baleka kukolera Yehova?

2 Obuzigire buli ahagarhi k’abantu ba Yehova, burhakabonekana ahandi hantu chiro. Aliko, Abahamirizi ba Yehova bali bantu barhashinganene. (1 Yo. 1:8) Bobola, okurhunali rhwagenderera kumenyana na bene-berhu na bali-berhu b’omu chibaga, byakashobokana oku kweri kurhwanagenderera kubona obuzamba bwabo. (Ro. 3:23) Ech’okugayisa, kuli kubona oku baguma bayemere obuzamba bw’abandi burhuma baleka kukolera Yehova.

3. Echimenyeso ch’abanafunzi ba Yesu b’okuli chili chihe? (Yohana 13:34, 35)

3 Rhushube rhuwaze oku lwandiko gunola mwazi guyumangireko. (Osome Yohana 13:34, 35.) Nka gurhe abantu bakarhegera Abakristu b’okuli? Kuli kugerera obuzigire bwabo, si arhali obushinganyanya. Kandi ololage oku Yesu arhaliderhere: ‘Kugerera echola nji mwamenya oku muli banafunzi bani.’ Aliko aderha: “Kugerera echola abantu boshi nji bamenya oku muli banafunzi bani.” Bobola, Yesu aliyerekene oku, arhali abanafunzi bage bonyine bakarhegerere echola, s’aliko n’abantu barhali Bahamirizi ba Yehova bakarhegerere abanafunzi bage b’okuli kugerera obuzigire b’okuli bakayerekene ku buli muguma n’owindi.

4. Bichi bantu baguma banalonza kumenya oku bilolere Abakristu b’okuli?

4 Bantu baguma barhali Bahamirizi ba Yehova bakabaza ntya: ‘Nka gurhe obuzigire bunarhabala abantu bamenye abanafunzi ba Yesu b’okuli? Gurhe Yesu aliyerekere entumwa zage obuzigire? Na nka gurhe rhwakayiganya omufano gwa Yesu zene?’ Kuli kwinja Abahamirizi ba Yehova nabo, bawaze oku bishubizo by’ebyola bibazo. Okujira ntyo kwarhurhabala rhukomeze obuzigire bwerhu bwenene, ahanene amango mwene-werhu changwa mwali-werhu amarhugoseza.—Efe. 5:2.

BULAGURHE OBUZIGIRE BONYINE CHE CHIMENYESO CH’ABANAFUNZI B’OKULI BA YESU?

5. Fasiriya ebinwa bya Yesu bili omu Yohana 15:12, 13.

5 Yesu aliyerekene bwinja oku abanafunzi bakayerekene obuzigire ku buli muguma n’owindi omu njira nyinja bwenene. (Osome Yohana 15:12, 13.) Hala erhegeko Yesu abahaga: “Muzigirane buli muguma n’owindi nk’okunabazigiire.” Bichi elyola rhegeko liderhere? Nk’oku Yesu afasiriyaga, buli buzigire b’okuchihaana k’okuderha, obuzigire bunashunika Omukristu agere n’ahahanira akalamo kage eju y’owabo Mukristu akaba bihemere kujira ntyo. b

6. Nka gurhe Echinwa cha Mungu chiyerekene oku obuzigire eli ngeso y’akamaro bwenene?

6 Echinwa cha Mungu chirhuyigirize oku obuzigire chili chintu ch’akamaro bwenene. Bantu banene banaderha amala mandiko omu mandiko me Biblia mabo banasiima: “Mungu ali buzigire.” (1 Yo. 4:8) “Okwanene kuzigira omuturanyi wawe nk’ok’ochizigiire.” (Mt. 22:39) “Obuzigire bunashukulira byaha binene.” (1 Pe. 4:8) “Obuzigire burhahirigirha.” (1 Ko. 13:8) Amala mandiko n’amandi, mayerekene oku kuli kw’akamaro bwenene oyerekane eyola ngeso nyinja bwenene y’obuzigire.

7. Bulagurhe Shetani arhakagala kugusha abantu haguma omu buzigire b’okuli?

7 Bantu banene banabaza ntya: ‘Gurhe nakamenya edini ly’okuli? Amadini moshi manaderha oku manayigiriza okuli, aliko amola madini moshi manayigiriza enyigirizo zirhali kuguma oku bilolere Mungu.’ Shetani alerhere madini manene m’obubeshi, n’echola chinarhuma abantu barhamenya dini lihe lye ly’okuli. Aliko arhakagala kuheba abantu haguma omu gulu lyoshi mpu yibazigirana buli muguma n’owindi. Yehova yenyine yiwakagala kujira echola. Obola buli bukweri bulala obuzigire b’okuli bunarhenga emwa Yehova. Balala bonyine bagwerhe eroho lya Yehova n’emigisho yage babakagala kuyerekana obuzigire b’okuli ku buli muguma n’owindi. (1 Yo. 4:7) Echola che charhumaga Yesu aderha oku abanafunzi bage b’okuli bonyine, babakayerekene obuzigire b’okuli ku buli muguma n’owindi.

8-9. Nka gurhe bantu banene bahumirwe oku murhima amango babona obuzigire buli ahagarhi k’Abahamirizi ba Yehova?

8 Nk’oku Yesu alebaga, bantu banene barhegerere abanafunzi bage b’okuli kugerera obuzigire b’okuli banayerekana ku buli muguma n’owindi. Omufano, mwene-werhu muguma oyirikirwe Ian, ayibukire embuganano nkulu ahikagako obwage b’oburhanzi, yajirwaga omu stade nguma hofi n’ahamwabo. Ian alijire mw’eyola stade myezi milebe embere y’aho, kuja kulola masharha maguma, aderhere ntya: “Abantu baliri kw’eyola mbuganano baligwerhe oborhere burhali kuguma chiro n’obw’abantu baliri balola amasharha mw’eyola stade. Abahamirizi ba Yehova baligwerhe obukenge banaliyambere bwinja, n’abana babo baliri bachigendesa bwinja.” Ayongerere ntya: “Ech’akamaro bwenene, abola bantu balibonekene oku batoshekere eyibanagwerhe omurhula, che chintu nalilonzeze omu kalamo kani. Nta chiyibukire liguma omu majambo magezwaga olola lusiku, aliko olugenzi lw’Abahamirizi ba Yehova lwandekere echintu ntakafa nayibagire haba nakatyu.” c Olugenzi luli nk’olola, lurhengerere oku buzigire b’okuli rhunayerekana ku buli muguma n’owindi. Bulala rhuzigire bene-berhu na bali-berhu, rhunabakolera oku bwinja n’okubukenge.

9 Mwene-werhu oyirikirwe John naye alichibwenere echili nk’echola amango ahika oku mbuganano z’echibaga obwage b’oburhanzi. Aderhere ntya: “Nalisimisizwe bwenene n’obwinja . . . bwa buli muguma ahola, byalibonekene nka bali batakatifu. Obuzigire bwabo baliri bayerekana, bwarhuma nachizera oku napatire edini ly’okuli.” d Mango oku mandi, eby’abantu banachibonera n’okurhegera binarhuma babona oku olubaga lwa Yehova b’abantu bayerekene oku bali Bakristu b’okuli.

10. Mangochi rhwakagwarha orozo lunene l’okuyerekana obuzigire bwe Chikristu? (Olole n’amahugulo m’eshishi.)

10 Nk’okurhwabaga rhwaganirire oku murhondero, ntaye mu bene-berhu na bali-berhu oba mushinganyanya mu rhweshi. Mango maguma bakajira changwa kuderha echintu chilebe ch’okurhugayisa. e (Yak. 3:2) Omu bisanzi bili nk’ebyola, rhugwerhe rozo lunene l’okuyerekana obuzigire kugerera okuntu rhwakajira. Amango echola chamarhengerera, bichi rhwakayiga kugerera omufano Yesu arhulekere?​—Yoh. 13:15.

NKA GURHE YESU ALIYEREKENE OBUZIGIRE OKU NTUMWA ZAGE?

Yesu aliyerekere entumwa zage obuzigire chiro akaba oku baliri bajira amagosa manene (Olole echifungo che 11-13)

11. Ngeso ehe mbi Yakobo na Yohana bayerekanaga? (Olole n’efoto.)

11 Yesu arhaliri alonzeza abanafunzi bage k’obushinganyanya. Aliko, aliri abagorora oku buzigire n’okubarhabala balekane n’engeso zibi n’okuhindamuka yi Yehova agenderera kubayemera. Mango maguma, entumwa ebiri omu ntumwa za Yesu, k’okuderha Yakobo na Yohana, babwira nyina abahemere emwa Yesu engabane zilengerere omu Bwami bwa Mungu. (Mt. 20:20, 21) Ebi Yakobo na Yohana bajiraga byaliyerekene oku baligwerhe omwibone banaliri bachibona oku bali b’akamaro kulusha abandi.​—Mez. 16:18.

12. Ka Yakobo na Yohana bonyine babaliyerekene engeso zibi? Fasiriya.

12 Yakobo na Yohana arhali bonyine babayerekanaga engeso zibi mw’akola kasanzi. Halaga gurhe ezindi ntumwa zalijirire: “Amango bala bandi ekumi bayunva ogola mwazi, bagaya bwenene eju y’ezola ntumwa za nda nguma.” (Mt. 20:24) Rhwakachapa omu bwenge obuhaka bunene bwarhengereraga ahagarhi ka Yakobo, Yohana, n’ezindi ntumwa. Nkabaga abandi baliri baderha ebinwa bili nk’ebila: ‘Muwazize oku muli b’akamaro kurhulusha che chirhumire mwahema engabane zilengerere omu Bwami bwa Mungu? Arhali mwabo mwenyine mwe mwakolere bwenene haguma na Yesu. Nerhu rhukwanene kuhaabwa engabane zilengerere kuguma nenyu!’ Bibe byaliri ntyo changwa nanga, entumwa zaliyibirire oku balikwanene kuyerekana obuzigire, n’okukolerana bwinja buli muguma n’owindi.

13. Gurhe Yesu aliri ajira oku bilolere amagosa m’entumwa zage? (Matayo 20:25-28)

13 Gurhe Yesu alijirire? Arhagwarhaga oburhe. Arhaderhaga oku akajire kulonza ezindi ntumwa zinja bwenene, abalume bagwerhe bwirhohye bunene, bakanayinjire bakolerana buli mango n’obuzigire buli muguma n’owindi. Ahali h’okujira ntyo, Yesu aliri aganira nabo omu kubalembera eyanachizerere oku bakahindamukire n’okujira ebintu binja. (Osome Matayo 20:25-28.) Agenderera kubakolera oku buzigire, chiro akaba oku baligenderere kujira obuhaka oku bilolere inde waliri mukulu bwenene mubo.​—Mk. 9:34; Lu. 22:24.

14. Micho nyabachi entumwa za Yesu zakuliragamo?

14 Nta ngangane, Yesu aliyibukire oku emicho entumwa zage zakuliragamo yakarhumire bagwarha amawazo mali nk’amola. (Yoh. 2:24, 25) Abandisi ba Bayahudi n’Abafarisayo baligwerhe enkengero oku omuntu akaba w’akamaro bwenene amango agwerhe echeo. (Mt. 23:6; huzanya n’evideo Les premiers sièges dans les synagogues (Ebichumbi by’embere omu sinagogi) omu mahugulo m’okuyiga maderhere oku lwandiko lwa Matayo 23:6.) Abakulu b’edini ly’Abayahudi nabo baliri bawaza oku bali b’akamaro kulusha abandi boshi. f (Lu. 18:9-12) Yesu alimenyere oku amawazo mali nk’amola makayahukire abanafunzi bage n’oku hindamula okuntu baliri bachibona bowe bonyine n’okuntu baliri babona abandi. (Mez. 19:11) Arhalibwene abanafunzi bage oku bali bantu barhakajira amagosa analigenderere kubalembera amango baliri bagosa. Alimenyere oku balilonzeze kujira ebintu binja. Bobola abayigiriza omu kulembera okuntu bakaba berhohye bwenene n’okuyereka abandi obuzigire ahali h’okulonza buli mango babe bantu b’akamaro bwenene kulusha abandi.

NKA GURHE RHWAKAYIGANYA OMUFANO GWA YESU?

15. Bichi rhwakayiga oku bilolere ebyahikiraga Yakobo na Yohana?

15 Rhwakayiga binene kugerera ebya hikiraga Yakobo na Yohana. Balijirire kubi okuhema Yesu engabane zilengerere omu Bwami. Aliko ezindi ntumwa nazo zalijirire kubi omu kurhuma eyola hali yalerha akavulindi mubo. Aliko Yesu, ayerekana obwinja n’obuzigire kw’ezola ntumwa zage zoshi okuzanaliri 12. Bichi ebyola birhuyigirize? Ech’akamaro, rhumenye rhwachiseza konyine oku by’abandi bajirire, s’aliko okuntu rhunajira amango bamarhugoseza. Bichi byakarhurhabala? Amango mwene-werhu changwa mwali-werhu amarhugayisa, rhwakachibaza ntya: ‘Bulagurhe ebyakolere byangayisize bwenene? K’echola chiyerekene ngeso ndebe bihemere mpindamule? Byakashobokana si oku oyula muntu wangayisize ali ahurana ebibazo? Chiro akaba mbwene oku ngwerhe empanvu nyinja z’okugaya, ka nakayerekana obuzigire b’okuli n’oku babalira oyola muntu konyine?’ Amango moshi rhuli rhwachihangana kukolera abandi n’obuzigire, kurhwanagenderera kuyerekana oku rhuli banafunzi ba Yesu b’okuli.

16. Bichi bindi rhwakayiga kugerera omufano gwa Yesu?

16 Kandi omufano gwa Yesu gurhuyigirize oku rhukwanene kuchihangana kumenya bwinja bene-berhu na bali-berhu. (Mez. 20:5) Yesu yewe aligwerhe obuhashe b’okusoma ebili omu mirhima. Rhwabo rhurhakagala kujira ntyo haba n’akatyu. Aliko rhukwanene kulembera bene-berhu na bali-berhu amango bamarhugayisa (Efe. 4:1, 2; 1 Pe. 3:8) Byakarhuyorohera kujira ntyo amango rhwamachihangana kubamenya bwinja. Rhuganire ku mufano muguma.

17. Nyungu ehe mwimangizi muguma w’omuzunguluko alipatire omu kuchihangana kumenya bwinja mwene-werhu muguma?

17 Mwene-werhu muguma oli mwimangizi w’omuzunguluko, ayibukire mwene-werhu waliri mu chibaga chiguma aliri arhangula ch’omu Afrika y’emashoshokero. Burhanzi oyola mwimangizi w’omuzunguluko aliri awaza oku, oyola mwene-werhu aba mukali. Gurhe oyola mwimangizi w’omuzunguluko alijire ajira? Aderhere ntya: “Ahali h’okuyinja nayaka oyola mwene-werhu, nahigirira kumumenya bwinja.” Amango oyola mwimangizi w’omuzunguluko ageza akasanzi haguma n’oyola mwene-werhu, amenya gurhe akulaga, n’echola chalihumire oku kuntu anakolera abandi. Oyola mwimangizi w’omuzunguluko agendereze ntya: “Amango mbwaza okuntu byalimukomerere kuhindamula oborhere bwage nk’oku alilozenze kujira y’ayunvikana n’abandi, na kangana gurhe abaga ahindamukire, namusiima bwenene. Rhwaba bera bakomeere.” Kweri, amango rhwamachihangana kumenya bene-berhu na bali-berhu, binazigana kurhuyorohera kubayereka obuzigire.

18. Bibazo bihe rhwakachibaza akaba mwene-werhu changwa mwali-werhu arhugoseze? (Mezali 26:20)

18 Mango maguma, rhwakabona oku birhuhemere rhuganire na mwene-werhu changwa mwali-werhu warhugayisize. Aliko kwakaba kwinja, rhurhange rhuchibaze ebibazo bili nk’ebila: ‘Ka menyere bwinja byoshi byarhengereraga?’ (Mez. 18:13) ‘K’alilonzeze kungayisa oku bulonza?’ (Muh. 7:20) ‘Ka nani nachigerere kujira egosa lili nk’elila?’ (Muh. 7:21, 22) ‘Nkashambala n’oyola muntu oku bilolere echola, k’ehali yajayabiha kulusha?’ (Osome Mezali 26:20.) Amango rhwamarhola akasanzi k’okuwaza kw’ebyola bibazo rhwakarhegera oku obuzigire bwakarhushunika rhuleke kugenderera kuwaza okuntu mwene-werhu changwa mwali-werhu arhugoseze.

19. Bichi ohigirire kujira?

19 Abahamirizi ba Yehova, banayerekana oku bali banafunzi b’okuli ba Yesu, omu kuyerekana obuzigire ku buli muguma n’owindi. Buli muguma werhu anayerekana oku kweri rhuli banafunzi ba Yesu, amango rhuli rhwayereka bene-berhu na bali-berhu obuzigire b’okuli chiro akaba banarhugoseza. Amango rhwamayerekana obuzigire buzira kuchikaziza, abandi barhegera oku rhuli dini ly’okuli n’okuchiheba haguma nerhu omu kuharamya Yehova, Mungu w’obuzigire. Rhujage rhwahigirira kugenderera kuyerekana obuzigire buba chimenyeso cha Abakristu b’okuli.

OLWIMBO 17 “Ninataka”

a Bantu banene banalonza kuyiga oku bilolere Yehova n’Echinwa chage, eju y’obuzigire banabona ahagarhi kerhu. Aliko, rhuli bantu barhashinganene, bobola mango maguma binarhukomerera kuyerekana obuzigire ku buli muguma n’owindi. Rhujage rhwaganira bulagurhe obuzigire buli bw’akamaro bwenene, na nka gurhe rhwakayiganya omufano gwa Yesu amango abandi bamajira amagosa.

b Olole echitabu Njoo Uwe Mfwasi Wangu” (Oyinje obe Mwanafunzi Wani) sura ye 17, chifungu che 10-11.

c Olole omwazi Mwishowe, maisha yangu yana kusudi.” (Akalamo Kani Kamaja Kagwarha Echikamalire), omu Munara g’Omulanzi, gwa Lusiku 1 Mwezi gwa 11, 2012, bukurasa 13-14.

d Olole omwazi Maisha Yangu Yalionekana Kuwa Mazuri (Akalamo Kani Kalibonekene nka Kali Kenja), omu Munara g’Omulanzi gwa Lusiku 1 Mwezi gwa 5, 2012, bukurasa 18-19.

e Gunola mwazi gurhali gwashambala oku bilolere ebyaha bikomere abashamuka bakwanene kurhabalako omuntu, nka bilala biyerekenwe omu 1 Wakorinto 6:9, 10.

f Ngani nguma eyerekene oku rabi muguma alihikire kuderha ntya: “Omu gulu muli balume 30 ntya bali banya-kunali kuguma na Abrahamu. Akaba bali 30, nyono na mugala wani, rhuli mubo; akaba bali 10, nyono na mugala wani, rhuli mubo; akaba bali 5, nyono na mugala wani rhuli mubo; akaba bali 2, ali nyono na mugala wani; aliko akaba ali muguma, ali nyono.”