Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Z’AKALAMO K’ABANTU

Nalilekere Yehova Ayerekeze Akalamo Kani

Nalilekere Yehova Ayerekeze Akalamo Kani

AMANGO nalichili musole, nachishoga enjira yani nyenyine, k’okuderha akasi k’omubiri nalisimire bwenene. Aliko Yehova ampamagala ngere omu yindi, aliri nk’oli wambwira ntya: “Nakuhereza oburhegerezi n’okukuyerekeza omu njira okwanene kugeramo.” (Zb. 32:8) Bulala nalilekere Yehova ayerekeze enjira yani naligalire kukolesa akalamo kani omu kasi kage na napatire migisho minene minja eheberemo okulama myaka 52 omu Afrike.

NAMARHENGA OMU ANGLETERE N’OKUHAMIRA OMU AFRIKE

Naburhwaga omu mwaka gwa 1935 omu vile ye Darlaston, omu eneo ye Black Country, omu Angletere, eyirikirwe muusi g’omukara eju y’emyusi enarhenga omu maruzini (izine) manene. Amango naligwerhe nka myaka ene ntya, abazere bani bahwanza kuyiga e Biblia haguma n’Abahamirizi ba Yehova. Amango naligwerhe myaka 15 nachizera oku napatire okuli nanabatizwa omu mwaka gwa 1952 eyingwerhe myaka 16.

Mw’amola mango, nahwanza kukomezwa omu ruzini luzibu-zibu lwaliri lwatengeneza ebikoleso by’okukola n’efune nk’ehama, emisumeno efungulo z’omoteri n’amapyesi memitugari. Nahwanza kukoomezwa yimpabwa echeo ch’akamaro bwenene omu biro by’olola ruzini, nanalisimire bwenene akola kasi.

Byalimpemere ntole esimikiro y’akamaro bwenene amango omwimangizi w’omuzunguluko ampema mpwanze kuongoza efunzo lye Chitabu ly’Echibaga oku Mbuganano y’ahagarhi k’eboso omu chibaga cherhu omu Willenhall. Aliko byalimpemere ntole esimikiro ekomere. Amola mango naliri naja oku mbuganano mu bibaga bibiri. Omu kagarhi k’eboso, ahanaliri naja oku mbuganano z’echibaga chaliri hofi-bwenene n’ahanaliri nakolera omu vile ye Bromsgrove, bilometre 32 hale n’emwerhu. N’okubuzinda bw’eboso, naliri nagaluka emw’abazere bani, n’okuja oku mbuganano omu chibaga omu vile ye Willenhall.

Bulala nalilonzeze kurhabala olubaga lwa Yehova, nayemera akasi oyola mwimangizi ampaga, chiro akaba chakarhumire naleka akasi kani nalisimire bwenene. Ntasaga kuchiganya haba n’akatyu oku bilolere esimikiro narholaga y’okuleka Yehova ayerekeze akalamo kani n’echola charhumire nagwarha akalamo kali mu busime bunene.

Amango naliri naja oku mbuganano omu Chibaga che Bromsgrove, namenyana na mwali-werhu muguma okwirire waliyirikirwe Anne walisezeze obwenge bwage oku kasi ka Yehova. Rhwashabana omu mwaka gwa 1957, rhwembi naye rhwahabirwe engabane zinja zinene omu lubaga lwa Yehova nk’okuba payiniya w’okukahunda, payiniya ominuzize, akasi k’okulambagirira ebibaga, n’okukola oku Beteli.

Omu mwaka gwa 1966, rhwaliyunvirhe rhusimire bwenene amango rhuhamagalwa rhujisoma esomo lya 42 ly’Amasomo me Gileadi. Rhwahaabwa engabane y’okuji kolera omu Malawi, omu bantu bamenyikene oku banashagalusa omurhima b’omu Afrika bulala baba bantu bagwerhe obukenge banasima kuyegereza abandi. Rhurhaliwazize oku rhurhakagalire kulegema mw’echola chihugo.

OKUKOLERA YEHOVA OMU MALAWI AMANGO M’EBIHE BIKOMERE

Omutugari g’obuko bwa Kaiser Jeep rhwaliri rhwakolesa omu kubalama omu Malawi

Rhwageraga omu Malawi omu Lusiku 1, Mwezi gwa 2, 1967. Omwezi gurhanzi rhwamalaga omu Malawi rhwaliri rhwakolesa akasanzi kerhu kanene omu kuyiga olulimi, embere rhuhwanze akasi k’okulambagirira emizunguluko. Rhwaliri rhwatembeza omutugari gwerhu g’obuko bwa Kaiser Jeep na bantu banene baliri bawaza oku gwakagera hoshi-hoshi chiro n’omu nyinji. Aliko obola burhali bukweri. Gwakagalire kugera omu menji mageke konyine. Mango maguma byaliri byahema rhubere omu chiraro yi rhurhaloba omu mango m’envula. Eyola erhali njira nyinja y’okuhwanza akasi k’obumisyonere, aliko rhwaliyisimire!

Omu Mwezi gwa 4, narhegera oku rhurhalegama kuhurana obupinzani burhengerere oku burhegesi. Nayunva oku radio ejambo lya Hastings Banda presida we Malawi. Aliri aderha oku Abahamizi ba Yehova barhalipa bitansi n’oku baliri balerhera oburhegesi ebibazo. Kweri, ebyola byoshi byaliri bubeshi. Rhweshi rhwalimenyere ok’okurhachiheba omu by’epolitike che chaliri chibazo, ahanene okurhagula akarte k’echama chaliri charhegeka.

Omu Mwezi gwa 9, rhwasoma omu jurnale y’okutangaza emyazi oku omukulu w’echihugo ashobekere bene-berhu na bali-berhu oku bali balerha akavulindi omu chihugo choshi. Aderha oku mbuganano ya buli mwaka y’echama chage che politike oku oburhegesi bwage bwajira juba-juba kuhebaho erhegeko lilahize akasi k’Abahamirizi ba Yehova. Akasi kerhu kalahizwa omu Siku 20 Mwezi gwe 10, 1967. Enyuma waho, buzira kulegama, abapolisi n’abakozi baleta balolere eby’okuhama (immigration) bagera oku biro bye beteli kuyifunga n’okufukuza bamisyonere omu chihugo.

Rhwamashwekwa n’okufukuzwa omu Malawi omu mwaka gwa 1967 haguma n’abandi bamisyonere Jack Johansson na Linda

Enyuma wa siku esharhu eyi rhushwekerwe omu pirizo, rhwahekwa omu chihugo cha Ile Maurice chaliri charhambulwa ne Angletere. Aliko abakulu b’omu Ile Maurice barhakayemerere rhubere omola nka bamisyonere. Bobola rhwarhumwa omu Rhodesi (eyirikirwe zene Zimbabwe). Okurhwagera mw’echola chihugo, rhwahurana omukozi waleta onakola omu kasi kalolere eby’okuhama okalihire arhulahirira kuja mw’echola chihugo. Aderha ntya: “Babafukwize omu Malawi. Barhaliyemerere mubere omu Ile Maurice, naho mwamaja mwabona oku muno mumwabera.” Anne ahwanza kulaka. Byalibonekene nk’abantu boshi barhulahire! Mango maguma, nalilonzeze kugaluka aho han’aho emwerhu omu Angletere. Buzinda, abola bakulu barhuyemerera rhulale oku biro by’omurhabi aliko baderha oku rhukwanene kugera oku mabiro olusiku lwakulikiragaho. Rhwalikala rhwaluhire, aliko rhwagenderera kulindira rhulole gurhe Yehova arhurhabala. Ezuba lyakulikiragaho, buzira kulangalira, barhuyemerera rhubere nka bahisi omu Zimbabwe. Ntasaga kuyibagira okuntu nachiyunvaga olola lusiku, rhwalichizerere oku Yehova ali ayerekereza enjira yerhu.

ENGABANE MPYAHYA, OKUKOLA OMU MALAWI NANDI OMU ZIMBABWE

Haguma na Anne oku Beteli ye Zimbabwe omu mwaka gwa 1968

Oku biro by’omurhabi gwe Zimbabwe, nahaabwa engabane y’okukola omu Biro by’Akasi, byaliri byayumangira akasi omu Malawi n’omu Mozambique. Bene-berhu na bali-berhu b’omu Malawi baliri balibuzwa bwenene. Akasi naliri nakola kaliheberwe m‘okutafsiri eraporo abemangizi b’emizunguluko y’omu Malawi baliri barhuma. Egolo liguma amango naliri nakola kugera ebudufu bwenene, nalaka amango nsoma oku bilolere okuntu bene-berhu na bali-berhu baliri balibuzwa bwenene. a Aliko, oku bwindi, naliheberewe omurhima n’obwimana bwabo, obwemere bwabo, n’okulembera kwabo.​—2 Ko. 6:4, 5.

Rhwalichihanganire kuhereza ebilyo by’ekiroho bene-berhu na bali-berhu baliyorhere omu Malawi, na balala boshi balibirhiraga omu Mozambique eju y’okuyaka amalibuko. Echigusho ch’okutafsiri olulimi ly’Echichewa abantu banene banaganira omu Malawi, chahamisisizwa omw’ishwa linene lya mwene-werhu muguma w’omu Zimbabwe. Ayerekena obuzigire omu kubayumbakira enju n’ebiro. Bagenderera n’akasi kabo k’akamaro k’okutafsiri ebitabu biyumangire oku Biblia.

Rhwarhola emipango oku abemangizi b’emizunguluko y’omu Malawi bayinje baja oku mbuganano ye wilala buli mwaka omu Zimbabwe. Baliri bapata epla z’amajambo m’embuganano y’ewilaya eyomunda. Amango baliri bagaluka baliri basangira na bene-babo na bali-babo b’omu Malawi eyola myazi nk’oku byaligalikene. Enyuma wa mwaka muguma, amango bashubaga kuyinja omu Zimbabwe, rhwapanga okujira amasomo Mayirikirwe Masomo ya Huduma ya Ufalme (Amasomo m’Akasi k’Obwami) omu kuheba omurhima abola bemangizi b’emizunguluko bagwerhe obushiru.

Ndi nageza ejambo omu lulimi lwe Chichewa oku mbuganano nkulu y’olulimi lwe Chichewa n’olwe Shona omu Zimbabwe

Omu Mwezi gwa 2, 1975, naji rhangula bene-berhu na bali-berhu barhengaga omu Mawali babaga balibirhire omu nkambi z’omu Mozambique. Abola bene-berhu baliri bakulikira obwerekezi buhyahya olubaga lwa Yehova lwaliri lwabahereza, kuhebamo n’omupango guhyahya g’okuba n’ebaraza ly’abashamuka. Abashamuka bahyahya babaga barheganyize makasi manene m’ekiroho, kuhebamo kugeza amajambo m’abantu boshi, okuganira oku lwandiko l’okusiku, efunzo l’Omunara g’Omulanzi, n’okujira embuganano zikulu. Balipangire enkambi zabo nka kulala banarheganya embuganano nkulu, ebiro bilolere ubusafi, ebilyo, n’obulanzi. Abola bene-berhu bimana balikolere binene kugerera oburhabale bwa Yehova, n’echola champeba omurhima bwenene.

Omu myaka ya 1970, ebiro by’omurhabi bye Zambie byahwanza kushishikala akasi omu Malawi. Nchigenderere kuwaza buli mango ku bene-berhu na bali-berhu b’omu Malawi n’okusalira eju yabo, n’abandi bagenderere kujira ntyo. Mango manene, amango naliri nakola omu Komite y’Omurhabi gw‘e Zimbabwe, naliriri nabuganana na barhumwa banene kurhenga oku biro byerhu bikulu, na bene-berhu bagwerhe engabane zilebe kurhenga omu Malawi, Afrike du Sud, n’omu Zambie. Buli mango rhwalirirhwaganira, rhwaliri rhwachibaza ntya, “Bichi bindi rhwakajirira bene-berhu na bali-berhu b’omu Malawi?”

Okw’ebisanzi byaliri byagera, bene-berhu bahwanza kurhulera. Bene-berhu na bali-berhu babaga balibirhire, bahwanza kugaluka omu Malawi kubuya-buya, na balala barhalibirhaga barhalichili balibuzwa bwenene. Ebihugo bituranyi bye Malawi byaliri byaleka Abahamirizi ba Yehova bakole akasi k’okuhubiri n’okujira embuganano, birhanalichilahize amakasi mabo moshi. Mozambique nayo yajira ntyo omu mwaka gwa 1991. Aliko rhwalirirhwachibaza ntya, ‘Mango chi Abahamirizi ba Yehova b’omu Malawi bagwarha obuhuru?’

RHWAMAGALUKA E MALAWI

Buzinda ebintu by’epolitike byahindamuka omu Malawi, n’omu mwaka gwa 1993 oburhegesi bwayemera akasi k’Abahamirizi ba Yehova. Buzira kulegama, naliri naganira na misyonere muguma anambaza ntya: “Ka wagaluka omu Malawi?” Nabaga nkala ngwerhe myaka gwa 59, naho namushubiza ntya: “Nanga, nkala nshajire bwenene!” Aliko, m’olola lusiku lon’olola napata uburhumwa burhengere oku Baraza Lirhambwire burhuhemere rhugalukeyo.

Rhwalisimire engabane yerhu omu Zimbabwe, bobola kwalirhukomere okurhola esimikiro. Rhwabaga rhwakomere eyomunda rhwanaligwerhe abera benja bwenene. Ebaraza Lirhambwire lyaderha n’obuzigire kw’akaba rhulonzeze rhwakabera omu Zimbabwe. Bobola byakarhuyorohere okuchishoga enjira yerhu n’okugenderera kubera omu Zimbabwe. Aliko nyibukire okuntu nawazaga oku mufano gwa Abrahamu na Sara baleka enju yabo nyinja omu myaka yabo y’obushaja bulala balikengere obwerekezi bwa Yehova.​—Mwa. 12:1-5.

Rhwarhola esimikiro y’okukulikira obwerekezi b’olubaga lwa Yehova rhwanagaluka omu Malawi omu Lusiku 1 Mwezi gwa 2, 1995, eyihamagera myaka 28 rhugerayo burhanzi. Ekomite y’Omurhabi yashimikwa, nalirimo na bandi bene-berhu babiri, na buzira kulegama rhwapanga amakasi m’Abahamirizi ba Yehova.

YEHOVA YEYIKUZA

Rhugwerhe busime bunene okubona gurhe Yehova ajira akasi kayololoke juba-juba! Oluganjo lw’abahubiri lwayongezeka juba-juba kurhenga ku 30 000 ntya omu mwaka gwa 1993 kugera ku bahubiri barhalukire 42 000 omu mwaka gwa 1998. b Ebaraza Lirhambwire lyayemera ebiro bihya-hya by’omurhabi biyumbakwe by’okushishikala akasi kanene kakolwa omu shwa ly’amahubiri. Rhwagula hetaktare 12 omu Lilongwe, nanahaabwa engabane y’okukola n’ekomite y’okuyumbaka.

Mwene-werhu Guy Pierce waliri omu Baraza Lirhambwire ageza ejambo ly’okuhereza Mungu ezola nju zihyahya omu Mwezi gwa 5, 2001. Bahamirizi barhalukire bihumbi bibiri baliri kw’eyola mbuganano, banene mubo baligwerhe myaka erhalukire 40 y’okubatizwa. Abola bene-berhu na bali-berhu babaga balembere malibuko manene amango akasi kerhu kalilahizwe omu Malawi. Barhaliri bagale, aliko baligwerhe obwira bukomere haguma na Yehova. Lero baligwerhe busime bunene b’okulambagirira e Beteli yabo mpyahya. Balambagira omu Beteli n’okuyimpa enyimpo z’Obwami omu kuntu Abanya-Afrike banayimpa, n’echola chajira bisimise bwenene oku ntasaga bona haba nakatyu. Echola chaliyerekene oku Yehova aliri agisha abola bene-berhu bimana omu mamgo m’amalibuko.

Amango omurhabi gumala kuyumbakwa, nalisimire kuhwanza kuhaabwa engabane z’okuhereza Yehova Amachumbi m’Obwami. Ebibaga by’omu Malawi byaliri byayunguka n’ompango g’okuyumbakirwa Amachumbi m’Obwami juba-juba omu bihugo birhachigalire. Enyuma waho, bibaga binene byaliri byajira embuganano omu nju ziyumbakirwe n’emirhi yakaratusi. Baliri bashakala ezola nju n’obukere n’okuyikala oku bichumbi by’akayikalwako n’abantu banene bikolerwe n’ebishoho biyumire. Lero bene-berhu balikolere bwenene omu kujira amatofali bayosaga omu furu bachikoleraga bonyine omu kuyumbaka enju zihyahya z’okujiriramo embuganano. Bene-berhu balisimire kukolesa ebichumbi by’embaho bilehere byakayikalwako n’abantu banene ahali h’okukolesa ebichumbi byakayikalwako na muntu muguma-muguma omu Machumbi m’Obwami bulala byalibonekene oku echola chakabarhabere buli mango bapate nafasi zinene abantu bakayikalako!

Kandi nagwarhire obusime b’okubona okuntu Yehova arhabere abantu babe Bakristu bakulire ekiroho. Ahanene, emisole y’omu Afrike yalinsomeze bulala baliri tayari kuchihaana kurhabala oku makasi n’okuyiga ebintu juba-juba kugerera okukomezwa baliri bahaabwa n’olubaga lwa Yehova na kugerera akasi baliri bakola. Echola chabarhabala bayinje bashishikala ezindi ngabane. Ebibaga byalishubire kuhebwa emisi bwenene kugerera abemangizi bahyahya bemizunguluko baliri bashimikwa mw’echola chihugo, na banene mubo babaga bashabire. Abola balume n’abakazi bashabene balichishogere kukolera bwenene Yehova n’echola charhuma balekana n’omuhigo g’okuburha abana, chiro akaba bantu banene n’abantu b’omulala balilonzeze abola balume n’abakazi baburhe abana.

ESIMIKIRO ZANI ZANDERHERE OMWISHINGO

Haguma na Anne oku Beteli ye Angletere

Enyuma y’okugeza myaka 52 omu Afrike, nagwarha ebibazo bilebe by’amagala. Ebaraza Lirhambwire lyayemera ependekezo y’Ekomite y’Omurhabi yalihemere ntumwe omu Angletere. Rhwaligayire amango rhuleka engabane yerhu rhwalisimire, aliko omulala gw’Ebeteli ye Angletere guli gwarhushishikala bwenene omu myaka yerhu y’obushaja.

Nchizerere oku okuleka Yehova ayerekeze enjira yani omu kalamo g’omuhigo gwinja bwenene nachigerere kurhola. Nka nalangalaliraga obumenyi bwani nyenine, ntamenyere gurhe akalamo kani kakabere. Buli mango Yehova aba amenyere bichi nkenere ‘y’enjira zani zinyoroka.’ (Mez. 3:5, 6) Amango naliri musole, naligwerhe enyorha y’okumenya bintu binene oku bilolere okuntu ekompanyi nzibu-nzibu enakola. Aliko, olubaga lwa Yehova lwampere akasi k’okunderhera omwishingo bwenene kulusha akandi kasi koshi-koshi. Nyono mbwene oku, okukolera Yehova kwaliri kunagenderere kunderhera akalamo k’omwishingo bwenene!

a Engani y’Abahamirizi ba Yehova b’omu Malawi eli omu Kitabu ya Mwaka ya Mashahidi wa Yehova ya 1999 (Echitabu ch’Omwaka ch’Abahamirizi ba Yehova cha 1999), bukurasa 148-223.

b Zene omu Malawi muli bahubiri barhalukire 100 000.