Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

1921—Hamagera Myaka 100

1921—Hamagera Myaka 100

Omunara g’Omulanzi gwa Lusiku 1, Mwezi gwa 1, 1921 gwalibazize Abanafunzi be Biblia ntya: “Kasi kahe rhukwanene kulangalira gunola mwaka?” Echishubizo chalirhengere omu lwandiko lwa Isaya 61:1, 2, lwabayibusaga akasi kabo k’okuhubiri emyazi minja. Luderhere ntya: “Yehova anshigire amavurha yi menyesa abantu berhonzi emyazi minja . . . , kumenyesa omwaka g’obwinja gwa Yehova, n’olusiku l’okuchihoolera lwa Mungu.”

ABAHUBIRI BAGWERHE OBUSHIRU

Yi bakola akasi kabo, Abanafunzi be Biblia balikwanene bagwarhe obushiru. Balikwanene kumenyesa “emyazi minja” oku bantu berhonzi aliko kandi ‘n’olusiku l’okucha olubanja’ oku bantu babi.

Mwene-werhu Hoskin, walilamire omu Kanada, aliri ahubiri n’obushiru chiro akaba abantu baliri bamupinga. Omu mwaka gwa 1 921, abuganana na muhubiri muguma we dini lya Bametodiste. Mwene-werhu Hoskin ahwanza kuganira naye omu kuderha ntya: “Rhujire enganiro esimisize oku bilolere e Biblia. Na chiro akaba rhurhayunvikene ku bintu biguma, rhwakamala enganiro yerhu n’omurhula rhunagenderere kuba bera.” Aliko birhabaga ntyo. Mwene-werhu Hoskin ashubire derha ntya: “Rhwabaga rhwamaganira kasanzi kageke konyine, oyola [muhubiri] ava afunga omulyango bwenene nawaza oku ebiyo by’amadirisha byarhogera ahashi.”

Oyola muhubiri aderha ntya n’obukali boshi: “Bichi birhuma murhalambagirira abapagani mushambale nabo?” Mwene-werhu Hoskin arhashubizaga chintu, aliko amango aliri arhenga ahola, ayinja achibwira ntya, ‘Nawazaga oku indi nashambala n’Omukristu!’

Amango oyola muhubiri aliri ayigiriza omu kanisa kage olusiku lwakulikiragaho, aderha eby’obubeshi eju ya Mwene-werhu Hoskin. Mwene-werhu ayibukire ntya: “Abwira abantu oku indi mubeshi mubi bwenene wachigerere kuba omu vile n’oku nkwanene kuyirhwa.” Aliko echola chirhamubuzaga, agenderera kuhubiri n’okuganira n’abantu. Aderhere ntya: “Nalisimire bwenene kuhubiri ahola. Bantu baguma baderha ntya eyi banasomerwe, ‘Rhuyinji oku oli muntu wa Mungu!’ n’okumbaza akaba bantabale yi ntakenera chiro chintu n’echiguma.”

EFUNZO LYA MUNTU YENYINE N’ELY’OMULALA

Yi barhabala balala basimisizwe bajire amajambere, Abanafunzi be Biblia bachapisa eprograme omu gazeti Age d’Or. * Haliri ebibazo bye Biblia eju y’emisole abazere balikwanene kuganirako haguma b’abana babo. Abazere “baliri babaza abana babo ebyola bibazo n’okubarhabala kulonza ebishubizo omu Biblia.” Ebibazo bili nka, “Ebiblia ejira bitabu binga?,” byaliyigirize bintu bilebe biyorohere oku bilolere e Biblia. Ebindi bibazo bili nka, “Ka buli Mukristu w’okuli akwanene kuba y’amenyere oku apata amalibuko si?,” byaliri byarheganya emisole babe bahubiri barhagwerhe buba.

Kandi haliri ebibazo bye Biblia n’ebishubizo ku balala balikala bagwerhe obumenyi bunene bwe Biblia. Ebishubizo byakabonekene omu chitabu chirhanzi cha Etude des Écritures. Bantu banene baliyigire binene kugerera ebyola bibazo, aliko Age d’Or ya Siku 21 Mwezi gwa 12, 1921, yamenyesa abantu oku ebyola bibazo birhachigenderera. Bulagurhe?

ECHITABU CHIHYAHYA!

Echitabu La Harpe de Dieu

Akarte kayerekene ebigabi by’okusoma

Akarte kaherhe ebibazo

Bene-berhu baliri bayumangira akasi, barhegeera oku bihemere abanafunzi be Biblia bahyahya bayige e Biblia, kugerera mwazi muguma-muguma omu bulyo burheganyizwe bwinja. Omu Mwezi gwe 11, 1 921 bachapisa echitabu La Harpe de Dieu. Abasimisizwe baliri bayemera echola chitabu, banashuba kuchiyandikisa oku masomo m’okuchiyigiriza e Biblia bonyine kugerera echola chitabu. Amola masomo malirhabere abantu bamenye “omuhigo gwa Mungu g’okuha abantu akalamo k’esiku n’amango.” Gurhe amola masomo maliri majirika?

Amango omuntu aliri ayemera echola chitabu, aliri ahaabwa n’akarte kageke kamuyerekere obukurasa asoma mw’echola chitabu. Eboso likulikireho, aliri ahaabwa akandi karte bamurhumiraga omu maruba kagwerhe ebibazo bilolere emyazi asomere. Oku buzinda bw’akola karte kwaliri echindi chigabi omuntu ahaabirwe ch’eboso ly’ayinjire.

Buli boso mu maboso 12, omwanafunzi aliri ahaabwa akarte kahyahya echibaga ch’omu eneo lyage chamurhumiraga. Ahanene amola makarte maliri marhumwa n’abantu b’omu chibaga balikala bashajire changwa barhakachigalire kuja oku mahubiri manju oku nju. Omufano, Anna. Gardner, walilamire omu Millvale, Pennsylvania, Etats-Unis, aliyibukire ntya: “Amango bakula echitabu La Harpe de Dieu, chahereza mulumuna wani Thayle, orhachigwerhe misi y’okulambagira, akasi kanene, k’okurhumira abantu buli boso amakarte magwerhe ebibazo.” Amango omuntu aliri amala amola masomo, muntu mulebe w’omuchibaga aliri amulambagirira y’amurhabala amenye binene oku bilolere e Biblia.

Thayle Gardner ali omu kinga lyage ly’ebilema

AKASI K’AMANGO MAYINJIRE

Oku buzinda b’ogola mwaka, Mwene-werhu Rutherford arhumira ebibaga amaruba. Maliderhere ntya: “Oburhumwa b’Obwami bwahanirwe mu gunola mwaka bwahikire ku bantu banene kulusha eyindi myaka yoshi yamagera y’echihe ch’okushalula.” Aj’ayongera ntya: “Hachili kasi kanene k’okukola. Muhire abandi omurhima nabo bakole kw’akala kasi kenja bwenene.” Bibonekene bwinja oku Abanafunzi be Biblia balikulikire elyola hano lyage. Omu mwaka gwa 1922, bahubiri n’obushiru emyazi y’Obwami bwenene kulusha amandi mango moshi magerere.

^ mus. 9 Age d’Or yayirikwa Consolation omu mwaka gwa 1937 kandi yayirikwa Amuka! omu mwaka gwa 1946.