Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

Ebibazo by’Abanasoma Ebitabu Byerhu

Ebibazo by’Abanasoma Ebitabu Byerhu

Ka Abaizraeli baligwerhe ebindi by’okulya omu rungu, olekere amana n’enkwale?

Mu myaka 40 yoshi Abaizraeli balimalire omu rungu, amana by’ebilyo baliri bazigana kulya. (Kut. 16:35) Kandi mu turu ebiri, Yehova alibahere n’enkwale. (Kut. 16:12, 13; Hes. 11:31) Aliko, Abaizraeli baligwerhe n’ebindi bilyo bilebe baliri balya.

Omufano, mango maguma Yehova aliri ayerekeza olubaga lwage “ahantu h’okuhumukira” ahantu haliri amenji m’okunywa n’ebilyo by’okulya. (Hes. 10:33) Nguma mw’ezola fasi haliri omu Elimu, “ahantu haliri shoko 12 z’amenji na mirhi 70 y’emirhanda” (byakashobokana kweri oku eyola yaliri mirhanda ye datte). (Kut. 15:27) Echitabu chiguma chiganirire oku mirhi eshamberwe omu Biblia chiderhere oku emirhi ye datte yaliri yabonekana fasi zinene bwenene, yaliri y’ahereza amamiliyoni m’abantu ebilyo n’amavurha n’ahantu h’okuyigama ezuba.

Kandi byakashoboka oku Abaizraeli baliyumangire ahola mw’eyola fasi nkulu y’okuhumukirako emenyikene zene Feiran, chili chigabi chikulu ch’olwinji chiyirikirwe zene Feiran ch’olwinji Wadi Feiran. a Echitabu chiguma chiderhere oku olola lwinji l’omu lubanda, “lugwerhe [130 km] y’obule, olola lwinji lolulehere bwenene, lolunakwirire bwenene, lunamenyikene bwenene omu nyinji zoshi z’omu Sinai.” Chigenderere kuderha ntya: “Nk’omuntu amabalama bilometre 45 kurhenga ah’olola lwinji luchikabwire omu nyanja nzibu-zibu, anagera oku Wadi Feiran. Oasis Feiran eli oku metre 610 kurhenga oku nyanja. Wadi Feiran egwerhe obule bwa bilometre 4,8. Ahola hali mirhanda minene enakwirire bwenene n’echola charhumire ahola hahuzanywa n’ebustani ye Edeni. Omu bihumbi by’emyaka byamagera, abantu banayinja ahola, kulola kw’ebyola bihumbi by’emirhi y’emirhanda.” (Discovering the World of the Bible)

Emirhi y’emirhanda eli ah’eshoko y’amenji yayumire omu Feiran

Amango Abaizraeli barhenga Emisri, balihekere epate y’efarine y’okukola emigati, embale nzibu-zibu y’okuponderamo efarine, byakashobokana oku bali hekere n’embeke ziguma-ziguma n’amavurha. Kweri ebyola bintu birhakamalire siku zinene. Abantu balihekere “entama n’empanzi, n’ebishumba binene.” (Kut. 12:34-39) Aliko eju y’ehali ekomeere balilamiremo omu rungu, ebirhungano binene byakafiire. Kandi, nkabaga baliri balya biguma mubyo. Nkabaga ebindi baliri babihaana nka nterekero, chiro n’emwa ba mungu b’obubeshi. b (Mdo. 7:39-43) Aliko, Abaizraeli balichigwerhe ebindi birhungano. Rhumenyere echola bulala Yehova alibwirire olubaga lwage ntya, amango bafunda kumukenga: “Bagala benyu baba bangeri omu rungu mu myaka 40.” (Hes. 14:33) Bobola, byakashobokana oku ebyola bishumba byabo byaliri byabahereza amarha, n’amango maguma enyama, aliko ebyola birhakaba eyi byalimalire enzara ya bantu hofi miliyoni esharhu mu myaka 40. c

Ngahe enyama zakakulire ebyokulya n’amenji? d Mw’agola mango, nkabaga haliri nvula zinene na byasi binene omu rungu Abaizraeli balilamiremo. Étude perspicace des Écritures, Volume 1, ederhere oku, mu myaka 3 500 yamagera, “mw’eyola eneo Abaizraeli baliri, haliri menji manene kulusha oku bili zene. Rhumenyere echola bulala mw’eyola eneo muli embanda zinene zilehere zayumire omu enyinji zaliri mira.” Chiro akaba ntyo, mw’elyola rungu haliri hantu harhakayera chintu, hanayubahisize. (Kum. 8:14-16) Kweri, nka Yehova arhabahaaga amenji kugerera echisomerene, Abaizraeli haguma n’ebirhungano byabo bakafiire.—Kut. 15:22-25; 17:1-6; Hes. 20:2, 11.

Musa alibwirire Abaizraeli oku Yehova aliri abahereza amana “omu [kubarhabala], bamenye oku omuntu arhakalama oku mugati gonyine si n’akubuli chinwa chirhengere omu bunu bwa Yehova.”—Kum. 8:3.

a Olole Omunara g’Omulanzi gwa Lusiku 1, Mwezi gwa 5, 1992, bukurasa 24-25.

b Ebiblia eyerekene turu ebiri balihaanire enterekero z’enyama emwa Yehova omu rungu. Eturu y’oburhanzi amango bashimika abadahwa; obwa kabiri maliri mango m’epasaka. Ebyola bihe byombi byabaga omu mwaka gwa kabiri Abaizraeli bamala kurhenga Emisri.—Law. 8:14–9:24; Hes. 9:1-5.

c Hofi oku buzinda bwa myaka 40 bamalaga omu rungu, Abaizraeli balinyagene ebihumbi by’enyama oku vita. (Hes. 31:32-34) Chiro akaba ntyo, Abaizraeli baligenderere kulya amana kugera amango bajaga omu chihugo chilaganano.—Yos. 5:10-12.

d Rhwakaderha oku, enyama zirhaliri zalya amana, bulala Yehova alibwirire abantu barhalagule buli muguma amana akamala, arhaliderhere oku n’enyama nazo zalikwanene kumalyako.—Kut. 16:15, 16.