Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Z’AKALAMO K’ABANTU

“Nayigire Binene Kugerera Abandi!”

“Nayigire Binene Kugerera Abandi!”

NAHWANZAGA akasi k’echisoda omu France eyi ntazivanakula, ebigusho byerhu by’abasoda byaliri oku misozi ye Algerie, ntambala enene yaliri mw’eyola eneo. Budufu buguma b’omwizimya gunene naligwerhe ebunduki yani ey’indi nalanga nyenyine ey’indi ahagarhi k’emifuko y’omuchanga. Han’aho nayunva ebishando. Nayubaha bwenene. Ntalisimire kuyirha omuntu changwa mpu nyono infe. Navanayama ntya: “Mungu we! Mungu we!”

Akola kasanzi k’obuba kahindamula akalamo kani bulala kalirhumire nahwanza kulonza imenye Omulemi. Aliko embere mbabwire gurhe byajaga byaba buzinda m’obola budufu b’omwizimya, leka ntange mbabwire bintu biguma byarhengereraga amango nalichili mwana byarhumaga nalonza nyige eju ya Mungu.

EBINAYIGAGA KU DARHA

Naburhwaga omu mwaka gwa 1937 omu Guesnain, vile banahumba mw’amatiyere omu noro ye France. Darha akazaga humba amatiyere bayirika charbon. Ananyigiriza oku kuli kw’akamaro okukola bwenene. Nalishubire kusima okuntu akazaga sima okunali, n’echola chaliri chamushunika arhabale abachimba baliri bakolerwa kubi omu kasi. Y’agala kurhabala bo, darha aja omu bigusho bilolere esheria z’abachimba. Alishubire kugayiswa bwenene n’obulyalya aliri abona mu bapadiri baliri omu eneo yerhu. Banene balilamire akalamo kenja; aliko baliri bahema ebilyo n’efuranga abola bachimba baliri bakola bwenene yi bapata gurhe bakalama. Darha aligayire bwenene abola bapadiri na ntacho bakamubwirire oku bilolere edini mpu abiyunve. Nta lusiku rhwachigerere kuganira eju ya Mungu.

Oku naliri nakula, nani nahwanza kugaya omulyagane. Ogola mulyagane gwaliri mw’akabolo baliri bayereka abinjiira balilamire omu France. Naliri nasharha akabumbu haguma n’abana b’omu milala yahamiraga omu chihugo cherhu n’okuyunva nsimire kuba haguma nabo. Olekere echola, mama naye aliri muburhwa we Pologne, s’arhaliri muburhwa we France. Nalisimire abantu b’amashanja moshi balame haguma omu murhula n’okukolerwa bwinja.

NAHWANZA KUWAZA BWENENE OKU BILOLERE AKALAMO

Amango naliri musoda

Nahwanzaga akasi k’echisoda omu mwaka gwa 1957. Echola che charhumaga nabonekana omu misozi ye Algerie omu budufu b’omwizimya guganirirwe oku murhondero. Namalire kuyama mpu “Mungu we! Mungu we!” Nabona masu oku masu, arhali musoda w’omwanzi, si ndogomi y’elubala! Nayunva naluhuka wa! Aliko ebyola byabaga obola budufu n’evita lyowe lyonyine, byalirhumire nahwanza kuwaza bwenene oku bilolere omuhigo gw’akalamo. Bulagurhe rhulamire? Mungu anarhulagako si? Ka hali amango rhwagwarha omurhula gw’esiku n’amango?

Buzinda, amango najaga kurhangula abazere bani, nabuganana na Muhamirizi muguma wa Yehova. Ampa Ebiblia yaliyirikirwe La Sainte Bible, ye Chifaransa tafsiri y’Akatolika, nahwanza kuyisoma amango nagalukaga omu Algerie. Lwandiko luguma lwampumaga oku murhima bwenene lwaliri lwa Ufunuo 21:3, 4. Luderhere ntya: “Ehema lya Mungu lili ahakagarhi k’abantu . . . Nj’ashangula emiziga yoshi omu masu mabo, n’olufu lurhakachibaho, changwa emishibo, endulu, changwa amalumwa birhachibaho chiro n’akatyu. Ebya mira byahwere loshi.” * Ebyola binwa byalinsomezwe. Nachibaza ntya ‘Bunali bukweri si?’ Mw’amola mango ntacho nalimenyere eju ya Mungu ne Biblia.

Namalire kurhenga omu kasi k’echisoda omu mwaka gwa 1959, nabuganana na Muhamirizi muguma waliyikirwe François, wanyigirizaga nyigirizo zinene ze Biblia. Omufano, anyereka omu Biblia oku Mungu ajira ezino lyage-lyage, Yehova. (Zb. 83:18) François ashuba nfasiriya oku Yehova nj’alerha okunali oku gulu, omu kulihindamula libe paradizo, n’okuyeneza ebinwa bili omu Ufunuo 21:3, 4.

Ezola nyigirizo zaliyunvikene bwinja, zanampuma oku murhima. Aliko nashuba kugwarha burhe bunene eju ya bapadiri nanalonza kuyerekana oku bagwerhe egosa omu kuyigiriza ebintu birhali omu Biblia! Byalibonekene oku inchili nawaza kuguma na darha omu kulwisa omulyagane. Nanashonda kujira chintu chilebe juba-juba!

François n’abandi bera bahyahya b’Abahamirizi nabaga napatire, bantabala intulere. Banfasiriya oku akasi kerhu rhwabo nka Bakristu kurhali kuchira abantu olubanja s’aliko kuli kubahereza obulangalire kugerera emyazi minja y’Obwami bwa Mungu. K’akasi akola Yesu aliri ajira kan’akasi ahaga abanafunzi bage bajire. (Mt. 24:14; Lu. 4:43) Byalimpemere kandi nyige kuderha n’abantu oku bwirhonzi n’amayeri chiro akaba ntalisimisizwe n’obwemere bwabo. Ebiblia ederhere ntya: “Birhahemere omuja wa Waliha alwe, aliko bihemere abe mwirhonzi ku boshi.”​—2 Ti. 2:24.

Nahindamuka nk’oku binahemere nanabatizwa ku mbuganano nguma y’omuzunguluko omu mwaka gwa 1959 n’okuba Muhamirizi wa Yehova. Kw’eyola mbuganano nabona ku mwali-werhu muguma walichili musole oyirikirwe Angèle nanayunva insimisizwe naye bwenene. Nahwanza kujilambagirira echibaga chabo, rhwava rhwashabana omu mwaka gwa 1960. Kweri ali mukazi mwinja bwenene, na luhembo ly’akachiro lurhengere emwa Yehova.​—Mez. 19:14.

Olusiku l’obuhya bwerhu

NAYIGA BINENE KUGERERA ABALUME BAYENGEHERE BANAGERERE MU BINENE

Omu myaka yoshi, nayigire masomo manene m’akachiro kugerera bene-berhu bagwerhe obwengehe banagerere mu binene. Ely’akamaro bwenene mumo lye linola: Yi rhugala kukola engabane ekomere bwenene, bihemere rhube berhohye n’okukolesa ehano lili omu Mezali 15:22, liderhere ntya: “Ebintu binayenezwa kugerera bahanuzi banene.”

Rhuli omu kasi k’omuzunguluko omu France omu mwaka gwa 1965

Omu mwaka gwa 1964, narhondera kubona kangana gurhe ebyola binwa biyerekezwe n’eroho lya Mungu, bili by’okuli. M’ogola mwaka, narhondera kukola nka mwimangizi w’omuzunguluko, nahwanza kulambagirira ebibaga n’okuheba bene-berhu omurhima n’okubayumbaka ekiroho. Aliko mw’amola mango, naligwerhe myaka 27 yonyine ntanaliza kuva nagera mu binene. Bobola naliri najira amagosa. Aliko naliri nachihangana injire echinayiga kugerera kubo. Ahanene, naliyigire masomo manene m’akachiro kugerera “abahanuzi” bagwerhe echibamalire banagerere mu binene.

Namayibuka chintu chiguma chabaga amango naliri mwimangizi w’omuzunguluko muhyahya. Enyuma y’okumala kurhangula chibaga chiguma omu Paris, mwene-werhu mugumu wagerere mu binene ambwira rhuje mahwe rhuganire. Naderha mpu “Sawa, nta chibazo.”

Ambaza mpu “Louis wee, amango munganga amalambagirira abantu, ahanene inde anajilola?”

Namushibiza mpu “Omulwala.”

Aderha mpu “b’obukweri obola. Aliko nakulolereze nabwene ok’oli wageza bisanzi binene n’abantu bagwerhe ehali nyinja y’ekiroho, nk’abashamuka b’echigaba. Echibaga cherhu chili mu bene-berhu na bali-berhu banene bavunikire omurhima, abahyahya changwa banayunva eshonyi. Bakayunva basimre bwenene nka wamageza ebisanzi haguma nabo, chiro n’okujilya akalyo ahamwababo.”

Naliyunvirhe nsimire bwenene elyola hano ly’oyola mwene-werhu muzigirwa. Obuzigire aligwerhe oku ntama za Yehova bwalimpumire oku murhima. Navanabula echi naderha n’okuhwanza kukolesa elyola hano han’aho. Mbwirire Yehova koko ku bene-berhu bali nk’abola.

Omu mwaka gwa 1969 n’ogwa 1973, nalihabirwe engabane y’okuyumangira Ebiro Bilolere Akalyo oku mbuganano ebiri zikulu zaliri ku bene-berhu barhengereraga omu bihugo binene, zajirwaga omu Colombes, Paris. Oku mbuganano y’omu mwaka gwa 1973, byalihemere rhuhe bantu 60 000 akalyo mu siku erhano! Naliyunvirhe njanjabere, amango nabonaga eperu ly’abantu. Aliko kandi mw’amola mango yi rhubihasha, byalihemere kukolesa amahano mali mu Mezali 15:22, k’okuderha kuhema abantu bayengehere ehano. Nahema bene-berhu bakoomere ebyakalyo bantabale, baliri mw’ababazi, abahinzi b’eshogo, abanavuya n’abachuruzi. Rhweshi haguma, rhwaligalire kukola eyola ngambane erhaligwerhe mushinyiko.

Omu mwaka gwa 1973, barhuhamagala rhwembi mukani rhujikolera oku Beteli ye France. Engabane yani ntazi y’oku Beteli nayo yalikomeere bwenene. Byalimpemere impise ebitabu ku bene-berhu b’omu Cameroun, chihugo ch’omu Afrique, balilahize mw’akasi kerhu ahagarhi k’omwaka gwa 1970 n’ogwa 1 993. Kandi nayunva binzidohere. Nkabaga aber’abona oku nyubahire, mwene-werhu waliyimangiire omurhabi gwe France, ampeba omurhima n’okuderha ntya: “Bene-berhu b’omu Cameroun balagirire bwenene akalyo k’ekiroho. Leka rhuhebo echibakalya!” Na ntyo kurhwanalijirire.

Rhuli oku mbuganano eminuzize omu Nigeria haguma na bene-berhu b’omu chihugo che Cameroun omu mwaka gwa 1973

Nalibalamire bwenene omu bihugo bituranire e Cameroun yi mbuganana n’abashamuka ba mw’echola chihugo. Abola bene-berhu baligwerhe obushiru banayengehere, balintabere kubona nka gurhe rhwakayinja rhwarhuma mw’ebitabu na bene-berhu bayinja babipata oku kahunda omu Cameroun. Yehova aligishire obushiru bwerhu. Na ntyo, mu myaka 20 ntya, nta lusiku abantu bage ba mw’echola chihugo babulire egazeti y’Omunara g’Omulanzi n’echitabu chaliri charhenga buli mwezi chaliyikirwe Le service du Royaume.

Omu mwaka gwa 1977, rhwembi Angèle rhuli oku ntagulo y’omuzunguluko omu Nigeria haguma n’ebemangizi b’omuzunguluko na bakabo barhengaga omu chihugo che Cameroun

NALIYIGIRE BINENE KUGERERA MUKANI MWINJA

Kurhenga rhuhwanzize kumenyana bwinja na Angèle, naliri nalolereza engeso zage zinja z’ekiroho. Najaga nazibona bwinja omu buhya bwerhu. Omufano, omu golo ly’olusiku rhwajiraga m’obuhya, ambwira nsalire oku bilolere okukolera Yehova amango moshi eyi rhuli mulume n’omukazi bashabene. Yehova alishubize kw’elyola sala.

Angèle alishubire kuntabala nyinje nalangalira Yehova bwenene. Omufano: Amango barhubwira rhujikolera oku Beteli omu mwaka gwa 1973 narhanga kulahira bulala nalisimire akasi k’omwimangizi w’omuzunguluko. Aliko Angèle anyibusa oku rhwahanire akalamo kerhu emwa Yehova n’okurhukwanene kujira buli choshi olubaga lwage lwarhubwirire rhukole. (Ebr. 13:17) Kweri nayemera ebyola ambwiraga! Rhwava rhwaja oku Beteli. Mukani aba mwengehe, w’olugero, anazigiire Yehova bwenene. Ezola ngeso zakomeeze obuhya bwerhu zanarhurhabere kurhola esimikiro zinja omu siku zoshi rhwamalama haguma.

Rhwembi Angèle rhuli omu bustani ye Beteli ye France

Mw’enola myaka yerhu y’obushaja, Angèle agenderere kuba mukazi mwinja, w’okunarhabalana. Omufano, yi rhuhikirika amasomo m’echiteokrasi, manene mumo majirika omu Chingereza, rhwembi Angèle rhwachihangana bwenene yi rhumenya bwinja olola lulimi. Yi rhugala kujira ntyo, rhwaja omu chibaga chiganira olulimi lwe Chingereza, chiro akaba oku rhwalikala rhuli mu myaka 70 mw’amola mango. Eju y’engabane yani y’okukola omu Komite y’Omurhabi gwe France, okuyiga olulimi luhyahya kwali nkomerere. Aliko rhwembi Angèle rhwayinja rhwarhabalana. Zene rhukali rhuli mu myaka 80, rhunagenderere kurheganya embuganano z’echibaga omu Chingereza n’omu Chifaransa. Rhuli rhwachihangana kujira oku rhwakanagala omu kushubiza n’okugeza ebipindi oku mbuganano n’okukola oku kasi k’okuhubiri haguma n’echibaga cherhu. Yehova agishire obushiru bwerhu b’okuyiga Echingereza.

Omu mwaka gwa 2017 barhuhamagala rhwembi Angèle rhuje oku masomo ma Bene-berhu Banakola omu Komite y’Omurhabi Haguma na Bakabo, oku Bwikalo Bukulu bw’Amasomo ma Watchtower e Patterson, New York.

Kweri Yehova ali mwigiriza Mukulu. (Isa. 30:20) Bobola birhakasomezwa okubona abantu bage abashaja n’emisole bali bapata enyigirizo zinja! (Kum. 4:5-8) Okuderha okuli, nachibwenere okw’emisole enayunviriza Yehova, bene-berhu na bali-berhu bagerere mu binene, banajira amaja-mbere menja m’ekiroho n’okuba bakozi bimana ba Yehova. Mezali 9:9 erhuyibwise ntya: “Sangira n’omuntu w’obwengehe, aba mwengehe bwenene. Oyigirize omuntu w’okunali, ayushula obumenyi bwage.”

Mango maguma inanyibuka ubudufu nalirimo oku misozi ye Algerie hamagera myaka 60. Mw’agola mango ntalimenyere oku nakapatire akalamo k’obusime ntya. Nayigire binene kugerera abandi! Yehova na mukani, barhumire nagwarha akalamo kenja bwenene n’okutosheka. Bobola rhuhigirire okurhaleka chiro n’olusiku luguma kuyiga eju ya Darha w’embingu na kugerera bene-berhu na bali-berhu b’obwengehe banagerere mu binene bamuzigiire.

^ mus. 11 Biblia Tafsiri ya Ulimwengu Mupya.