Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

1923—Hamagera Myaka Egana

1923—Hamagera Myaka Egana

OMUNARA G’OMULANZI gwa Lusiku 1, Mwezi gwa 1, 1923, gwaliderhere: “Rhulangalire oku omwaka gwa 1923 gwasiimisa bwenene. Luli lukengo lunene bwenene oku bwira abantu bali bahidikwa oku amango masiimisize mayinjire.” Omu mwaka gwa 1923, Abanafunzi be Biblia balihindamwire ebintu bisiimisize nk’oku bilolere embuganano zabo z’echibaga, embuganano zikulu, n’akasi kabo kamahubiri. Echola charhuma obugama bwabo bwakomera bwenene.

EMBUGANANO ZALIRHABERE BENE-BERHU BAGWARHE OBUGUMA BUKOMEERE

Akalendriye kali kw’amandiko n’enumero z’enyimpo

Mw’ogola mwaka, olubaga lwahindamula bintu bilebe byarhumaga bagendereza obuguma ahakagarhi k’Abanafunzi be Biblia. Omunara g’Omulanzi gwahwanza kufasiriya amawazo m’Amandiko babaga baganirireko amango m’embuganano y’Esala, y’Okukuuza, n’Ey’ekuhaana Obuhamirizi ya buli boso. Kandi, Abanafunzi be Biblia bakula akalendriye kaliyerekene lwandiko luhe lwalikwanene kuganirwako oku mbuganano n’olwimpo balikwanene kuyimpa buli lusiku amango m’efunzo lyawe-lyawe changwa amango m’obuharamye b’omumulala.

Oku mbuganano baliri bajira, Abanafunzi be Biblia bali kwanene kuganira oku bintu bachibwenere omu kasi k’amahubiri, okuderha bulagurhe bagwerhe eshukrani emwa Yehova, okuyimpa olwimpo, n’okusalira. Eva Barney, wabatizwaga omu mwaka gwa 1923 eyi agwerhe myaka 15, ayibukire ntya: “Amango oshondere kuhaana obuhamirizi oku bintu Mungu akujirire, wakayumanga n’okuderha ntya: ‘Ndonzeze kusiingiza Waliha oku bwinja boshi ali anyereka.’” Bene-berhu baguma balisiimire kuhaana obola buhamirizi. Mwali-werhu Barney agenderere kuderha ntya: “Mwene-werhu muguma muzigirwa oshajire oyirikirwe Godwin aliherhe bintu binene byakarhumire asiingiza Waliha. Aliko amango muka Godwin aliri abona mwene-werhu oyumangiire embuganano arharhulerere, aliri akulula katyu egoti ly’eba, analeka kuderha anaja ayikala.”

Liguma omu mwezi, buli somo (chibaga) lyaliri lyajira embuganano eminuzize y’okusalira, okukuuza, n’okuhaana obuhamirizi. Oku bilolere eyola mbuganano, Omunara g’Omulanzi gwa Lusiku 1, Mwezi gwa 4, 1923, gwaderha ntya: “Chigabi chiguma ch’eyola mbuganano chalikwanene kuba ch’okuhaana obuhamirizi oku bilolere akasi k’omushwa (akasi k’amahubiri) n’okuheba omurhima abakozi (abahubiri) . . . Rhuchizerere oku eyola mbuganano ehebere omurhima y’akarhumire obwira bwabo bonyine-kubonyine bwakomera.”

Mwene-werhu Charles Martin, waligwerhe myaka 19 waliri mwanafunzi w’esomo (muhubiri w’omu chibaga) w’omu Vancouver, Canada, aliyungukire bwenene n’eyola mbuganano. Buzinda ayibukire ntya: “Kw’eyola mbuganano kunayigiraga okuntu nakaderhere eyi nakajire oku mahubiri manju oku nju. Mango manene, muntu mulebe aliri ashambala oku byachibwenere omu mahubiri manju oku nju. Echola champereza amawazo oku bilolere ebinakaderhere changwa oku binakashubize oku bibazo byabuli buuko.”

AKASI K’AMAHUBIRI KALIKOMEEZE OBUGUMA BWA BENE-BERHU

Bulletin ya Lusiku 1, Mwezi gwa 5, 1923

Kandi bene-berhu balikomeeze obuguma bwabo kugerera esiku z’okuja omu mahubiri. Omunara g’Omulanzi gwa Lusiku 1, Mwezi gwa 4, 1923 gwaliderhere ntya: “Yirhweshi rhugwarha obuguma mw’akola kasi kan’ako . . . , Lwakabiri Lusiku 1, Mwezi gwa 5, 1923, lwachishogerwe lube lusiku loshi l’okukola akasi k’amahubiri. Enyuma waho, buli Lwakabiri lurhanzi l’omwezi, lwaba lusiku lw’amahubiri . . . Buli muntu omu chibaga akwanene kuhubiri olola lusiku.”

Abanafunzi be Biblia bachili misole nabo, baliri bachihaana mw’akola kasi k’amahubiri. Hazel Burford, waligwerhe myaka 16 yonyine mw’ezola siku ayibukire ntya: “Bulletin yaliri yarhuhereza ebinwa rhwakahwanzisa mw’enganiro rhwaliri rhwabika omu bwenge. a Nyono na shokulu rhwaliri rhwakola bwenene mw’orhola rhwasi.” Aliko, Mwali-werhu Burford alisomeerwe n’ebi mwene-werhu muguma aliri awaza oku bilolere obupinzani apata omu mahubiri. Oyola mwali-werhu aderhere ntya: “Mwene-werhu muzigirwa oshajire aderha oku ntakwanene haba nakatyu kuganira n’abantu. Mw’agola mango, bantu baguma barhaliyemerere oku Abanafunzi boshi be Biblia kuhebamo ‘n’emisole n’abanyere,’ oku bakwanene kukola oku kasi k’okuhaana erenge oku Mulemi werhu Mukulu.” (Zb. 148:12, 13, King James Version) Aliko mwali-werhu Burford aligenderere kuhubiri. Buzinda aja oku masomo me Gileadi, asoma esomo lya 2, naho arhondera kukola nka misiyonere omu chihugo che Panama. Oku esiku zaliri zanagera, abola bene-berhu bahindamula amawazo mabo okuntu baliri babona emisole oku bilolere akasi k’amahubiri.

EMBUGANANO ZIKULU ZALIKOMEEZE OBUGUMA BWA BENE-BERHU

Kandi embuganano z’echibaga n’embuganano zikulu zalirhabere bene-berhu bagwarhe obuguma bukomere. Zinene mw’ezola mbuganano zaliri zaganira oku siku z’amahubiri nk’eyakolerwaga omu Winnipeg, Canada. Omu mango m’ezola mbuganano zoshi, haliri olusiku lwalichishogerwe yibaja omu kasi k‘amahubiri. Omufano, oku mbuganano ya kolerwaga omu Winnipeg, Canada, boshi balihikire kw’eyola mbuganano, balibwirirwe baje kuhubiri mw‘eyola vile omu Siku 31, Mwezi gwa 3. Baliri baganira na bantu banene mw’ezola siku ziminuzize z’okuhubiri, n’echola chalilerhere amalehe menja. Omu siku 5, Mwezi gwa 8, oluganjo lw’abantu balihikire oku mbuganano nkulu yabaga omu Winnipeg, lwalihikire ku bantu bagere mu 7 000. Mw’agola mango, haliri oluganjo lunene lw’abantu barhasagi kuhika oku mbuganano omu Canada.

Embuganano nkulu y’akamaro bwenene y’Abahamirizi ba Yehova yajirwaga omu Siku 18-26 Mwezi gwa 8, 1923 omu Los Angeles, California. Omu maboso m’embere m’eyola mbuganano nkulu, amajurnale m’okutangaza emyazi ma yamamaza eyola mbuganano n’Abanafunzi be Biblia bahaana amakaratasi m’okuhamagala abantu marhalukire 500 000. Balibandikire amakaratasi m’okutangaza eyola mbuganano oku mitugari mizibu-zibu enaheka abantu boshi n’oku mitugari y’abantu baguma-baguma.

Omu mwaka gwa 1923 Abanafunzi be Biblia bali oku mbuganano nkulu omu Los Angeles

Lweboso siku 25, Mwezi gwa 8, Mwene-werhu Rutherford ageza ejambo lishambere oku “Ntama n’Empene,” mw’elyola jambo afasiriya bwinja oku “entama” bali banyakunali nji basiimira akalamo omu paradizo oku gulu. Kandi ageza ejambo n’okusoma esimikiro barholere yaliyirikirwe “Mukonge.” Ogola mukonge gwaliri gwabwira abantu be mirhima minja barhenge mu “Babiloni Mukulu.” (Ufu. 18:2, 4) N’enyuma waho, Abanafunzi be Biblia bagwerhe obushiru b’omu gulu lyoshi bagabira abantu amamiliyoni m’amatragte maliriko ogola mukonge.

“Eyola mbuganano ehebere omurhima y’akarhumire obwira bwabo bonyine-kubonyine bwakomera”

Olusiku l’obuzinda lw’eyola mbuganano nkulu, oluganjo lw’abantu barhalukire, 30 000, bayunviriza ejambo lyagezwaga na Mwene-werhu Rutherford liderhere: “Amashanja moshi yi mayerekeza ku Harmagedoni. Aliko Amamiliyoni m’Abantu Balamire Zene, Nta Lusiku Bafa.” Omu kurheganya aha bantu banene bahikira, balipira esitade y’omu Los Angeles eyirikirwe Coliseum. Yibachizera oku buli yeshi aliri ayunva bwinja, bene-berhu baliri bakolesa echikoleso ch‘eyola sitade ch’okuyongera omulenge (ebafle), chaliri chikoleso chihya-hya chaliri chakoleswa mw’ezola siku. N’abandi banene baliri bakulikira eyola programe oku radio.

OKUYENEZWA KW’AKASI OMU BINDI BIHUGO

Omu mwaka gwa 1923, akasi k’okuhubiri kayenera bwenene omu Afrike, omu Bulaya, omu Inde, n’omu Amerike du Sud. Omuchihugo che Inde, chiro akaba oku mwene-werhu Joseph aliri ashishikala mukage n’abana bage ndarhu, aliri arhabala oku kasi k’okukula ebitabu omu lulimu lw’Echihindi, Echitamil, Echitelugu, n’Echiurdu.

William Brown n’omulala gwage

Omu chihugo che Sierra Leone, Abanafunzi be Biblia Alfred Joseph na Leonard Blackman bayandikira ebiro bikulu byaliri e Brooklyn, New York, yibabahereza oburhabale. Omu siku 14, Mwezi gwa 4, 1923, bapata oburhabale bahemaga. Alfred aderhere ntya: “Omu budufu bukulu bwa Lweboso, nahamagalwa n’omuntu ntaliwazize okw’akampamagere oku telefone.” Aliyunvirhe omulenge guli elugulu gubazize, “Ka woyo wewayandikiraga Esosiyete ya Watch Tower omu kuhema oburhabale bw’abahubiri si?” Alfred ashubiza “Nechi nyono.” “Naho, babantumira.” Omulenge gwaliri gwa William Brown. Ahikaga olola lusiku arhenga e Karibea yewe na mukage Antonia, na bali babiri bachili badorho Louise na Lucy. Bene-berhu barhalegamaga kuja kubuganana n’abola bageni bahikaga.

Alfred agenderere omu kuderha ntya: “Esezi nyono na Leonard rhwaliri rhwashambala oku Biblia nk’oku rhwanaliri rhwajira buli boso. Ahohan’aho rhwabona omulume olehukire arhuhikako. Aliri Mwene-werhu Brown. Aliri muntu ogwerhe obushiru bunene oku bilolere obukweri n’echola charhuma alonza kugeza ejambo ly’abantu boshi olusiku lwakulikiragaho.” Mu siku zigeke ntya, Mwene-werhu Brown abaga agabire abantu ebitabu byoshi ayinjanaga. Na buzira kulegama apata bindi bitabu 5 000, n’enyuma waho na kugenderera, ebitabu byaligenderere kukenerwa. Aliko Mwene-werhu Brown arhalimenyikene nka muntu onaguza ebitabu. Mw’akola kasi kage k’obushiru aliri akolera Yehova, ahanene aliri ayibuka amandiko maliri omu majambo mage, n’eju y’echola abantu baliri bamuyirika Brown La Bible.

Ebeteli ye Magdeburg omu myaka ya 1920

Omu chihugo che Allemagne, bene-berhu barhola esimikiro y’okuhamisa ebiro by’omurhabi byaliri omu Barmen, bulala efasi yaligehere bwenene. Kandi babaga bayunvirhe oku echihugo che France chaliri hofi kurhera eyola vile. Abanafunzi b’Ebiblia bapata enju e Magdeburg yalibonekene oku ekwirire eyi bakakoleremo akasi k’okukula ebitabu. Omu siku 19 Mwezi gwa 6, bene-berhu bali bamamala kufunga ebikoleso by’omu imprimerie (ahantu h’okukulira ebitabu) n’ebindi bikoleso banabiheka oku Betheli e Magdeburg. Olola lusiku lon‘olo bamala kubwira ebiro bikulu oku ebintu byoshi byahamisizwe, amajournale matangaza oku echihugo che France chafarhire evile ye Barmen. Bene-berhu babwira Yehova koko bulala alibarhabere anabalanga.

Mwene-werhu George Young haguma na mwali-werhu Sarah Ferguson (ekulyo) na mukulu wage

Omu Brésil, Mwene-werhu George Young waliri abalama bwenene eju y’okuhubiri emwazi minja, ahwanzisa omurhabi guhya-hya anarhondera kukula Omunara g’Omulanzi omu lulimi lw’Echiportige. Omu myezi migeke, ahaana ebitabu n’amabronchire byoshi birhalukire 7 000. Sarah Ferguson alisimire bwenene amango Mwene-werhu Young alambagirira omulala gwabo. Aliri asoma amagazeti m’Omunara g’Omulanzi kurhenga mwaka gwa 1899, aliko arhagalaga kuhaana akalamo kage emwa Yehova n’okubatizwa omu menji. Enyuma wa myezi migeke, mwali-werhu Ferguson n’abana bage bane (4), bahikira kuhaana akalamo kabo emwa Yehova n’okubatizwa.

“KUKOLERA YEHOVA N’OBUSHIRU N’OMWISHINGO”

Oku buzinda b’omwaka, Omunara g’Omulanzi gwa Siku 15, Mwezi gwe 12, 1923 gwaliyerekene okuntu ebibahindamulaga okubilolere embuganano zabo, akasi kabo kamahubiri, n’embuganano zabo zikulu, byalihumire Abanafunzi be Biblia oku murhima. Gwaderha ntya: “Biyorohere kubona okuntu amasomo (ebibaga) . . . bikomeere ekiroho . . . Rhujage rhwachirheganya kukola kasi kanene n’okugenderera kukolera Yehova n’obushiru n’obusiime omu mwaka gwa 1924.”

Omwaka gwakulikiragaho nago gwalisimisize bwenene oku Banafunzi b’Ebiblia. Bene-berhu b’oku Beteli baliri bakola mu myezi minene oku bilolere epla ye parsele baligwerhe omu Staten Island, harhaliri hale n’oku biro bikulu bye Brooklyn. Amaju mayumbakagwa eyola munda kw’eyola fasi mpyahya, mayunjula oku murhondero g’omwaka gwa 1924, malirhabere oku kukomeza obuguma bwa bene-berhu, n’okuyeneza emyazi minja bwenene kulusha mira.

Echigusho cha bene-berhu bali bayumbaka omu Staten Island

a Zene Ekaye Ly’embugananoAkasi n’Akalamo k’Omukristu.