Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

Mwazi G’okuyiga 15

Oli “Mufano Gwinja omu . . . Kuderha” Si?

Oli “Mufano Gwinja omu . . . Kuderha” Si?

“Obe mufano gwinja oku bemana omu kuderha.”​—1 TI. 4:12.

OLWIMPO 90 Tutiane Moyo

OKU BUGEKE *

1. Ngahe obuhashe bwerhu b’okuderha bwarhengaga?

 OBUHASHE b’okuderha luli luhembo Mungu werhu w’obuzigire arhuhere. Ok’omuntu w’oburhanzi anamala kulemwa ntya, y’ekala Adamu, ahwanza kukolesa ebinwa omu kuganira n’Eshe w’embingu. Kandi, akagalihizye enderho yage omu kurhonderesa ebinwa bihyahya. Adamu akolesa obola buhashe omu kuyeneza engabane ahabwaga y’okuhereza enyama zoshi amazino. (Mwa. 2:19) Jaga wawaza busime bungana gurhe aliyunvirhe amango aganira n’owindi muntu, yekala mukage okwirire bwenene, Eva!​—Mwa. 2:22, 23.

2. Nka gurhe abantu bakoleseze olulimi kubi omu mango magerere chiro na zene?

2 Harhalegamaga, oluhembo l’okuderha lwashohwa. Shetani Ibilisi arhebeka Eva, n’obola bubeshi aderhaga bwarhuma abantu baba banya-byaha baheza n’obushinganyanya. (Mwa. 3:1-4) Adamu akolesa olulimi lwage kubi amango akomera Eva, chiro na Yehova, oku magosa yewe yenyine akolaga. (Mwa. 3:12) Kayini naye arhebeka Yehova na buzinda ayirha omulumuna Abeli. (Mwa. 4:9) Hagerere esiku, Lameki w’omu chizazi cha Kaini, ayimpa olwimpo luyerekene obubandi bwaliri omu siku zage. (Mwa. 4:23, 24) Zene naho gurhe ebintu bili? Yirhwabona gurhe abakulu b’epolitike yibabwirana ehonyole oku mugarogaro. N’evideo hofi zoshi zene, zili mw’ebinwa bibi. Abanafunzi banayunva ebinwa by’okudukangana oku masomo, n’abakulu binababugana oku kasi. Echokugayisa, oku rhuli rhwabona gurhe ebinwa bibi yibyayalira, echola chili chayerekana oku egulu lili lyabiha kulusha.

3. Murhego guhe rhukwanene kuyaka, na bichi rhwaganirako mu gunola mwazi?

3 Nka rhurhakengukire, hali oku rhwakakoomera kuyunviriza ebinwa bibi na buzinda nerhu rhwanahwanza kubiderha. Kweri, rhwewe nka Bakristu, rhulonzeze kusimisa Yehova, n’echola chiheberwe mu binene, olekere okuyaka konyine okuderha kubi. Bishubire kurhuhema rhukolese bwinja oluhembo lwerhu l’okuderha omu njira ekwanene y’okusingiza Mungu werhu. Mu gunola mwazi, rhwabona okuntu rhwakajira ntyo amango rhuli (1) omu mahubiri, (2) oku mbuganano z’echibaga, n’amango (3) yirhwaganira n’abandi. Aliko, rhurhange rhubone bulagurhe Yehova analaga n’okuntu rhunakolesa olulimi lwerhu.

YEHOVA ANALAGA N’OKUNTU RHUNAKOLESA OLULIMI LWERHU

Bichi ebinwa byawe bibishwire oku bilolere ebili omu murhima gwawe? (Olole echifungo cha 4-5) *

4. Nk’oku olwandiko lwa Malaki 3:16 luderhere, bulagurhe Yehova analaga oku binwa byerhu?

4 Osome Malaki 3:16. Omenyere empanvu yakarhuma Yehova ayandika omu “chitabu [chage] ch’olwibuko” amazino ma balala ebinwa byabo biyerekene oku bamuyubahire n’oku banakengeera oku zino lyage? Ebinwa byerhu binayerekana ebili oku murhima gwerhu. Yesu aliderhere ntya: “Obunu buderha ebiyunjwire oku murhima.” (Mt. 12:34) Ebi rhunachishoga kuderha binayerekana kangana gurhe rhuzigiire Yehova. Alonzeze balala bamuzigiire nji basiimire akalamo esiku n’amango omu gulu lihyahya.

5. a) Ngahe obuharamye bwerhu bubuganene n’okuntu rhunaderha? b) Nk’oku eyila foto eyerekene, bichi rhukwanene kuyibuka oku bilolere ebinwa byerhu?

5 Okuntu rhunaderha kwakayerekana akaba Yehova ayemera oburamye bwerhu. (Yak. 1:26) Baguma mu balala barhasima Mungu, banaderha ebinwa bibi, eby’obukali, n’eby’omwibone. (2 Ti. 3:1-5) Kweri rhurhakasima rhukaba kuguma nabo. Rhulonzeze rhusimise Yehova kugerera ebinwa byerhu. Lero si, ka Yehova akasima amango rhuli rhwakolesa bwinja olulimi lwerhu oku mbuganano z’Echikristu changwa oku mahubiri, aliko nka rhuli rhwenyine rhwanayinja rhwabwira abantu b’omulala gwerhu ebinwa bibi, n’eby’obukali?​—1 Pe. 3:7.

6. Bichi byarhengereraga kugerera enganiro nyinja ya Kimberly?

6 Amango rhwamakolesa bwinja oluhembo lwerhu l’okuderha, rhwanayereka abandi oku kweri rhuli bakozi ba Yehova. Rhwarhabala balala rhulamire haguma nabo bachibonere “ngahe omuntu onakolera Mungu alekene n’olala orhamukolera.” (Mal. 3:18) Yunva gurhe ebyola bili by’okuli kugerera ebyahikiraga mwali-werhu oyirikirwe Kimberly. * Oku masomo, balimuhere akasi akola haguma n’owabo mwanafunzi. Bamalire kukakola, oyola wabo mwanafunzi arhegeera oku Kimberly arhali kuguma n’abandi banafunzi. Arhaliri aveba abandi, aligwerhe enganiro nyinja, arhanaliri adukangana. Oyola mwanafunzi ayunva asimisizwe na buzinda ayemera efunzo lye Biblia. Yehova anayunva asimire amango rhwamaganira omu kuntu kwakakulula abantu omu kuli!

7. Gurhe ohigirire kukolesa oluhembo lwinja Mungu akuhere l’okuderha?

7 Rhweshi rhulonzeze kuderha omu kuntu kwakakengesa Yehova, kwakanarhuma rhwagwarha obwira bukomere na bene-berhu. Rhujage rhwalola mu njira zihe rhwakagenderera kuba “mufano gwinja . . . omu kuderha.”

OBE MUFANO GWINJA OMU MAHUBIRI

Okuganira n’abantu oku bwirhonzi omu mahubiri, kunasimisa Yehova (Olole echifungo cha 8-9)

8. Mufano guhe Yesu alirhulekere omu kuntu aliri akolesa olulimi lwage omu kasi k’okuhubiri?

8 Oderhe oku bwirhonzi n’obukenge amango bamakuhangala. Amango Yesu aliri ahubiri, balimushobekere eby’obubeshi oku ali mulalu, mudambi, oku ali mukozi wa Shetani, arhakenga Esabato, mpu anadukanga na Mungu. (Mt. 11:19; 26:65; Lu. 11:15; Yoh. 9:16) Aliko Yesu arhayinjaga ashubiza n’ebinwa bibi. Kuguma naye, rhurhakwanene kushubiza kubi amango bamarhudukanga. (1 Pe. 2:21-23) Kweri, birhaba biyorohere oku yorha osirire amango bamakudukanga. (Yak. 3:2) Bichi byakarhabala omuntu?

9. Bichi byakarhurhabala rhumenye rhwashubiza kubi amango rhuli omu mahubiri?

9 Ochihangane y’orhachiseza oku binwa bibi omunviriza ali aderha. Mwene-werhu oyirikirwe Sam aderhere: “Nanchihangana kuchiseza oku bulagirire omunviriza agwerhe b’okuyunva okuli n’okumenya bwinja oku akahindamuka.” Mango maguma omunviriza anarhukalihira bulala rhwayinjire omu kasanzi karhakwanene. Amango rhwabuganana n’omuntu okalihire, rhwakajira nk’oku mwali-werhu Lucia anajira. Rhwakajira esala liyufuhire, rhwanahema Yehova arhurhabale rhugenderere kurhulera rhumenye rhwaderha echinwa chigayisize changwa ch’okubula obukenge.

10. Nk’oku olwandiko lwa 1 Timoteo 4:13 luderhere, muhigo guhe rhukwanene kuchiheberaho?

10 Ochikoomeze kuba mwalimu mwinja. Timoteo aliri mwigiriza w’Omukristu okoomere, aliko chiro akaba ntyo, byalimuhemere agenderere kujira amaja-mbere m’ekiroho. (Osome 1 Timoteo 4:13.) Nka gurhe rhwakachikoomeza kuba balimu benja omu mahubiri? Rhukwanene kuchirheganya bwinja. Echisimisize, rhugwerhe bikoleso binene byakarhurhabala kuba balimu benja. Wabona emyazi yakurhabala omu bronshire Fanya Bidii Katika Kusoma na Kufundisha n’omu chigabi “Ochihane Omu Kasi k’Amahubiri” chili omu Kaye Lyerhu ly’Embuganano Akasi n’Akalamo k’Omukristu. Onali wayunguka n’ebyola bikoleso si? Amango rhuchirheganyize bwinja, rhwayunva rhurhulerere n’okuderha n’obwizere bwoshi.

11. Bichi byarhabere Bakristu baguma babe balimu benja?

11 Rhwakashuba kuba balimu benja amango rhuli rhwalolera oku bandi omu chibaga n’okuchihangana rhubayiganye. Sam, rhwashambalagako burhanzi anachibaza bichi bijira Bakristu baguma babe balimu benja. Analolereza obufundi bwabo n’okuchihangana abayiganye. Mwali-werhu oyirikirwe Talia anakulikira bwinja okuntu bene-berhu bakoomere banageza ejambo ly’abantu boshi. Omu kujira ntyo, ayigire okuntu akashambala oku bibazo bizigana kubazwa omu mahubuiri.

OBE MUFANO GWINJA OKU MBUGANANO

Amango rhuli rhwayimpa n’omurhima g’obushagaluke oku mbuganano rhunasingiza Yehova (SOlole echifungo che 12-13)

12. Chibazo chihe bantu baguma banahurana?

12 Rhweshi rhwakarhabala y’embuganano z’echibaga zigera bwinja omu kuyimpa haguma n’abandi n’omu kuhaana ebishubizo rhwarheganyize bwinja. (Zb. 22:22) Baguma banabona oku bibakomerere okuyimpa changwa okuhaana ebishubizo omu bandi bantu. Nawe si? Akaba ntyo ku bili, wasima okumenya ebyarhabere abandi bahime obuba bwabo.

13. Bichi byakakurhabala oyimpe n’omurhima gushagalukire oku mbuganano?

13 Oyimpe n’omurhima gushagalukire. Amango yirhwayimpa enyimpo zerhu z’Obwami, ech’oburhanzi chikwanene kurhuyinja omu bwenge, eli nyorha y’okusingiza Yehova. Mwali-werhu oyirikirwe Sara anachibona nka ye wanabusha omu kuyimpa. Aliko chirhabuza arhakuuza Yehova kugerera enyimpo. Echamurhabere kuli kub’arheganya ahambuga enyimpo bayimpa oku mbuganano kuguma n’okw’anarheganya ebindi bigabi by’embuganano. Anachikoomeza ezola nyimpo n’okulola ngahe zifarhene n’ebi bajishambalako oku mbuganano. Ashambere ntya: “Okujira ntyo kunantabala nseze obwenge oku binwa bili omu lwimpo s’arhali oku buhashe bwani b’okuyimpa”.

14. Akaba onayunva eshonyi, bichi byakakurhabala ohaane echishubizo oku mbuganano?

14 Oshubize oku kahunda oku mbuganano. Okuderha okuli, birhayorohere ku baguma. Talia rhwashambalagako enyanya, aderhere: “Inanyunva eshonyi omu bantu, chiro akaba oku bowe barhabirhegeera bulala ahanene omulenge gwani guba gw’eshishi. Che chirhumire binankomerera bwenene okushubiza oku mbuganano.” Aliko chirhabuza Talia arhahaana ebishubizo. Amango ali arheganya embuganano, ab’amenyere oku echishubizo chirhanzi chiba chikwanene kuba chiyufuhire chinashubize han’aho oku chibazo. Aderhere ntya: “K’okuderha oku nanchiyunva bwinja amango echishubizo chani chiyufuhire, chiyunvikene, chena chishubizo omwigiriza alonzeze echola.”

15. Bichi rhukwanene kuyibuka oku bilolere ebishubizo byerhu?

15 Chiro n’Abakristu barhayunva eshonyi, hakagera amango bachibuza kuhaana ebishubizo. Bulagurhe? Mwali-werhu oyirikirwe Juliet aderhere: “Mango maguma nangangana kuhaana echishubizo bulala nyubahire oku chivire chayufuha, chirhanakwirire mp’orhankalola.” Aliko oyibuke oku Yehova alonzeze rhushubize bwinja nk’oku rhwakanagala. * Anasimiswa amango rhwamahigirira kumukuuza oku mbuganano z’echibaga n’okurhaleka obuba bwerhu burhubuze kujira ntyo.

OBE MUFANO GWINJA OMU NGANIRO YAWE YA BULI LUSIKU

16. Binwa bili gurhe rhukwanene rhuyake?

16 Ochiyase buli mbero “y’ebidusi.” (Efe. 4:31) Nk’oku rhwabonaga embere, nta Mukristu okwanene kuderha ehonyole. Aliko kandi na bila bidusi by’eshishi-shishi nabyo rhukwanene rhuchilange kubyo. Omufano, rhukwanene rhuchilange yi rhurhaderha kubi abantu b’eyindi micho, obwindi buko changwa b’elindi shanja. Kandi, rhurhalonzeze chiro rhukagayisa abandi omu kubwirabo ebinwa by’okubakoza eshonyi. Mwene-werhu muguma aderhere: “Mango maguma naliri naderha ebinwa nanawaza mpu mizaha, oku birhanali bidusi, aliko kweri eyi binali binwa bibi by’okugayisa abandi. Mu myaka minene, mukani antabere bwenene omu kuyinja ampanulira eburhambi amango namaderha ebinwa bimugayisize changwa bigayisize abandi.”

17. Nk’oku olwandiko lwa Waefeso 4:29 luderhere, nkagurhe rhwakayumbaka abandi?

17 Oderhe omu bulyo b’okuyumbaka abandi. Obe juba-juba kubwira abandi koko oku bi bajirire, ahali h’okubaderha kubi n’okuyinja wazimula-zimula. (Soma Waefeso 4:29.) Abaizraeli baligwerhe binene byakarhumire baderha koko, aliko baliri bazimula buli mango. Eyola ngeso yakayahukira abandi. Oyibuke kw’eripoti mbi bapererezi ekumi balerhaga yalirhumire “Abaizraeli boshi . . . balundumira Musa.” (Hes. 13:31–14:4) Aliko, okubwira abandi koko oku bi bajirire kwakalerhera buli yeshi omwishingo. Rhwakachizera oku bakoko mwali wa Yefta aliri apata barhengere ku bera-kazi bage, balimuhebere omurhima bwenene abere omu ngabane yage. (Amu. 11:40) Sara, rhwaderhagako burhanzi, ashambere ntya: “Amango rhwamabwira abandi koko, rhwanarhuma bachiyunva oku Yehova abazigiire n’oku baherhe echi bamalire omu lubaga lwage.” Olonze ebyakarhuma wabwira abandi koko kurhenga oku murhima.

18. Nk’oku Zaburi 15:1, 2 ederhere, bulagurhe rhukwanene kuderha obukweri, n’echola chiheberwe mu bichi na bichi?

18 Okaziderha obukweri. Rhurhakasimisa Yehova akaba rhurhaderha okuli. Anashomba buli mbero y’obubeshi. (Mez. 6:16, 17) Chiro akaba okw’abantu zene banabona k’okubesha nta chibazo kuherhe, rhwabo rhurhakwanene kubesha chiro; bulala kunagayisa Yehova. (Osome Zaburi 15:1, 2.) Kweri rhurhaderha ebinwa bibonekene bwinja oku bubeshi, binahemere rhuchilange okuderha obukweri bw’ebichira, burhayenere.

Okuhindamula enganiro mbi omu nganiro nyinja kunarhuma Yehova arhuyemera (Olole echifungo che 19)

19. Bichi bindi rhukwanene kuchilangako?

19 Orhayinjaga waveba abandi. (Mez. 25:23; 2 Te. 3:11) Juliet, rhwashambalagako embere, afasiriye nka gurhe ebinwa by’okuveba binamuhumako. Aderhere ntya: “Okuyunviriza ebinwa by’okuveba kunanvuna omurhima, kandi kunarhuma ntachichizera oyola oli wabiderha. Na bichi si byakambwira oku nani arhaj’inveba embere z’owindi muntu?” Amango wamarhegeera okw’enganiro yahindamukire binwa by’okuvebana, oche eyola nganiro muderhe oku bindi-bindi.​—Kol. 4:6.

20. Gurhe ohigirire kukolesa olulimi lwawe?

20 Bulala rhuchili mu linola gulu abantu banaderha mw’ebinwa bibi, rhukwanene rhulwise bwenene yi rhuchizera okw’ebinwa byerhu byasimisize Yehova. Oyibuke k’obuhashe b’okuderha luli luhembo lurhengere emwa Yehova, analaga n’oku kuntu rhuli rhwalukolesa. Arhugisha amango rhuli rhwajira okwerhu koshi yi rhukolesa olulimi lwerhu bwinja omu mahubiri, oku mbuganano, n’omu nganiro yerhu haguma n’abandi. Amango Yehova nj’alimbula elila gulu libi, nji byaja byarhuyorohera bwenene kumukuuza kugerera ebinwa byerhu. (Yud. 15) Okw’akola kasanzi kanahika, ohigirire okusimisa Yehova kugerera “ebinwa by’omu [bunu] bwawe.”​—Zb. 19:14.

OLWIMPO 121 Tukomalishe Sifa ya Kujizuia

^ mus. 5 Yehova arhuhere oluhembo lwinja bwenene, oluhembo l’okuderha. Echokugayisa, bantu banene barhakolesa olola luhembo oku Yehova alilonzeze. Bichi byakarhurhabala y’ebinwa byerhu bigenderera kuba byakuheba omurhima n’okusimisa Yehova mw’elila gulu libihire? Nka gurhe rhwakasimisa Yehova kugerera ebinwa byerhu amango rhuli omu mahubiri, oku mbunganano z’echibaga n’amango yirhwaganira n’abandi? Gunola mwazi gwashubiza kw’ebila bibazo.

^ mus. 6 Mazino maguma mahindamwirwe.

^ mus. 15 Y’omenya binene oku bilolere okuhaana ebishubizo, olole omwazi “Osingize Yehova omu Chibaga” omu Munara g’Omulanzi gwa Mwezi gwa 1, 2019.

^ mus. 61 AMAFARIYO M’EFOTO: Mwene-werhu y’ashubiza kubi nyin’enju okalihire; owindi mwene-werhu arhali ayimpa oku mbuganano; na mwali-werhu amarhondera kuvebana.