Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

ENGANI Y’AKALAMO K’ABANTU

“Nalilonzeze Kukolera Yehova”

“Nalilonzeze Kukolera Yehova”

RHWALIKALA kusezera chigusho chigeke ch’abantu rhwalilambagirire balamire hofi n’evilage y’e Granbori, ahagarhi garhi k’omuzirhu gunene guzigana kurhogamo envula nene omu Suriname. Naho rhwagenda omu bote omu lwinji lwe Tapanahoni. Buzinda, oku rhwaliri rhwagera omu kashalala k’olola lwinji, amahirisi m’omoteri gw’ebote yerhu mashurha oku ntaza. Aho h’anaho, emulemo hava hayubira omu lwinji nerhu rhweshi rhwava rhwarhogera omu menji. Nahubaha bwenene. Chiro akaba oku naliri nabalama kanene n’ebote amango naliri nalambagirira ebibaga, ntaliyinji kuyoga!

Embere mbabwire gurhe byajaga byaba enyuma w’aho, muleke ntange mbabalire gurhe narhonderaga akasi k’amango moshi.

Naburhwaga omu mwaka gwa 1942 oku chizimba chikwirire orhankalola ch’omu Karibea (Caraibe) omu Curaçao. Darha ali muburhwa w’omu Suriname, aliko ahamiraga kw’echola chizimba eju y’akasi. Aliko myaka milebe embere mburhwe, darha aliri muguma omu Bahamirizi ba Yehova abatizwa barhanzi b’omu Curaçao. a Agendaga arhuyigiriza Ebiblia buli boso nachiro akaba oku buli mango rhurhalilonzeze kuyiga. Amango naligwerhe myaka 14, rhwava rhwahamira e Suriname bulala darha alilonzeze kuja kushishikala nyina walikala ashajire.

ABERA BENJA NALIGWERHE BALINTABERE

Omu Suriname, nabwene mw’abera banene b’omuchibaga baliri bakolera Yehova oku bushiru. Balindushire myaka migeke kandi baliri bakola nka bapainiya omu chibaga. Amango baliri baganira oku bintu bachibwenere omu mahubiri, naliri nabona nka gurhe bagwerhe obusime. Enyuma w’embuganano z’echibaga, nyono n’abera bani rhwaliri rhwaganira oku myazi y’omu Biblia amango rhwalirhuyikere embuga eyi n’enyenyezi zili oku nkuba. Abola bera bani baliri bantabala menye bichi ndozeze kuyeneza omu kalamo; nalilonzeze nkolere Yehova. Bobola amango naliherhe myaka 16 nabatizwa. Buzinda amango naligwerhe myaka 18, narhondera akasi k’obupainiya b’okukahunda.

NALIYIGIRE EBINTU BY’AKAMARO

Amango naliri nakola akasi k’obupainiya omu Paramaribo

Nayigire bintu binene amango naliri painiya, n’echola chalintabere amango moshi naliri omu kasi k’amango moshi. Omufano, chiguma omu bintu birhanzi nayigire, chili oku, okukoomeza abandi chili chintu ch’akamaro. Amango nahwanzaga akasi k’obupainiya, mwene-werhu muguma w’omumisiyonere oyirikirwe Willem van Seijl, alintabere bwenene. b Alintabere menye okuntu nakashishikala engabane omu chibaga. Mw’agola mango, ntali wazize oku nalikenere kukoomezwa bwenene ntyo. Omu mwaka gwakulikiragaho naba painiya w’oku kahunda n’enyuma narhondera kushishikala echigusho chili hale omu mizirhu enarhogamo nvula nene y’omu Suriname. Ngwerhe busime bunene bwenene kubona gurhe mwene-werhu Willem aliri ankoomeza omu kasanzi kakwanene! Kurhenga agola mango nayunvirhe ndonzeze kukulikira omufano gwage g’okurhola akasanzi yinani nkoomeza abandi.

Echintu cha kabiri nayigire, kali kamaro k’okulama akalamo kayorohere kanapangirwe bwinja. Oku murhondero gwa buli mwezi, nyono n’owindi mwene-werhu waliri painiya rhulamire naye, rhwaliri rhwapanga rhwanaganja byoshi nji rhwakenera omu maboso manga ntya malimbere. Naho muguma anaja akola olugenzi lulehere l’okuja omu kapitale yaja kugula ebyola bintu rhukenere. Rhwali kwanene kukolesa bwinja olufuranga lwerhu rhunagalulirwa buli mwezi, n’ebyokulya rhwagulire yibimala omwezi goshi. N’akaba rhwakahwererwe na chintu chilebe mweyola mizirhu enarhogamo nvula nene, bantu bageke babakarhurhabere, hali n’amango ntaye wakarhurhabere Inchizerere oku, echantabalaga ngale kulama nalufuranga lugeke n’okumenya kupanga bwinja akalamo kani, kuli kwenge nayigire ebyola eyi nchili musole mudorho n’echola chantabere ngale kuseza obwenge bwani oku kasi ka Yehova omu kalamo kani.

Echintu ch’akasharhu nayigire, eli nyungu y’okuyigiriza abantu omu lulimi lwabo lw’akaburhano. Nakulaga eyi ndi naderha olulimi lw’Echijeremani, Echingereza, Echipapiamento, n’Echisranantongo, lumenyikerne kandi oku zino lye Chisran, k’okuderha, endimi abantu banazigana kuderha omu Suriname. Aliko omu mizirhu enarhogamo nvula nene, nalibwene oku abantu baliri bayemera oburhumwa bw’emyazi minja, amango rhuli rhwabahubiri omu lulimi lwabo lw’akaburhano. Nalibwene oku bikomere kuderha ziguma mw’ezola ndimi, nk’olwe Saramaccan, lunakolesa omulenge gw’enyanya n’ogweshishi. Aliko, chiro akaba oku naliri nachihangana bwenene, ngwerhe busiime bunene bulala nabigalire. Mu myaka minene, nagalire kuyigiriza bantu banene okuli bulala naliri naganira nabo omu lulimi lwabo lw’akaburhano.

Kweri, nababwira engani yani egayisize aliko enashekeseze. Omufano, mango maguma nabazize omwanafunzi w’Ebiblia waliri aganira olulimi lwe Echisaramaccan nka gurhe ali achiyunva, bulala esitoma yaliri yamuluma. Aliko kweri ebi namubwiraga kwali kumubaza akaba alibukule! Okuderha okuli, arhasimiswaga n’echibazo namubazaga, chalimukozeze eshonyi. Chiro akaba oku naliri nakola amagosa ntyo, naliri nachihangana kuganira omu lulimi lw’akaburhano lwabantu b’omu eneo yani.

NAMAYEMERA EZINDI NGABANE

Omu mwaka gwa 1970, nashimikwa naba mwimangizi w’omuzunguluko. Ogola mwaka g’onogo narhabala bigusho binene by’abantu balamire hale omu mizirhu enarhogamo nvula nene balole efilme y’amafoto ederhere: “Olambagirire Ebiro Bikulu by’Abahamirizi ba Yehova.” Yi rhugala kuhika kw’abola bene-berhu na bali-berhu, nyono n’abene-berhu baguma rhwaliri rhwabalama omu bote elehere yanarhugeza omu lwinji lwa mw’eyola mizirhu. Rhwaliri rhwaheka egrupe (Generatrice), ebigaro (amagurde) malimo amazuti, amatara m’epetrole, n’ebikoleso byakarhurhabere kuyerekana amola mafoto. Amango rhwaliri rhwahika emunda rhwajaga, rhwalikwanene kuheka ebyola bikoleso byoshi ahantu rhwakayerekene amola mafoto. Echintu nyibukire bwenene kulusha ebindi byoshi rhwaliri rhwabona m’olola lugenzi, chili, okuntu abantu balamire omu maeneo mahale baliri basiima bwenene eprograme zili nk’ezola. Nali nsiimire bwenene kurhabala abandi bantu bamenye Yehova n’echigabi ch’oku gulu ch’olubaga lwage. Okubona okuntu abantu bali bagwarha obwira bukomeere haguma na Yehova, kwalinderhere obusiime bulala nakolere kw’akola kasi kakomere.

NAMALUKA OLUKOBA LWANYAKASHARHU

Nyono na Ethel rhwashabanaga omu Mwezi gwa 9, 1971

Chiro akaba ok’okukolera Yehova nandi mulamba kwakarhumire akasi kanyorohera, nalilonzeze nshabe. Naho narhondera kusalira oku bilolere echola yimbona omukazi wakagalire kulembera n’okugenderera kukola haguma nani ey’anagwerhe obusiime omu kasi k’amango moshi omu mizirhu enarhogamo nvula nene. Hagerere mwaka muguma ntya, narhondera kushambaza Ethel, painiya ominuzize waliri tayari kukola binene omu kasi ka Yehova chiro akaba oku birhalimuyorohere. Kurhenga omu bwana bwage, Ethel agendaga aderha oku anasiima entumwa Paulo kandi alilonzeze kuchihaana nk’oku akanagala omu kasi ka Yehova. Rhwashabana omu Mwezi gwa 9, 1971 rhwanava rhwarhondera akasi k’okulambagirira ebibaga.

Ethel akuliraga omu mulala gurhalichigalire, nechola chalimurhabere apange bwinja ebirhwakakeneere omukasi k’okulambagirira ebibaga by’omumizirhu enarhoga mu nvula nene. Omufano, amango rhwaliri rhwachirheganya kuja kulambagirira ebibaga bya mw’eyola mizirhu, rhurhaliri rhwashana bintu binene. Rhwaliri rhwameshera emishangi yerhu oku lwinji n’okuyogerako. Kandi rhwaliri rhwalya buli choshi choshi bakarhuhere mpu rhulye, ebibulubulu biyirikwa iguana, n’efi ziyirikwa piranha, changwa choshi bakabere bahiigaga omu lubala changwa echi bafarhire omu lwinji. N’amango nta sahani zaliriho, rhwaliri rhwalira oku makoma. Akaba nta kanya changwa mpaho z’okulisa, rhwaliri rhwalya n’efune. Nyono na Ethel rhwaliri rhwabona oku ok’ola kuchihana ntyo rhwembi omu kasi ka Yehova byarhumire rhwaba haguma nka lukoba lwa migozi esharhu elukirwe haguma. (Muh. 4:12) Rhurhakagurana ebyola rhwagereremo n’echindi chintu haba n’akatyu!

Lusiku luguma lwaliri rhwagaluka kurhenga lambagirira bene-berhu mw’eyola mizirhu, m’amango nagerega mu byoshi nababwiraga okumurhundero gw’engani yani. Amango ebote yaliri yahika ahali akashalala, yaliri yaba nk’eyamazika yanashuba kuyubuluka aho han’aho. Echisimisize, rhwaliyambere amasovetaje n’ebote erhaliri yarhushala. Aliko ebote yerhu yaliri yayunjula amenji. Rhwava rhwashesha omu lwinji ebilyo byerhu byaliri omu mabakuli yirhubona ebi rhwayuhisa amenji maliyunjwire ebote.

Bulala rhurhalichigwerhe ebyokulya, rhwarhondera kuloba okurhunali rhwagenderera n’olugenzi. Aliko ntacho rhwaliyirhire. Naho rhwasalira Yehova rhwamuhema arhuhe akalyo kerhu k’olola lusiku. Hanaho oku rhwanamala kusalira, muguma mu bene-berhu alika oluloba lwage ayirha efi nzibu-zibu yakarhuyugwisye m’obola budufu nk’oku rhwaliri rhweshi barhano.

NASHABA, NABURHA ABANA, NANABA MWIMANGIZI W’OMUZUNGULUKO

Enyuma wa myaka erhano omu kasi k’omuzunguluko, Nyono na Ethel rhwagwarha emigisho rhurhalilangalire, k’okuderha, rhwalikala kuba bazere. Ogola mwazi gwalinsimisize, chiro akaba oku ntalimenyere gurhe akalamo kakagenderere. Aliko nyono na Ethel rhwalichiherhe enyorha y’okugenderera omu kasi k’amango moshi akaba byakagalikena. Omu mwaka gwa 1976, mugala werhu Ethniël av’aburhwa. Omwana werhu wakabiri oyirikirwe Giovanni, naye aburhwaga enyuma wa myaka ebiri ne nusu.

Rulirhwalola oku bali babatiza abantu omu Lwinji lwe Tapanahoni hofi n’omu Godo Holo omu Emashoshokero me Suriname omu mwaka gwa 1983

Bulala omu Suriname haliri obulagirire agola mango, ebiro by’omurhabi byayemera oku nakagenderera kukola nka mwimangizi w’omuzunguluko chiro akaba oku rhwaliri rhwalemba abana berhu. Amango abana berhu balichili badorho, bambwira oku nyinje nazungulukira bibaga bigeke. N’echola, chalirhumire nalambagirira ebibaga omu maboso malebe omu mwezi naho nanageza agandi maboso mayorhere omu chibaga omu naliri nakolera nka painia. Ethel n’abarhabana berhu baliri bamperekeza amango naliri nalambagirira echibaga chili hofi n’aharhulamire. Aliko, amango naliri naja kulambagirira ebibaga bya hale changwa oku mbuganano zerhu zikulu omu mizirhu enarhogamo envula nene naliri nagenda nyenyine.

Omu kasi k’omuzunguluko, kanene naliri nabalama ne bote yingala kulambagirira ebibaga byaliri hale

Naliri nachirheganya bwinja bwinja yingala kukola engabane zani zoshi. Naliri najira okwani koshi yirhujira efunzo ly’omu mulala buli boso. Amango naliri nalambagirira ebibaga by’omu mizirhu, Ethel aliri aongoza efunzo ly’omumulala haguma n’abana berhu ahamwerhu. Amango baliri byashokana, rhwaliri rhwakola ebintu haguma omu mulala. Buli mango, nyono na Ethel rhwaliri rhwaja kuchisimisa haguma nabarhabana berhu naho rhwaliri rhwasharha haguma n’okuja kulambagirira ahantu hasimisize hali hofi n’aharhulamire. Buli mango naliri nalyama enyuma bwenene ebudufu, eyindi narheganya engabane zani z’echiteokrasi. Kandi bulala Ethel aliri mukazi mwinja oderherwe omu Mezali 31:15, aliri azuka miseke yirhugala kusomera haguma olwandiko l’olusiku, n’okusangira rhweshi haguma echahi ch’esezi embere abana baje oku masomo. Ngwerhe eshukrani nene okugwarha omukazi waliri wachihaana ntyo waliri antabala buli mango nyeneze engabane zani Yehova ampere!

Rhwabo nka bazere, rhwaliri rhwakola bwenene omu kurhabala abana berhu bazigire Yehova n’akasi k’okuhubiri k’Echikristu. Rhwalilonzeze abana berhu bachishoge bonyine akasi k’amango moshi kabakolage omu kalamo kabo koshi, eyarhali mpu rhwabo rhwerhwakachishogere ahali habo, aliko bonyine bachishoge. Buli mango rhwaliri rhwababwira nka gurhe akasi k’amango moshi kakabarhabala bagwarhe omwishingo. Rhwanaliri rhwababwira ebibazo rhwahurene, aliko rhwanaliri rhwababwira okuntu Yehova aliri arhurhabala n’emigisho rhwabwene rhwabo nka mulala. Rhwaliri rhwachizera akaba abana berhu bali bageza ebisanzi n’abantu bazigiire Yehova banali bamuheba embere omu kalamo kabo.

Yehova aliri arhuhereza byoshi rhukenere amango rhwaliri rhwashishikala omulala gwerhu. Kweri, buli mango naliri najira oku ngalire yinshishikala omulala gwani. Emyaka nagezeze eyindi painiya ominuzize omu mizirhu enarhogamo nvula nene, yanyigirize gurhe nakarheganya bwinja embere y’echihe n’okubika efuranga z’okugula ebintu rhwakakenere. Chiro akaba oku rhwaliri rhwajira okwerhu koshi rhugalire, mango maguma rhurhaliri rhwapata ebintu byoshi rhukeneere. Na mw’agola mango aliko nalinchizerere oku Yehova arhurhabala. Omufano, oku buzinda bw’emyaka ya 1 980 n’oku murhondero gw’emyaka ya 1 990, akavulindi karhondera omu Suriname. Mw’eyola myaka, byalikomeere okubona bintu bilebe rhwalikeneere chiro n’ebitu by’engenzi rhwalikeneere, aliko chiro akaba ntyo, Yehova aliri arhuha ebi rhukeneere.​—Mt. 6:32.

NAMAWAZA OKU KALAMO KANI

Kurhenga ekulembe waja ekulyo: Nyono na mukani, Ethel

Mugala werhu mukulu, Ethniël, haguma na mukage, Natalie

Mugala werhu wakabiri Giovanni haguma na mukage, Christal

Omu kalamo kerhu koshi, Yehova aliri agenderera kurhushishikala buli mango, kandi aliri arhurhabala rhugwarhe busiime bunene rhunayunve rhurhulerere. Abana berhu barhulerhere busiime bunene, kandi rhugwerhe eshukrani nene y’okulemba abana berhu bwinja yibakolera Yehova. Byalirhusimisize okubona oku nabo bachishogere akasi k’amango moshi omu kalamo kabo. Ethniël na Giovanni bombi basomere amasomo m’echiteokrasi, zene bali bakola oku biro by’omurhabi omu Suriname haguma na bakabo.

Zene nyono na Ethel rhukala rhushajire bwenene, aliko rhuchili omu kasi ka Yehova k’amango moshi nka bapainiya baminuzize. Kweri, rhuchigwerhe binene by’okukola, b’obola ntaza kubona akasanzi k’okuyiga kuyoga (kuvuma)! Aliko ntanali nachiganya. Eyi nshuba kuwaza oku kalamo kani, okuderha okuli, okuchishoga kukola akasi k’amango moshi omu kalamo kawe ochili musole kabe kasi wakola akalamo kawe koshi, eli nguma omu nsimikiro zinja loshi narholere.

b Olole engani y’akalamo ya Willem van Seijl, Mambo Halisi Yamezidi Mataraja Yangu (Ebinachibwenere Byarhalukire Ebinaliri Nawaza) eli omu Amuka! ya Siku 8 Mwezi gwe 10, 1999.