Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 33

Oyiganye Omufano gwa Danieli

Oyiganye Omufano gwa Danieli

“Oli muntu w’akachiro bwenene loshi.”​—DA. 9:23.

OLWIMPO 73 Orhurhabale Rhurhayubahaga

OKU BUGEKE a

1. Bulagurhe Abababiloni balisomezwe n’omulebi Danieli?

 OMULEBI Danieli alichili musole amango Abababiloni bamuheka nka mushwekwa hale n’emwabo. Aliko, chiro akaba oku Danieli alichili musole, abakulu b’abasoda be Babiloni baliri basomerwa okuntu aliri. Baliri babona “ebibonekene na mesho,” oku Danieli aliri muntu “orhagwerhe nshembo analigwerhe esura ekwirire” analirhengere omu mulala gukengerwe. (1 Sa. 16:7) Bobola, Abababiloni bamukoomeza ayinje akola omu nju ya mwami.—Da. 1:3, 4, 6.

2. Gurhe Yehova alichiyunvirhe oku bilolere Danieli? (Ezekieli 14:14)

2 Yehova alizigiire Danieli, arhali oku bulala aliri abonekana akwirire changwa bulala aligwerhe engabane y’akamaro oku bwami, s’aliko bulala oyola musole alichishogere kugwarha oborhere bwinja. Aliko, amango Yehova aderha oku Danieli ali kuguma na Nowa na Yobu, amola mango nkabaga Danieli aligwerhe nka myaka hofi 20. Bobola Yehova alibwene oku oyola musole ali kuguma na Nowa na Yobu balimukolere oku bwimana mu myaka minene. (Mwa. 5:32; 6:9, 10; Yob. 42:16, 17; osome Ezekieli 14:14.) Kandi Yehova aligenderere kuzigira Danieli omu mango m’akalamo kage koshi kasimisize.—Da. 10:11, 19.

3. Bichi rhwaganirako mu gunola mwazi?

3 Mu gunola mwazi, rhwaganira ku ngeso ebiri zarhumaga Danieli aba w’akachiro bwenene omu masu ma Yehova. Burhanzi, rhwaganira kubuli ngeso, n’okurhegera mu kasanzi kahe aliyiyerekene. Echa kabiri, rhwalola bichi byarhabalaga Danieli ayerekane ezola ngeso. Buzinda, rhwaganira gurhe rhwakamuyiganya. Chiro akaba oku gunola mwazi guyandikirwe eju y’emisole, rhweshi rhwakayiganya omufano gwa Danieli.

OYIGANYE OBUSHIRU BWA DANIELI

4. Gurhe Danieli aliyerekene obushiru? Lerha omufano.

4 Abantu bagwerhe obushiru bakayunva obuba, aliko obola buba burhakababuza kujira ebinja. Danieli aliri musole ogwerhe obushiru bunene. Rhuganire ku hali ebiri Danieli aliyerekenemo obushiru. Ehali nguma byakashobokana kweri Danieli ayerekanagamo obushiru, eli mu myaka ebiri ntya enyuma Abababiloni bamala kulimbula evile ye Yerusalemu. Mwami Nebukadneza we Babiloni aliyubahisizwe n’ebilorho alorhaga oku bilolere echishushanyo chizibu-zibu bwenene. Ahaana erhegeko oku abengehe bage baheberwemo na Danieli oku bamubwire ebilorho byage nabichi biderhere, akaba barhakagalire kujirantyo akabayirhire boshi. (Da. 2:3-5) Danieli alikwanene kujira juba-juba na nka arhajiraga ntyo bantu banene bakafire. Danieli “aja kubona mwami n’okumuhema amuhereze akasanzi y’amufasiriya ebilorho byage.” (Da. 2:16) Ebyola byalihemere obushiru n’obwemere. Ebiblia erhayerekene oku hali amandi mango Danieli achigerere kufasiriya ebilorho. Ahema bera bage baliherhe amazino m’Ebabiloni Shadraki, Meshaki, na Abednego “basalire Mungu w‘embingu abayereke olukogo oku bilolere eyola siri.” (Da. 2:18) Yehova ashubiza kw’agola masala. Kugerera oburhabale bwa Yehova, Danieli afasiriya ebilorho bya Nebukadneza. Danieli na bera bage barhachibayirhaga.

5. Mandi mango mahe Danieli alikenere ayerekane obushiru?

5 Kasanzi kageke enyuma Danieli amalire kufasiriya ebilorho bya mwami bilolere echishushanyo chizibu-zibu, kandi obushiru bwage bwaligeregezwe. Kandi Nebukadneza ashuba kulorha echindi chilorho chiyubahisize bwenene. Echola chilorho chalilolere omurhi gungana kobika. Okubushiru Danieli afasiriya mwami ebilorho byage anabwira mwami oku akasirehere n’oku arhakachiyorhere oku chirhi ch’obwami mu mango malebe. (Da. 4:25) Mwami akawazize oku Danieli ali mwanzi wage n’echola chakarhumire amuyirha. Chiro akaba oku Danieli akayirhirwe, ayerekana obushiru n’okufasiriya ebyola bilorho.

6. Nkabaga bichi byarhabalaga Danieli ayerekane obushiru?

6 Bichi byarhabalaga Danieli agwarhe obushiru omu kalamo kage koshi? Rhuchizerere kweri oku eshe wa Danieli na nyina, balimuyerekere olwiganyo lwinja amango alichili musole. Nta ngangane balikengere amahano Yehova abaga ahere abazere b’Abaizraeli, banayigiriza omwana wabo Esheriya ya Mungu. (Kum. 6:6-9) Danieli arhalimenyere Amarhegeko Ekumi konyine, s’aliko alimenyere amandi marhegeko manene m’Esheriya oku bilolere ebintu Omwizraeli alikwanene kulya n’ebi arhalikwanene kulya. b (Law. 11:4-8; Da. 1:8, 11-13) Kandi Danieli alimenyere engani y’abantu ba Mungu analimenyere ebyabahikiraga amango barhalilamire nk’oku amakanuni mage maderhere. (Da. 9:10, 11) Ebi Danieli ageragamo omu kalamo kage koshi, byalirhumire amenya oku ebyakamuhikire byoshi-byoshi Yehova na bamalayika bage bagwerhe emisi bakamurhabere.—Da. 2:19-24; 10:12, 18, 19.

Danieli aligwarhire obushiru omu kuyiga Echinwa cha Mungu, okusalira, n’omukulangalira Yehova (Olole echifungo cha 7)

7. Bichi bindi byarhabalaga Danieli agwarhe obushiru? (Olole n’efoto.)

7 Danieli aliyigire eby’abalebi ba Mungu bayandikaga, biheberemo n’obulebi bwa Yeremia. Kugerera eby’ayigaga, Danieli ayinja kurhegera oku, Abayahudi baliri buhungiro Ebabiloni, baliri hofi kurhengayo. (Da. 9:2) Okubona gurhe obulebi bw’Ebiblia buli bwayenera buzira ngangane yoshi-yoshi, kwalikomeze obulangalire bwa Danieli mu Yehova. Balala bagwerhe obulangalire bukomere mu Yehova bakagwarha obushiru bunene. (Huzanya na Waroma 8:31, 32, 37-39.) Ech’akamaro bwenene, Danieli aliri asalira Eshe w’embingu buli mango. (Da. 6:10) Ali hungamire ebyaha byage emwa Yehova anamubwira gurhe ali achiyunva. Kandi Danieli ahema oburhabale. (Da. 9:4, 5, 19) Danieli aliri muntu oli kuguma nerhu k’okuderha oku arhaburhwaga n’obushiru. Aliko, alikuzize eyola ngeso omu kuyiga, omu kusalira n’omu kulangalira Yehova.

8. Nka gurhe rhwakakuza engeso y’obushiru?

8 Yirhukuza engeso y’obushiru, bichi rhukwanene kujira? Abazere berhu bakarhuheba omurhima rhugwarhe engeso y’obushiru, aliko barhakarhujira rhube bantu bagwerhe obushiru chiro akaba bowe babugwerhe. Okugwarha engeso y’obushiru kuli nka kuyiga obufundi buhya-hya. Njira nguma wakamenyamo obufundi buhya-hya, kuli kulolereza bwinja-bwinja ebijiro by’omwalimu, naho wanaja wamuyiganya. Konako nerhu, rhwakayiga kugwarha engeso y’obushiru omu kulolereza bwinja-bwinja gurhe abandi banayiyerekana n’okuyiganya omufano gwabo. Bobo si, bichi omufano gwa Danieli gwamarhuyigiriza? Kuguma naye, rhukwanene kumenya Echinwa cha Mungu bwinja. Rhwakakuza obwira bukomere haguma na Yehova omu kuganira naye buli mango, omu kumubwira okuntu koshi-koshi rhuli rhwachiyunva. Kandi rhukwanene kulangalira Yehova n’okuchizera oku akarhurhabala buli mango. Naho amango obwemere bwerhu bwamageregezwa, nji rhwagwarha obushiru.

9. Nyungu nchi rhwakapata amango rhwamayerekana engeso y’obushiru?

9 Rhwapata nyungu zinene amango rhugwerhe obushiru. Rhushambale oku mufano gwa mwene-werhu Ben. Aliri asoma oku masomo omu Alemanye, emunda abantu boshi baligwerhe obwemere buyumangire oku mpindamuko, banaliri bawaza oku engani eli omu Biblia ederhere oku ebintu byalemwaga eli yakuchitungira. Lusiku luguma, Ben ahabwa orozo l’okuyumanga embere omu masomo yafasiriya bulagurhe yewe aba achizerere oku akalamo kalemwaga. Aganira oku bushiru oku bilolere obwemere bwage. Nyungu nchi alipatire? Ben aderhere ntya: “Mwalimu wani ayunviriza bwinja-bwinja. Kandi alijirire amakopi m’emyazi naliri nakolesa omu kufasiriya amawazo mani anazigabira abanafunzi boshi omu masomo.” Gurhe ababo banafunzi balijirire? Ben aderhere ntya: “Banene mu bo baliri bayunviriza ebi naliri naderha, kandi banaderha oku balinsimire loshi.” Omufano gwa Ben guyerekene oku, ahanene abantu bagwerhe obushiru baba bakengerwe n’abandi. Gwakanarhabala abandi bahikire kumenya Yehova. Omu kuderha okuli rhugwerhe empanvu zinja z’okukuza engeso y’obushiru.

OYIGANYE OBWIMANA BWA DANIELI

10. Obwimana bye Bichi?

10 Omu Biblia, echinwa che Chiebrania chitafsiribwe “obwimana,” changwa “obuzigire bwimana,” chinazigana kuderha oku bwimana changwa obuzigire bwimana Mungu anayereka bera bage. Echola chinwa chen’echo chinakoleswa, omu kuyerekana obuzigire abakozi ba Mungu banayerekana bonyine ku bonyine, (2 Sa. 9:6, 7) Obwimana bwerhu bwakagenderera kugwarha emisi oku esiku yizanachichunda. Rhulole gurhe obwimana bwa Danieli bwali genderere kukomera.

Yehova aligishire Danieli eju y’obwimana bwage, omu kumurhumira malayika n’omukufunga obunu bw’abasimba (Olole echifungo che 11)

11. Chigeregezo chihe ch’obwimana Danieli ahuranaga omu myaka y’obushaja? (Olole efoto eli oku chiganda.)

11 Obwimana bwa Danieli ku Yehova bwaligeregezwe omu kalamo kage koshi. Aliko echigeregezo chikomere bwenene chalimuhikire amango aligwerhe myaka echubukire 90. Mwagola mango, Ebabiloni yabaga yafarhirwe n’Abamedi n’Abaperse, eyi Mwami Dariyo yeli arhegeka. Abarhwali b’okubwami baliri bakolera Mwami Dariyo, balishombere Danieli barhanali kengere Mungu wage. Naho bamujira enama y’okumuyirha. Bashumika mwami ahebeho erhegeko lyakarhumire barhegera akaba Danieli akabere mwimana ku Mungu wage changwa ku mwami. Byoshi Danieli alikwanene kujira yayerekana oku ali mwimana ku mwami n’oku ali kuguma n’abandi, kwaliri kuleka kusalira Mungu wage Yehova mu siku 30. Danieli achishoga kuyorha mwimana ku Yehova. Gurhe byalijire byaba? Bamukabula omu chishimu che simba. Aliko Yehova alihembere Danieli eju y’obwimana bwage omu kumuyokola omu bunu bwa basimba. (Da. 6:12-15, 20-22) Nka gurhe rhwakayorha bemana emwa Yehova nk’oku Danieli ajiraga?

12. Gurhe Danieli ajiraga y’agwarha obwimana burhakashaganyika ku Yehova?

12 Yirhuba bemana ku Yehova rhukwanene kugwarha obuzigire bukomere ku yewe. Obwimana bwa Danieli ku Yehova burhashaganyikaga bulala alizigire bwenene Eshe w’embingu. Buzira ngangane, Danieli aligwarhire obuzigire bukomere ku Yehova bulala aliri arhola bisanzi binene eyi ali akengera oku ngeso za Yehova n’okuwaza mu njira zihe Yehova aliri aziyerekana. (Da. 9:4) Kandi Danieli aliri akengera bwenene oku bintu binja Yehova abaga amukolere yewe n’abantu bage, analigwerhe eshukrani.—Da. 2:20-23; 9:15, 16.

Kuguma na Danieli, wakagwarha obwimana burhakashaganyika ku Yehova omu kumuzigira bwenene (Olole echifungo che 13)

13. a) Bigeregezo bihe by’obwimana emisole yerhu eli yahurana? Lerha omufano. (Olole n’efoto.) b) Nk’oku evideo eyerekene, gurhe wakashubiza nk’abandi bamakubaza akaba Abahamirizi ba Yehova banashigikira abanachishoga kulama akalamo k’abalume banalala n’ababo n’abakazi banalala n’ababo?

13 Kuguma na Danieli, emisole yerhu elamire omu bantu barhakenga Yehova n’amakanuni mage. Abantu bali nk’abola barhasiima haba nakatyu balala boshi banazigira Mungu. Bantu baguma chiro banachihangana kuyubahisa emisole yerhu, yibaheza obwimana bwabo ku Yehova. Omufano, lola ebyahikiraga musole muguma oyirikirwe Graeme, olamire omu Australie. Alihurene echibazo chikomere amango aliri asoma amasomo me segondere. Mwalimu abaza abanafunzi boshi nka gurhe bakajira amango mwira wa muntu amamubwira oku analala n’ababo balume changwa n’ababo bakazi. Mwalimu wabo ababwira oku abalonzeze kushigikira ewazo ly’amwira wabo ly’okulala n’ababo balume changwa n’ababo bakazi baje oku lwabo lunda, n’abarhalonzeze kulishigikira nabo baje oku lwabo lunda. Graeme aderhere ntya: “Boshi omu somo lyerhu balijire oku lwabo lunda eyi balonzeze kushigikira elyola wazo, olekere nyono n’owindi Muhamirizi muguma w’omusole.” Echakulikiragaho, ehali yaliyinjire kukomera bwenene na Graeme alikwanene kuyerekana akaba ali mwimana ku Yehova. Graeme aderhere ntya: “Mu saa nguma yoshi yalichiyorhere y’okusoma, abandi banafunzi boshi chiro na mwalimu baliri barhuhambarira n’okurhudukanga. Najira okwani koshi yi nderhera obwemere bwani omu bulyo burhulerere bunali b’olugero, aliko barhayunvirizaga haba nakatyu ebi naliri naderha.” Gurhe echola chigeregezo ch’obwimana chalirhumire Graeme achiyunva? Aderhere ntya: “Ntalinsimire amango aberhu banafunzi baliri bandukanga, aliko nalichiyunvirhe nsimire bwenene bulala naliyorhere mwimana emwa Yehova n’okuderhera obwemere bwani.” c

14. Munjira ehe nguma rhwakagwarha obwimana burhakashaganyika ku Yehova?

14 Rhwakakuza obwimana burhakashaganyika ku Yehova kuguma na Danieli, amango rhuli rhwakuza obuzigire bwerhu kuyewe. Rhunakuza obuzigire bwerhu ku Yehova amango rhuli rhwayiga oku bilolere engeso zage. Omufano, rhwakayiga kugerera ebintu alemere. (Ro. 1:20) Akaba olonzeze kukuza obuzigire n’obukenge bwawe ku Yehova, wakasoma emyazi migeke-geke y’enkulikirane “Echila Chalemwaga Si?” changwa olole ama video. Wakanalola kandi eyindi myazi omu bronshire Uhai Ulitokana na Muumba (K’Akalamo Kalemwaga Si?) na Maswali Matano Muhimu Kuhusu Chanzo cha Uhai? (Bibazo Birhano by’Akamaro oku Bilolere Omurhondero gw’Akalamo). Mwali-werhu oyirikirwe Esther w’omu chihugo che Danemark aderhere ntya oku bilolere ebyola bitabu: “Amawazo malimo masimisize bwenene. Ezola bronshire zirharhubwirire ebi rhukwanene kuyemera aliko zirhumenyeseze ebintu by‘obukweri konyine, naho rhwanaja rhwachirholera esimikiro.” Ben rhwabaga rhwashambereko aderhere ntya: “Ezola bronshire zalikomeeze obwemere bwani bwenene. Echola chanyemeza oku Mungu ye walemaga akalamo.” Enyuma y’okuyiga eyola myazi, wachizera ebila Ebiblia ederhere: “Okwanene, Yehova Mungu werhu, kuhaabwa obukuuze, obukenge n’obuhashe, bulala walemere ebintu byoshi.”—Ufu. 4:11. d

15. Yindi njira ehe yakarhurhabala rhugwarhe obwira bukomere haguma na Yehova?

15 Eyindi njira yakarhurhabala rhugwarhe obuzigire bukomere ku Yehova kuli kuyiga bwinja-bwinja oku bilolere akalamo k’Omugala, Yesu. Mwali-werhu muguma ochili musole oyirikirwe Samira, olamire omu chihugo che Alemanye alijirire ntyo, aderhere ntya: “Kugerera Yesu, nahikire kumenya Yehova bwinja bwenene.” Amango mwali-werhu Samira alichili mwana, byalimukomerere kuyunva oku Yehova naye anachiyunva kuntu kulebe. Aliko alimenyere oku Yesu yewe anachiyunva kuntu kulebe. Ayongerere ntya: “Nalizigire Yesu bulala aliri wakuyegerwa analizigire abana.” Oku aliri ayiga binene oku bilolere Yesu ku n’obwira bwage haguma na Yehova bwaliri bwakula. Bulagurhe? Aderhere ntya: “Nayinja kurhegera kubuya-buya oku Yesu aliri ayiganya Eshe oku bushinganyanya. Aliyerekene bwenene engeso zili kuguma nez’Eshe. Nayinjire kurhegera oku eyola y’empanvu yarhumaga Yehova arhuma Yesu hanola oku gulu yarhabala abantu bahikire kumumenya bwinja-bwinja.” (Yoh. 14:9) Akaba olonzeze kukomeza obwira bwawe haguma na Yehova, wakachiheberaho ebisanzi by’okuyiga binene nk’oku wakanagala oku bilolere Yesu. Okajirantyo, obuzigire n’obwimana bwawe ku Yehova bwakula.

16. Bulagurhe rhukwanene kuba bemana? (Zaburi 18:25; Mika 6:8)

16 Nka rhubere bemena oku bandi rhwanagwarha obwira bukomere, bunagenderere. (Rut. 1:14-17) Kandi akaba rhuli bemana ku Yehova, rhwachiyunva rhurhulerere rhwanagwarha n’obusiime. Bulagurhe? Bulala Yehova arhulaganyize oku aba mwimana ku balala bali bemana kuyewe. (Osome Zaburi 18:25; Mika 6:8.) Waza kw’echila, chiro akaba oku rhuli bantu b’eshishi bwenene omu kuhuzanya n’Omulemi werhu mugala byoshi, arhulaganyize oku buli mango arhuzigira! Kandi n’amango rhugwerhe obwira bukomere ntyo haguma na Yehova, nta chigeregezo, nta mwanzi, chiro n’olufu lonyine birhakarhucha ku Yehova. (Da. 12:13; Lu. 20:37, 38; Ro. 8:38, 39) Kuli kw’akamaro rhuyiganye omufano gwa Danieli n’okugenderera kubera bemana ku Yehova!

OGENDERERE KUYIGANYA OMUFANO GWA DANIELI

17-18. Bichi bindi rhwakayiga kugerera Danieli?

17 Mu gunola mwazi, rhwayigire oku bilolere ngeso ebiri zonyine za Danieli. Aliko hali bindi binene rhwakayiga kugerera omufano gwage. Omufano, Yehova ahereza Danieli ebibonekezi bikulikirene n’ebilorho, anamuhereza obuhashe b’okufasiriya oburhumwa b’obulebi. Manene mw’amola malebi mayenere. Amandi maderhere oku bintu byayenera omu mango mayinjire njibyahuma ku buli yeshi olamire kulinola gulu.

18 Omu mwazi gukulikireho, nji rhwaganira oku malebi mabiri mayandikwaga na Danieli. Okumayunva bwinja, kwarhabala buli yeshi abe musole changwa mushaja, arhole esimikiro z’obwengehe zene. Amola malebi kandi, makarhurhabala rhuchirheganye oku bintu bili hofi kurhuhikira, bulala nji rhwaba rhugwerhe bushiru bunene n’obwimana bukomeere ku Yehova.

OLWIMPO 119 Rhukwanene Kugwarha Obwemere

a Mango manene, emisole eli yakolera Yehova enachibugana omu hali ebahemere bayerekane obushiru banagenderere kuba bemana ku Yehova. Ababo banafunzi bakabashekera bulala bagwerhe obwemere omu bulemi. Abantu banakomeerana nabo bakabashekera bulala yi bakolera Mungu n’okukulikira amakanuni mage. Aliko nk’oku gunola mwazi gwarhuyereka, balala banayiganya omulebi Danieli n’okukolera Yehova oku bushiru n’okubwimana kweri bali bengehe.

b Danieli aligwerhe empanvu z’okulahira kulya ebilyo by’Ebabiloni birhachere: 1) Nkabaga enyama baliri balya zaliri zilala Esheriya ya Musa yalilahize. (Kum. 14:7, 8) 2) Nkabaga ezola nyama zirhalichinjirwe bwinja. (Law. 17:10-12) 3) Okulya ebyola bilyo kwalibonekene nka kuli kuharamya ba mungu b’obubeshi.—Huzanya na Mambo ya Walawi 7:15 na 1 Wakorinto 10:18, 21, 22.

c Olole oku jw.org evideo Ehaki y’Okuli Nji Yalerha Omurhula.”

d Y’okuza obuzigire bwawe ku Yehova, wakayiga kandi echitabu Mkaribie Yehova (Oyegere Yehova), chakurhabala omenye bwinja engeso za Yehova n’oborhere bwage.