Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 34

Oyige Kugerera Obulebi bw’Ebiblia

Oyige Kugerera Obulebi bw’Ebiblia

“Balala bagwerhe obwirhegerezi nji bamenya.”—DA. 12:10.

OLWIMPO 98 Amandiko Mafuherwaga na Mungu

OKU BUGEKE a

1. Bichi byakarhurhabala rhugwarhe obusiime b’okuyiga obulebi bw’Ebiblia?

 MWENE-WERHU ochili musole oyirikirwe Ben aderhere ntya: “Nansiima kuyiga obulebi bw’Ebiblia.” Nawe si, onasiima kuyiga obulebi bw’Ebiblia? Changwa onawaza oku amalebi m’Ebiblia maba makomeere kumayunva? Chiro nkabaga wakawaza oku, okuyiga amalebi m’Ebiblia kunalerha obolokazi. Aliko amango wamayiga binene oku bilolere bulagurhe Yehova ayandikisize amola malebi omu Chinwa chage, nkabaga nawe wakarhondera kumasiima.

2. Bichi rhwaganirako mu gunola mwazi?

2 Mu gunola mwazi, rhwaganira bulagurhe rhukwanene kuyiga oku bilolere amalebi m’Ebiblia, na bichi kandi byakarhurhabala rhumayige. Kandi rhwashuba kuganira oku malebi mabiri mali omu chitabu cha Danieli n’okubona gurhe okuyunva agola malebi kwakarhurhabala zene.

BULAGURHE RHUKWANENE KUYIGA OBULEBI BW’EBIBLIA?

3. Bichi rhukwanene kujira akaba rhulonzeze kuyunva obulebi b’omu Biblia?

3 Rhwakahema oburhabale akaba rhulonzeze kumenya bwinja obulebi bw’Ebiblia. Rhuganire k’ogula mufano. Obe nka wawaza oli walambagira ahantu orhamenyere bwinja, aliko mwira wawe oli naye yewe amenyere eyola fasi bwinja-bwinja. Amenyere bwinja ngahe muli mwayerekeza, anamenyere buli barabara lyoshi ngahe liganire. Nta ngangane wayunva osiimire amango oyola mwira wawe amayemera mugende naye! Konakuguma, Yehova ali kuguma n’oyola mwira wawe oli akurhabala, amenyere bwinja amango merhu mayinjire. Yirhuyunva bwinja obulebi bw’Ebiblia, rhukwanene kuhema Yehova oburhabale oku bwirhohye.—Da. 2:28; 2 Pe. 1:19, 20.

Okuyiga obulebi bwe Biblia kwakarhurhabala rhuchirheganye oku byarhengerera omu mango mayinjire (Olole echifungo cha 4)

4. Bulagurhe Yehova ayandikisize obulebi omu Chinwa chage? (Yeremia 29:11) (Olole n’efoto.)

4 Kuguma n’omuzere mwinja, Yehova alonzeze abana bage bagwarhe amango mayinjire makwirire. (Osome Yeremia 29:11.) Aliko bulala Yehova arhali kuguma n’abazere b’abantu, yewe anaderha ebyarhengerera omu mango mayinjire nk’oku binali, na buli mango anaderha okuli. Yehova ayandikisize amola malebi omu Chinwa chage yirhumenya oku bilolere ebintu by’akamaro embere bihike. (Isa. 46:10) Bobola, amalebi m’Ebiblia eli mpano y’obuzigire erhengere emwa Darha w’embingu. Nka gurhe wakayemera oku eby’Ebiblia ederhere kweri nji byayenera?

5. Bichi ochili musole akayiga kugerera ebi Max agereremo?

5 Oku masomo, emisole yerhu enazigana kuba haguma n’abantu bagwerhe bukenge bugeke changwa barhagwerhe bukenge oku Biblia. Ebinwa n’ebijiro byabo byakalerhera emisole y’Abahamirizi engangane oku bilolere obwemere bwabo. Rhuganire oku bilolere ebi mwene-werhu oyirikirwe Max agereremo. Aderhere ntya: “Amango naliri oku masomo, narhondera kugwarha engangane, nachibaza akaba abazere bani baliri banyigiriza oku bilolere edini ly’okuli, n’akaba kweri Ebiblia yarhengaga emwa Mungu.” Bichi abazere bage balijirire? Max aderhere ntya: “Bayorha eyi barhulerere, chiro akaba oku baliyubahire.” Abazere ba Max bakolesa Ebiblia omu kushubiza ebibazo byage. Max naye alijirire chintu chilebe, aderhere ntya: “Nayinja nayiga nyenyine obulebi bw’Ebiblia, kandi naganira n’eyindi misole okubilolere ebi nayigire omu bulebi.” Gurhe byalijire byaba? Max aderhere ntya: “Enyuma wahola, nachizera oku Ebiblia chili chitabu chafuherwaga na Mungu!”

6. Bichi okenere kujira akaba ogwerhe engangane, na bulagurhe?

6 Akaba wahwanzize kugwarha engangane kuguma na Max oku Ebiblia elimo okuli, orhakwanene kuyunva eshonyi. Aliko bili by’akamaro bwenene ojire chintu chilebe juba-juba. Engangane yakahuzanywa n’egutu. Amango wamalilekerera, lyakabihya kubuya-buya chintu chilebe ch’akamaro. Y’okula elyola “gutu” changwa engangane yoshi-yoshi oku bilolere obwemere bwawe, okwanene kuchibaza ntya: ‘Imba nchizerere eby’Ebiblia ederhere oku bilolere amango mayinjire si?’ Akaba ogwerhe engangane, bikuhemere oyige amalebi m’Ebiblia mayenere. Lola gurhe wakajira ntyo.

GURHE WAKAYIGA OBULEBI BW’EBIBLIA?

Yirhulangalira Yehova kuguma na Danieli, rhukwanene kuba berhohye n’okuyiga obulebi bwe Biblia n’obwirhonzi, eyirhunagwerhe omuhigo gwinja (Olole echifungo cha 7)

7. Mufano guhe Danieli arhulekere oku bilolere okuntu aliri ayiga obulebi? (Danieli 12:10) (Olole n’efoto.)

7 Danieli arhulekere omufano g’okuntu rhwakayiga obulebi. Aliyigire obulebi eyi anagwerhe omuhigo gwinja g’okumenya okuli. Kandi Danieli aliri mwirhohye, alimenyere oku Yehova akamurhabere amenye amalebi, nk’agenderere kubera hofi naye n’okumukenga. (Da. 2:27, 28; osome Danieli 12:10.) Danieli aliyerekene oku ali mwirhohye omu kuchizera oburhabale bwa Yehova. (Da. 2:18) Kandi Danieli aliri ayiga bwinja-bwinja obulebi. Aliri alonza emyazi omu bigabi by’Ebiblia byaliriho omu siku zage. (Yer. 25:11, 12; Da. 9:2) Nka gurhe wakayiganya Danieli?

8. Bulagurhe bantu baguma banalahira kuyemera oku amalebi m’Ebiblia mayenere, aliko bichi rhwabo rhukwanene kujira?

8 Waza bulagurhe oli wayiga amalebi m’Ebiblia. K’oli wayiga obulebi bw’Ebiblia bulala olonzeze bwenene kumenya okuli? Akaba ntyo kubili, Yehova akurhabala. (Yoh. 4:23, 24; 14:16, 17) Aliko bantu baguma banayiga Ebiblia eyi bagwerhe ezindi mpanvu. Hali oku baguma banalonza kuyiga Ebiblia eyi balonzeze kuyerekana oku erhayerekezwaga n’eroho lya Mungu. Banawaza oku akaba Ebiblia erharhengaga emwa Mungu, naho bakaja bayinja bachishoga bowe bonyine bihe binja na bihe ebibi. Aliko, rhukenere kuyiga eyi rhugwerhe empanvu nyinja. Okubwindi, rhukenere kugwarha engeso y’akamaro yirhuyunva obulebi bw’Ebiblia.

9. Ngeso ehe rhukenere kugwarha yirhuyunva obulebi bw’Ebiblia? Fasiriya.

9 Obe mwirhohye. Yehova alaganyize oku arhabala aberhohye. (Yak. 4:6) Bobola rhukenere kusalira omu kumuhema oburhabale y’irhuyunva bwinja obulebi bw’Ebiblia. Akaba rhuli berhohye rhwayemera oburhabale b’omuja mwimana onakengukire, Yehova ali akolesa y’arhuhereza ebilyo by’ekiroho omu kasanzi kakwanene. (Lu. 12:42) Yehova ali Mungu onaheba ebintu oku mustari, k’okuderha oku, biyunvikene oku ali akolesa shoko nguma yarhurhabala rhuyunve obukweri buli omu Chinwa chage.—1 Ko. 14:33; Efe. 4:4-6.

10. Bichi wayigire kugerera ebi mwali-werhu Esther agereremo?

10 Oyige n’obwirhonzi. Orhondere omu kuyiga obulebi onasiima. Ebyola bi mwali-werhu oyirikirwe Esther ajiraga. Alilonzeze kumenya binene oku bilolere obulebi bwaliderhere okuyinja kwa Masiya. Esther aderhere ntya: “Amango naligwerhe myaka 15, narhondera kulonza bwinja ebintu biyemezeze akaba kweri obula bulebi bwayandikwaga embere w’amango ma Yesu.” Emyazi asomaga oku bilolere Ebitabu by’Emizingo by’omu Nyanja y’Omunyu, byarhuma achizera echola. Aderhere ntya: “Myazi miguma yayandikwaga embere w’esiku za Yesu, bobola amalebi malirimo makwanene kuba eyi marhengaga emwa Mungu.” Esther ayemerere ntya: “Nalikwanene kusoma ebintu turu zinene, yi mbiyunva bwinja.” Aliko Esther agwerhe obusiime bulala alikolere ebintu oku bushiru. Enyuma y’okuyiga malebi maguma-maguma m’Ebiblia kubuya-buya eyi anachirhondere, aderhere ntya: “Nachibonera bwinja-bwinja oku eby’Ebiblia ederhere bili by’okuli!”

11. Bulagurhe kuli kwinja okuchizera oku eby’Ebiblia ederhere bili by’okuli?

11 Amango rhwamabona nka gurhe malebi maguma m’omu Chinwa cha Mungu mayenere, rhwanalangalira Yehova bwenene n’okuntu anarhuyerekeza. Kandi amalebi m’omu Biblia marhubwirire oku bilolere obulangalire b’omu mango mayinjire, bobola amango rhwamayiga amola malebi, rhwanayunva rhugwerhe amawazo menja chiro akaba rhugwerhe ebibazo. Lekaga rhuganire oku bugeke ku malebi mabiri mayandikwaga na Danieli mali mayenera zene. Okuyunva bwinja amola malebi, kwarhurhabala rhurhole esimikiro z’obwengehe.

BULAGURHE RHUKENERE KUMENYA OKU BILOLERE EBISHANDO BY’ECHUMA BICHANGIRWE N’EBUMBA?

12. Bichi ebishando “by’echuma bichangirwe n’ebumba” bishushanyize? (Danieli 2:41-43)

12 Osome Danieli 2:41-43. Okubilolere ebilorho Danieli afasiriyaga Mwami Nebukadneza, ebishando by’echola chishushanyo mwami abonaga, byalikolerwe “n’echuma chichangirwe n’ebumba lilembere.” Omu kuhuzanya obula bulebi n’obwindi buli omu chitabu cha Danieli n’echa Ufunuo, rhwakaderha oku ebishando bishushanyize e Angletere ne Amerike, bihugo bili byakola haguma yibiba burhegesi bw’egulu lyoshi bugwerhe emisi, buli bwarhambula zene. Oku bilolere obola burhegesi bw’egulu lyoshi bugwerhe emisi, Danieli aderhere oku “obola bwami nji bwagwarha olunda lukomere n’olunokere.” Bulagurhe nji bwagwarha olunda lunokere? Bulala abantu bantya-ntya bashushanyizwe n’ebumba lilembere, bali banosya obuhashe bobola burhegesi, b’okukola n’emisi nka chuma. b

13. Bukweri buhe bw’akamaro rhwayigire kugerera obula bulebi?

13 Rhwayigire obukweri bw’akamaro oku bilolere echishushanyo Danieli afasiriye. Ahanene rhwakayiga bintu binene oku bilolere ebishando by’echola chishushanyo. Burhanzi, Oburhegesi bw’Egulu Lyoshi k’okuderha e Angletere ne Amerike, byayerekene oku bigwerhe emisi mu njira ziguma. Omufano, e Angletere ne Amerike, bali omu mashanja mahimaga Evita Lirhanzi n’Evita lya Kabiri ly’Egulu Lyoshi. Aliko, obola burhegesi bw’egulu lyoshi, bwabulire emisi bwanagenderera kubula emisi eju y’akavulindi kali ah’akagarhi k’abantu balamire mw’ebyola bihugo. Echa kabiri, oburhegesi bwe Angletere ne Amerike b’obwaba burhegesi b’obuzinda bw’egulu lyoshi embere Obwami bwa Mungu buyinje kumala amarhegesi m’abantu. Chiro akaba oku amandi mashanja makapinga Oburhegesi bw’Egulu Lyoshi, k’okuderha e Angletere ne Amerike, marhakafa mabukulire haba n’akatyu. Rhumenyere echola bulala “ebale” lishushanyize Obwami bwa Mungu, nji lyalimbula ebishando by’echola chishushanyo bihuzenywe n’oburhegesi bw’e Angletere ne Amerike.—Da. 2:34, 35, 44, 45.

14. Nka gurhe okuyunva obulebi oku bilolere ebishando by’echuma bichangirwe n’ebumba kwakarhurhabala rhurhole esimikiro z’obwengehe?

14 Ochizerere si oku obulebi bwa Danieli buganirire oku bishando by’echuma bichangirwe n’ebumba buli b’okuli? Akaba ntyo kubili, echola chahuma oku kalamo olamire zene. Orhachiseza omu kulonza furanga zinene changwa omu kulonza ebintu by’omubiri kamama, bulala omenyere oku hanola hofi-hofi linola gulu libi lyalimbulwa. (Lu. 12:16-21; 1 Yo. 2:15-17) Okuyunva obola bulebi kwakurhabala kandi obone akamaro k’akasi k’okuhubiri n’okuyigiriza. (Mt. 6:33; 28:18-20) Enyuma y’okumala kuyiga obula bulebi, bula gurhe orhakachibaza chinola chibazo: ‘Esimikiro ndi narhola ziyerekene oku nchizerere oku Obwami bwa Mungu bwamala hano hofi-hofi amarhegesi moshi m’abantu?’

GURHE OBULEBI BUDERHERE OKU “MWAMI WE NORO” ‘N’OMWAMI WE SIDE’ BUKULOLERE?

15. Inde oli “mwami we noro” na nde oli “mwami we side” zene? (Danieli 11:40)

15 Osome Danieli 11:40. Echitabu cha Danieli sura ye 11 chiderhere ku bami babiri, changwa marhegesi mabiri m’epolitike mali malwa, yiharhenga mu buguma bwarhegeka egulu lyoshi. Omu kuhuzanya bunola bulebi, n’obwindi buderherwe omu Biblia, rhwakarhegera oku “omwami w’enoro” chili chihugo che Russie n’ebindi bichihebere haguma nacho, ‘n’omwami w’eside’ eli Angletere ne Amerika Burhegesi bw’Egulu Lyoshi. c

Rhwakakomeza obwemere bwerhu n’okulekana n’emilago erhagwerhe kamaro amango rhwamarhegera oku amalibuko marhengerere oku “mwami we noro” na “mwami we side,” mali mayeneza obulebi bwe Biblia (Olole echifungo che 16-18)

16. Gurhe “omwami w’enoro” ali akolera abantu ba Mungu?

16 Abantu ba Mungu balamire omu burhegesi ‘b’omwami w’enoro,’ bali balembera ebigeregezo byaho han’aho bilerherwe n’oyola mwami. Baguma omu Bahamirizi ba Yehova yibashurhwa n’okukabulwa omu pirizo eju y’obwemere bwabo. Ebijiro ‘by’omwami w’enoro,’ birhali byayubahisa bene-berhu, s’aliko bili byakomeza obwemere bwabo mu Yehova n’omu Chinwa chage. Bulagurhe? Bulala bene-berhu bamenyere oku amalibuko mali mahikira abantu ba Mungu, mali mayeneza obulebi buli omu chitabu cha Danieli. d (Da. 11:41) Okumenya echola, kurhurhabere rhugenderere kukomeza obulangalire bwerhu n’obwishwekerezi bwerhu ku Yehova.

17. Bibazo bihe abantu ba Mungu balamire omu burhegesi ‘b’omwami we side’ bahurene?

17 Omu mango magerere “omwami we side” naye kandi alerheere abantu ba Mungu ebigeregezo by’aho han’aho. Omufano, ahagarhi k’akagana ka 20, bene-berhu banene baliri bashwekwa bulala barhaliri baja omu by’epolitike, n’abana banene b’Abahamirizi baliri bafukuzwa oku masomo kw’eyola mpanvu yen’eyo. Omu myaka minene egerere, obwemere bw’abakozi ba Yehova balamire omu burhegesi b’omwami w’eside bwaligeregezwe omu njira nguma changwa eyindi. Omufano, omu mango m’akampanye k’evote, Omukristu akashumikwa ashigikire chigusho chiguma ch’epolitike changwa muguma omu bakandida. Chiro akaba oku arhavote, hali amango akawaza oku chigabi chilebe ch’epolitike ch’echinja kulusha echindi. Aliko yirhuchihangana kurhaba kulunda lulebe omu by’epolitike, rhukwanene kuchilanga oku bilolere ebi rhuli rhwajira kandi oku bilolere okuntu rhuli rhwawaza n’okuntu rhuli rhwachiyunva!—Yoh. 15:18, 19; 18:36.

18. Gurhe rhuli rhwachifarha oku bilolere entambala eli ahagarhi “k’omwami we noro” n’omwanzi wage k’okuderha “mwami we side?” (Olole n’efoto.)

18 Balala barhagwerhe bwemere omu bulebi bwe Biblia bakachiyunva balagire bwenene amango bali babona “omwami w’eside” “n’omwami w’enoro” “bali bashurhana amahembi.” (Da. 11:40, amahugulo m’eshishi.) Abola bami bombi bagwerhe amabombe me nikleyere makalimbula egulu lyoshi, n’ebintu byoshi bigwerhe akalamo bilamireko. Aliko rhuyinji oku Yehova arhaziga haba n’akatyu ebyola byarhengerera. (Isa. 45:18) Bobola, ahali h’okuyubaha oku bilolere amango mayinjire, entambala eli ahagarhi “k’omwami we noro” “n’omwami we side” eli yakomeza obwemere bwerhu. Echola chirhuyemezeze oku obuzinda bwa linola gulu buli hofi.

RHUSEZE OBWENGE BWERHU OKU BULEBI

19. Bichi rhukwanene kumenya oku bilolere obulebi bwe Biblia?

19 Rhurhamenyere gurhe malebi maguma me Biblia nji mayenera. Chiro n’omulebi Danieli arhalimenyere bwinja buli choshi oku bilolere obulebi ayandikaga. (Da. 12:8, 9) Aliko arhali oku bulala rhurhamenyere bwinja-bwinja gurhe obulebi bulebe nji bwayenera, k’okuderha oku obola bulebi burhakayenera. Buzira ngangane, rhwakachizera oku Yehova arhurhabala rhumenye ebirhukenere kumenya bwinja-bwinja omu kasanzi kakwanene, nk’oku anajiraga omu mango ma mira.—Amo. 3:7.

20. Malebi mahe me Biblia masimisize rhwabona gurhe mayenera hanola hofi-hofi, na bichi rhukwanene kugenderera kujira?

20 Etangazo “ly’omurhula n’obubegere” lyajirwa hanola hofi-hofi. (1 Te. 5:3) Naho amarhegesi m’egulu manarhera amadini m’obubeshi n’oku malimbula moshi. (Ufu. 17:16, 17) Buzinda manarhera abantu ba Yehova. (Eze. 38:18, 19) Naho evita ly’obuzinda lya Armagedoni lyanaba. (Ufu. 16:14, 16) Rhwakachizera oku ebyola byarhengerera hanola hofi-hofi. Okw’akola kasanzi kanahika, rhujage rhwagenderera kuyerekana eshukrani ku Darha w’embingu, omu kuyunviriza bwinja-bwinja amalebi n’okurhabala abandi nabo bajire ntyo.

OLWIMPO 95 Omwangaza yi Gwagenderera Kuluga

a Chiro akaba oku ebintu bili byagenderera kubiha mu linola gulu, rhwakachizera oku hano hofi ebintu byakwira. Rhunagwarha obola bwizere amango rhuli rhwayiga obulebi bw’Ebiblia. Gunola mwazi gwaganira oku mpanvu ziguma ziyerekene bulagurhe rhukwanene kuyiga obulebi bw’Ebiblia. Kandi rhwaganira oku bugeke ku malebi mabiri mayandikwaga na Danieli, kandi rhwalola nka gurhe buli muguma werhu akayunguka amango amayunva bwinja amola malebi.

b Olole omwazi “Yehova Anafunua Mambo Ambayo “Lazima Yatendeke Upesi” (Yehova Anabishula Ebintu “Bikwanene Kurhengerera Buzira Kulegama”), omu Munara g’Omulanzi gwa Siku 15 Mwezi gwa 6, 2012, chifungo cha 7-9.

c Olole omwazi “Inde Oli ‘Mwami w’Enoro’ mu Manola Mango?”, omu Munara g’Omulanzi, Mwezi gwa 5, 2020 chifungo cha 3-4.

d Olole omwazi “Inde Oli ‘Mwami w’Enoro’ mu Manola Mango?”, omu Munara g’Omulanzi, Mwezi gwa 5, 2020 chifungo cha 7-9.