Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Z’AKALAMO K’ABANTU

Nalihebere Yehova Embere omu Mihigo Yani Yoshi

Nalihebere Yehova Embere omu Mihigo Yani Yoshi

LUSIKU luguma esezi ey’ezuba lili lyakola omu 1984, nayinjaga narhenga ahamwani omu eneo yerhu echirire y’omu Caracas, omu Venezuela eyi naja oku kasi. Oku nandi nalambagira, naliri nawaza ku mwazi muguma g’omu Munara g’Omulanzi gwachizindaga kurhenga. Ogola mwazi gwalishambere oku kuntu abaturanyi berhu banarhubona. Nabere ndinalola enju z’abaturanyi berhu, naja nachibaza ntya: ‘Ka banambona nka muntu ogwerhe akalamo kenja onakola oku banke? Changwa si, banambona nka muntu onakola konyine oku banke y’arhabala abantu b’omulala gwage?’ Narhegera oku abaturanyi bani banambona konyine nka muntu olengerere onakola oku banke, ntanalisimire echola. Nava nahigirira kujira chintu chilebe.

Naburhwaga omu Siku 19, Mwezi gwa 5, 1940, omu vile ye Amioûn, omu chihugo che Liban. Hagerere myaka migeke, omulala gwerhu gwahamira omu vile ye Tripoli, emunda nalembwaga omu mulala guli m’obuzigire, obusime, gwalimenyere n’okuzigira Yehova Mungu. Nyenaliri muziba mu bana barhano, banyere basharhu na barhabana babiri. Abazere bani barhaliri babona nk’okugwarha efuranga, che chintu ch’akamaro omu kalamo. Omulala gwerhu gwalichisezeze omu kuyiga Ebiblia, kuja oku mbuganano ze Chikristu, n’okurhabala abandi bamenye Mungu.

Omu chibaga cherhu mwaliri Abakristu bashigwa banene. Muguma mubo aliri Michel Aboud, yewakazaga ongoza echi rhwakazaga yirika funzo ly’echitabu. Michel ayigiraga okuli omu New York, anahwanza akasi k’okuhubiri omu Liban omu mwaka gwa 1921. Ahanene nanyibuka okuntu aliri akenga n’okurhabala banyere babiri b’emisole barhengaga oku Masomo me Gileyadi; k’okuderha, Anne na Gwen Beavor. Bayinjiba bera-berhu benja. Hagerere myaka minene, nasima kushuba buganana na Anne omu États-Unis. Harhalegamaga, nashuba kubona Gwen naye, wabaga ashabirwe na Wilfred Gooch waliri akolera oku Beteli ye Londres omu Angletere.

AMAHUBIRI OMU LIBAN

Haliri Bahamirizi bageke omu Liban amango nalichiliri musole. Aliko rhwaliri rhwayigiriza abandi n’obushiru oku bilolere Ebiblia. Rhwaliri rhwajira ntyo chiro akaba ku bakulu baguma b’amadini baliri barhupinga. Inchiyibukire bwinja bintu biguma byarhuhikiraga.

Lusiku luguma, nyono na mwali-werhu Sana rhwaliri rhwahubiri ku nju nguma nzibu-zibu bantu banene balipangiremo. Padiri muguma ayandagala oku etaje arhubugana aharhwaliri rhwashambala n’abantu. Biboneke ku bantu baguma babamuhamagalaga. Oyola padiri ahwanza kuduka mwali-werhu. Akaliha bwenene n’okushunika Sana oku eskaliye, av’amulumiza. Muntu muguma ahamagala abapolisi oku telefone, n’abola bapolisi balonza omuntu wakarhabala Sana. Baheka oyola padiri oku biro by’abapolisi, bava bavumbula okw’agwerhe ebunduki. Komanda w’abapolisi amubaza ntya: “Aliko si, oli nde? K’onayigiriza abantu ebya Mungu, changwa onabayigiriza obubandi?”

Echindi chintu nyibukire bwinja, mali mango echibaga cherhu chaluwaga ebisi yi rhuja kuhubiri mu vile nguma yaliri hale n’emwerhu. Rhwaliri rhwachisimisa kugera amango padiri muguma wa mw’eyola vile agushaga echigusho ch’abantu mpu barhurhere. Bayinja barhuhalalira (barhuhangala), chiro n’okurhukabula amabale, banava balumiza darha. Namayibuka okuntu nabonaga esura yage yoshi yayunjula eshagama. Yewe na mama bagaluka omu bisi, n’erhu rhweshi rhwabakulikira eyi rhubabere. Aliko ntakafa nayibagire, amango mama aliri ashangula darha, aderha ntya: “Mani Yehova, obabalirebo. Barhamenyere ebi bali bajira.”

Mandi mango maguma, rhwajilambagirira abantu b’omulala gwerhu omu vile rhwarhengagamo. Rhwabuganana na mukulu muguma w’edini waliri bishope, aliri aha mwa shokulu. Oyola mukulu w’edini alimenyere okw’abazere bani bali Bahamirizi ba Yehova. Chiro akaba ku naligwerhe myaka ndarhu yonyine, ambwira ntya n’obukali: “Woyo, bulagurhe orhazi batizwa?” Namushubiza oku nchili mwana, n’oku bihemere menye binene oku bilolere Ebiblia nangwarhe obwemere bukomere embere mbatizwe. Bulala arhalisimire okuntu namushubizaga, abwira shokulu oku namubulire obukenge.

Aliko abantu barhaziganaga kurhukolera ntyo. Ahanene, abantu be Liban baba benja banakaribisa n’abahisi. Echola che chaliri charhuma rhwaganira na banene oku bilolere Ebiblia, rhwanahwanza kuyiga na baguma mubo.

OMUHIGO G’OKUHAMIRA OMU CHINDI CHIHUGO

Amango nalichiliri nasoma, mwene-werhu muguma arhenga e Venezuela ayinja lambagirira e Liban. Alema ahika oku mbuganano omu chibaga cherhu, av’asimana na mwali-werhu Wafa. Bayinjishabana, banaja kulama omu Venezuela. Omu maruba mage, Wafa alema asengerera darha ahamisize omulala goshi omu Venezuela. Aliri ajira ntyo bulala aliri arhukumbula (arhudula) bwenene. Buzinda ayinjirhuyemeza, rhwava rhwahama!

Rhwahikaga omu Venezuela omu mwaka gwa 1953, rhwajilama omu vile ye Caracas, ahaburhambi bw’enju ya prezida. Bulala nalichili murhabana mudorho, byakazaga nsimisa amango naliri nabona presida agera omu mutugari gwage guyinjihire bwenene. Aliko byalikomerere abazere bani okukoomera echihugo chihyahya, olulimi, okuntu abantu balamire, ebilyo, n’ehewa. Babaga bahwanzize kukoomera amango echintu chibi bwenene charhuhikiraga.

Nyono omu mwaka gwa 1953 amango omulala gwerhu gwahamiraga omu Venezuela

OBUHANYA BWAMARHUHIKIRA

Darha ahwanza lwala. Echola chalirhusomeze bwenene, bulala arhakazaga lwaliriza, analigwerhe amagala menja. Rhurhakanayibukire chiro oku haliri olusiku achigerere kulwala. Baja bamupima akansere k’olusingu, anaberwa. Ech’okugayisa, hagerere boso liguma afa.

Ntakagala kuderha okuntu rhwachiyunvaga kubi bwenene. Naligwerhe myaka 13 yonyine. Rhwalibabere bwenene, rhwanachiyunva nk’egulu lyamarhuwera. Mu mango maguma byalikomerere mama okuyemera ku kweri eba arhachiliho. Aliko hagera amango rhwayemera oku arhali b’obuzinda bw’akalamo, na Yehova arhurhabala kulembera. Namalaga amasomo me segondere omu Caracas amango naligwerhe myaka 16. Nalisimire bwenene okurhabala abantu b’omulala gwani.

Mwali-werhu Sana n’eba Rubén, balintabere bwenene injire amaja-mbere m’ekiroho

Mw’amola mango mwali-werhu Sana ashabwa na Rubén Araujo, wabaga asomere Amasomo me Gileyadi anagaluka omu Venezuela. Bahamira e New York. Amango omulala gwerhu guderha kunjisoma eyiniversite, nabona ku nj’eyola munda y’impata ahanalama. Nava najisomera e New York emwa mwali-werhu. Yewe na mulamu balintabere bwenene nyegere Yehova, amango nalilamire nabo. Echindi, haliri bene-berhu banene bakulire ekiroho omu chibaga cherhu ch’olulimi lwe Chiespanyole omu Brooklyn. Babiri mubo nalimenyere n’okuyunva nsimisizwe nabo, haliri Milton Henschel na Frederick Franz; bombi baliri bakola oku Beteli ye Brooklyn.

Obubatizo bwani omu mwaka gwa 1957

Omwaka gwani gurhanzi oku iniversite ye New York gwabere gukalihwa, nahwanza kugwarha engangane oku kuntu naliri nakolesa akalamo kani. Nabaga nasomere n’okuwaza bwenene oku myazi y’omu Munara g’Omulanzi eshambere oku Bakristu baligwerhe emihigo y’ekiroho omu kasi ka Yehova. Nalibwene okuntu bapainiya n’abakozi b’oku Beteli baliri omu chibaga cherhu baligwerhe obusime bwenene, nanalonza imbe kuguma nabo. Aliko ntaliza batizwa. Buzira kulegama, namenya oku bili by’akamaro mpereze Yehova akalamo kani. Nava najira ntyo, nanabatizwa omu Siku 30, Mwezi gwa 3, 1957.

EMIHIGO Y’AKAMARO

Enyuma y’okubatizwa, nahwanza kuwaza nka gurhe nakaba painiya. Aliko ntalimenyere oku byakankomerere okubuhwanza. Nakagalire kukola obupainiya n’okusoma eyiniversite? Rhwaliri rhwarhumirana maruba manene n’abantu b’omulala gwani maderhere oku ndeke okusoma eyiniversite ngaluke e Venezuela, nambe painiya.

Nagaluka e Caracas omu Mwezi gwa 6, 1957. Aliko nashimana akalamo k’abantu b’omulala gwani karhali kenja. Balikenere omuntu omu mulala wayinja arhabalabo yi bapata olufuranga. Gurhe nakajirire y’imbarhabala? Napata akasi oku banke, aliko nanalisimire mbe painiya. Kwanza n’echola che charhumaga nagaluka. Nava nahigirira okubikola byombi. Nalimalire myaka minene ey’indinakola siku zinene omu boso oku banke, eyi nandi painiya. Ntasaga kuba na binene by’okukola n’okugwarha obusime nk’obunaligwerhe amola mango!

Nalishubire kuyunva nsimire bwenene amango rhwasimanaga n’okushabana na Sylvia, mwali-werhu muguma mwinja bwenene w’Omujeremani, ozigiire Yehova loshi. Babaga bahamire omu Venezuela n’abazere bage. Rhwayinjiburha bana babiri, mugala werhu Michel (Mike), n’omunyere werhu Samira. Nanahwanza kushishikala mama, anayinja kulama ahamwani. Navanaleka obupainiya y’ingala kushishikala abantu b’omulala gwani, aliko nagenderera kuhubiri n’obushiru. Nyono na Sylvia rhwaliri rhwaba bapainiya bagwasi mango maguma, rhwakagalire kujira ntyo omu mango m’okuhumuka.

RHWAMARHOLA OGWINDI MUHIGO GUKOMERE

Abana bani balichiri basoma amango naliri omu hali nashambalagako oku murhondero gwa gunola mwazi. Kweri nalilamire akalamo kenja bwenene, n’abanaliri nakola nabo oku banke baligwerhe bankega. Aliko nalisimire abantu bambone nka mukozi wa Yehova. Nagenderera okuwaza eju y’ebi nakajira y’abantu bambona ntyo. Navanayikala na mukani rhushambale oku bilolere akasi n’efuranga zerhu. Nka nalekaga akasi kani k’oku banke, hali furanga zinene balikwanene bampe. Bulala nta madeni rhwaligwerhe, rhwabona ku rhukayorohya akalamo kerhu, rhwaba eyi rhugwerhe furanga zinene zarhurhabala rhugenderere kulama.

Birhaliyorohere okujira ntyo, s’aliko mukani muzigirwa na mama bantabala bwenene. Che chirhumire nakashubire kuhwanza akasi k’obupainiya. Nayunva nsimire wa! Rhwaliwazize kw’ebintu byagenda bwinja. Aliko buzira kulegama, rhwayunva omwazi guhyahya gwarhusomezaga.

HAMAGERA ECHINTU RHURHALIWAZIZE!

Okuburha omwana werhu wakasharhu Gabriel, kwalirhusomeze

Lusiku luguma munganga aderha oku Sylvia ali bukule. Byava byarhusomeza wa! Gwaliri mwishingo gunene; aliko kandi nahwanza kuchibaza oku muhigo nabaga narholere g’okuba painiya. Ka nanachigala kuba painiya? Rhurhalegamaga kurhulera omu murhima, rhwanahwanza kuchirheganya gurhe omwana werhu aburhwa. Gurhe si byaba oku bilolere omuhigo nabaga narholere?

Enyuma y’okushambala oku bilolere emihigo yerhu, rhwahigirira okurhaleka ebi rhwabaga rhwapangire. Mugala werhu Gabriel aburhwaga Mwezi gwa 4, 1985. Chiro akaba ntyo, naleka akasi nayinjaga nakola oku banke, nanahwaza obupainiya Mwezi gwa 6, 1985. Buzinda nahwanza kukola omu Komite y’Omurhabi. Aliko bulala Ebeteli erhaliri omu Caracas, echola chayinja charhuma nabalama bilometre 80, siku ebiri changwa esharhu omu boso y’inja kukola oku Beteli.

RHWAMASHUBA HAMA

Ebeteli yaliri omu vile ye La Victoria, rhwava rhwapanga n’omulala oku rhuhamire omu La Victoria rhube haguma ne Beteli. Echola chalihindamwire akalamo kerhu rhweshi. Nsimire bwenene abantu b’omulala gwani inamperhe eshukurani nene kubo. Oborhere bwabo bwalintabere bwenene. Mwali-werhu Baha aliri tayari kushishikala mama. Mike abaga ashabire, si Samira na Gabriel bowe balichili ahambuga. Aliko, okuhamira omu vile ye La Victoria kwalirhumire baleka bera babo omu Caracas. Na nyabana wani Sylvia byalimuhemere akoomere omu vile ngeke erhaliri kuguma n’evile enkulu eli mu lusabayange lunene. Byanalirhuhemere rhweshi rhukoomere kulama omu nju ngeke. Kweri byalirhuhemere bintu binene yi rhurhenga omu Caracas n’okuja omu La Victoria.

Aliko kandi ebintu byahindamuka. Gabriel ashaba na Samira ajilama omu yage nju. Bava barhuhamagala rhwembi Sylvia rhuje kulama omu Beteli omu mwaka gwa 2007, rhunagenderere kulamako. Mugala werhu mukulu Mike, ali mushamuka w’echibaga na bombi mukage Monica bali bapainiya. Gabriel naye ali mushamuka anali akolera omu Italie bombi na mukage Ambra. Samira naye ali painiya anali arhabala oku kasi k’oku Beteli anali emwage.

Haguma na mukani Sylvia oku Beteli ye Venezuela Mugala werhu mukulu Mike bombi Monica Omunyere werhu Samira Mugala werhu Gabriel bombi Ambra

NAKASHUBA RHOLA EMIHIGO ELI NK’EYOLA

Narholere emihigo minene ekomere omu kalamo kani. Aliko ntachiganya. Nakashuba rhola emihigo eli nk’eyola. Ngwerhe shukurani nene bwenene ku byoshi nagalire kukola omu kasi ka Yehova. Omu myaka yoshi, nachibwenere ok’okugenderera kugwarha obwira bukomere haguma na Yehova kuli kw’akamaro bwenene. Chiro akaba omuhigo rhwarholere gukomere changwa nanga, rhwakagenderera kugwarha omurhula “gulushire obumenyi boshi.” (Flp. 4:6, 7) Nyono na Sylvia rhugenderere kusiimira kukola oku Beteli, nambwene oku Yehova agishire emihigo yerhu bulala buli mango rhwalimuhebere embere omu kalamo kerhu.