Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 48

Olange Obwenge Bwawe Amango Obwimana Bwawe Buli Bwageregezwa

Olange Obwenge Bwawe Amango Obwimana Bwawe Buli Bwageregezwa

“Olange obwenge bwawe omu bintu byoshi.”​—2 TI. 4:5.

OLWIMPO 123 Tutii Mupango wa Kiteokrasi

OKU BUGEKE a

1. Okulanga obwenge bwerhu, k’okuderha gurhe? (2 Timoteo 4:5)

 AMANGO echintu chirhugayisize chamarhengerera, obwimana bwerhu ku Yehova n’oku lubaga lwage byakageregezwa. Nka gurhe rhwakahima ebibazo bili nk’ebyola? Birhuhemere rhugenderere kulanga obwenge bwerhu, kuba masu, n’okuyorha “rhuserere omu bwemere.” (Osome 2 Timoteo 4:5.) Rhunalanga obwenge bwerhu omu kubera rhurhulerere, rhuli rhwawaza bwinja, n’okuchihangana kubona ebintu nk’oku Yehova naye ali abibona. Amango rhwamajira ntyo, rhurhaleka okuntu rhulirhwachiyunva kwarhuma rhurhachiwaza bwinja.

2. Bichi rhwaganirako mu gunola mwazi?

2 Omu mwazi gugerere, rhwashambere ku bibazo bisharhu rhwakahurana nabyo birhengere embuga w’echibaga. Mu gunola mwazi, rhwaganira ku bibazo bisharhu byakarhengerera omu chibaga byakageregeza obwimana bwerhu ku Yehova. Byebila: 1) amango rhuli rhwawaza oku mwene-werhu changwa mwali-werhu arhukolere echintu chibi, 2) amango rhwamahaabwa obuhane, na 3) amango rhuli rhwachihangana kukoomera ebintu olubaga lwa Yehova lwahindamwire. Nka gurhe rhwakagenderera kulanga obwenge bwerhu n’okubera bemana ku Yehova n’olubaga lwage amango rhwamahurana ebibazo bili nk’ebyola?

AMANGO RHWAMAWAZA OKU MWENE-WERHU CHANGWA MWALI-WERHU ARHUKOLERE ECHINTU CHIBI

3. Nka gurhe rhwakajira amango rhwamawaza oku mwene-werhu changwa mwali-werhu arhugayisize?

3 Ka wachigerere kuchiyunva oku, owenyu Mukristu akukolere kubi nkabaga ogwerhe engabane omu chibaga, nk’omushamuka? Byakashobokana oku mwene-wenyu arhaligwerhe omuhigo g’okukugayisa. (Ro. 3:23; Yak. 3:2) Chiro akaba ntyo, nkabaga ebijiro byage byakugayisize. Nkabaga n’okuwaza kw’echola chibazo kwalirhumire orhaj’ero. Na nkabaga chiro, walichibazize ntya, ‘Akaba mwene-werhu akanjirira ntya, olula lunali kweri lubaga lwa Mungu?’ Intyo kweri ku Shetani akasiima rhuwazage. (2 Ko. 2:11) Nka rhwamawaza ntyo, rhwakaleka kukolera Yehova n’okurhenga omu lubaga lwage. Bobola amango rhwamawaza oku mwene-werhu changwa mwali-werhu arhukolere kubi changwa arhugayisize, nka gurhe rhwakalanga obwenge bwerhu n’okuleka kuwaza nk’oku Shetani akalonza rhuwaze?

4. Nka gurhe Yusufu alilangire obwenge bwage amango akolerwa kubi, na bichi omufano gwage gwakarhuyigiriza? (Mwanzo 50:19-21)

4 Omenye wabika omujinya. Amango Yusufu aliri omu myaka y’olubiriko, bakulu bage bamukolera kubi. Baliri bamushomba n’a chiro baguma mubo balilonzeze kumuyirha. (Mwa. 37:4, 18-22) Buzinda, bamuguza abe muja. Echola charhuma Yusufu ageza myaka 13 ntya omu bibazo bikomere. Yusufu akachibazize akaba kweri Yehova anamuzigiire. Kandi, nkabaga alichibazize akaba Yehova amujahikire omu mango akenere oburhabale bwage. Aliko Yusufu arhabikaga mujinya. S’ahubwe, agenderera kulanga obwenge bwage, omu kubera arhulerere. Amango apata orozo l’okuba haguma na bene-babo, arhachiholeraga, s’ahubwe abayereka obuzigire n’okubababalira. (Mwa. 45:4, 5) Yusufu alijirire ntyo bulala aligalire kugenderera kuwaza bwinja. Arhachisezaga oku bibazo byage s’aliko agenderera kuwaza oku bintu Yehova alonzeze. (Osome Mwanzo 50:19-21.) Bichi ebyola birhuyigirize? Amango wamakolerwa kubi, omenye wabikira Yehova omujinya changwa kuchibaza akaba akujahikire. S’ahubwe, okengeere oku kuntu ali akurhabala kulembera echibazo chawe. Oku bwindi, amango abandi bamakukolera kubi, ochihangane kubabalira obuzamba bwabo omu kubayereka obuzigire.​—1 Pe. 4:8.

5. Nka gurhe Miqueas alangaga obwenge bwage amango aliri awaza oku akolerwe kubi?

5 Waza oku mufano muguma gwa zene gwa mushamuka muguma w’omu Amérique du Sud oyirikirwe Miqueas. bAyibukire amango aliri awaza oku akolerwe kubi na bene-berhu baguma bagwerhe engabane omu lubaga lwa Yehova. Aderhere ntya: “Intasaga yunva chiro omulago guli nk’ogunaliri nayunva amola mango. Naliri najanjambala, ntaliri naj’ero ebudufu, na naliri nalaka bulala naliri nachiyunva oku ntakachigala kujira chintu.” Aliko, Miqueas alanga obwenge bwage n’okuchihangana bwenene omu kulanga okuntu aliri achiyunva. Aliri asalira buli lusiku n’okuhema Yehova eroho lyage lichesibwa limuhe n’emisi y’okulembera. Kandi ayinja alonza emyazi omu bitabu byerhu yakamurhabala. Bichi ebyola birhuyigirize? Nka wamawaza oku mwene-werhu changwa mwali-werhu akukolere kubi, ogenderere kurhulera onachihangane kukabulira hale amawazo mabi wakaba ogwerhe. Nkabaga orhakamenya bichi byarhumaga omuntu aderha changwa kujira nk’oku ajirire. Bobola, oheme Yehova omu sala akurhabale obone ebintu nk’okuntu owindi muntu naye akabibona. Okujira ntyo kwakurhabala obone oku mwene-wenyu changwa mwali-wenyu arhaligwerhe omuhigo g’okukujirira echintu chibi n’okumubabalira. (Mez. 19:11) Oyibuke oku Yehova amenyere ehali oli mo n’oku akuha emisi okenere y’olembera.​—2 Ny. 16:9; Muh. 5:8.

AMANGO YEHOVA AMARHUHA OBUHANE

6. Bulagurhe kuli kw’akamaro rhumenye oku Yehova anarhuhana bulala arhuzigiire? (Waebraniya 12:5, 6, 11)

6 Amango Yehova amarhuha obuhane, echola chakarhuma rhwachiyunva kubi. Aliko amango rhwamawaza konyine oku kuntu rhuli rhwachiyunva, rhwakahwanza kuwaza oku barhubonerere n’oku rhurhakwanene kuhaabwa obola buhane changwa ok’obola buhane bukomere bwenene. Echola charhuma rhurhayunva echintu ch’akamaro bwenene, k’okuderha oku Yehova anarhuha obuhane bulala arhuzigiire. (Osome Waebrania 12:5, 6, 11.) N’amango rhwamaseza obwenge bwerhu oku kuntu rhuli rhwachiyunva mpu bulala barhuhere obuhane, rhwaha Shetani orozo l’okurhurhera. Alonzeze rhukabulire obuhane, n’echibi bwenene, rhuleke kukolera Yehova n’okurhenga omu lubaga lwage. Akaba wahabirwe obuhane, bichi byakakurhabala olange obwenge bwawe?

Bulala Petro aliri mwirhohye, anayemera ehano nʼobuhane, Yehova amukolesa bwenene (Olole echifungo cha 7)

7. a) Nk’oku efoto eyerekene, nka gurhe Yehova alikoleseze Petro amango amala kuyemera obuhane? b) Bichi wayigire kugerera omufano gwa Petro?

7 Oyemere obuhane onahindamule ebintu okwanene kuhindamula. Mango manene Yesu alihanwire Petro embere y’ezabo ntumwa. (Mk. 8:33; Lu. 22:31-34) Bishobokene kweri oku echola chalirhumire Petro ayunva akozezwe eshonyi! Aliko Petro agenderera kubera mwimana ku Yesu. Ayemera obuhane, analeka amagosa mage mamuyigirize chintu chilebe. Bobola, Yehova agisha obwimana bwa Petro omu kumuha engabane z’akamaro omu chibaga. (Yoh. 21:15-17; Mdo. 10:24-33; 1 Pe. 1:1) Bichi rhwakayiga kugerera omufano gwa Petro? Rhunagwarha enyungu rhwabo n’abandi amango rhurhasezeze obwenge oku kuntu obuhane bwarhugayisize. Bobola, rhuyemere obuhane rhunahindamule ebi rhukwanene kuhindamula. Amango rhwajira ntyo, rhwanaba ba kamaro bwenene emwa Yehova, na ku bene-berhu na bali-berhu.

8-9. Amango Bernardo ahaabwaga obuhane, gurhe alirhangire chiyunva burhanzi, aliko bichi byamurhabalaga ahindamule amawazo mage?

8 Waza oku byahikiraga mwene-werhu Bernardo, w’omu Mozambique. Alihezeze engabane yage y’okuba mushamuka. Nka gurhe Bernardo alichiyunvirhe burhanzi? Aderhere ntya: “Naligayire bulala ntalisimire obuhane nahaabwaga.” Aliri awaza bwenene okuntu abandi omu chibaga bakamubwene. Ayongerere ntya: “Byalimpemere myezi milebe yi ngwarha amawazo menja oku bilolere obuhane kandi nshube ndangalire Yehova n’olubaga lwage.” Bichi byarhabalaga Bernardo ahindamule amawazo mage?

9 Bernardo ahindamula amawazo mage. Aderhere ntya: “Amango naliri mushamuka, naliri nakolesa Waebrania 12:7 omu kurhabala abandi bagwarhe amawazo menja oku bilolere obuhane burhengere emwa Yehova. Lero, naja nachibaza: ‘Inde okwanene kukolesa olula lwandiko?’ Abakozi boshi ba Yehova, kumpebamo nani.” Naho Bernardo ahindamula eby’alikwanene kuhindamula, ashuba hwanza kulangalira Yehova n’olubaga lwage. Ayinja asoma Ebiblia mango manene n’okukengeera bwenene oku by’asomere. Chiro akaba oku aliri alaga oku kuntu bene-babo na bali babo bakamubwene, agenderera kukola akasi k’okuhubiri haguma nabo, n’okuja oku mbuganano z’echibaga. Hagerere akasanzi, Bernardo ashuba shimikwa mushamuka w’echibaga. Akaba kuguma na Bernardo wahabirwe obuhane ochihangane omenye waseza obwenge bwawe oku kuntu byakugayisize, oyemere ehano onahindamule ebintu okwanene kuhindamula. c (Mez. 8:33; 22:4) Amango wamajira ntyo, wakachizera oku Yehova agisha obwimana bwawe bulala wachishwekeere kuye n’oku lubaga lwage.

AMANGO RHULI RHWACHIHANGANA KUKOOMERA EBY’OLUBAGA LWAHINDAMWIRE

10. Chintu chihe chiguma chahindamukaga omu lubaga chageregezaga obwimana bwa balume baguma b’omu Izraeli?

10 Ebintu olubaga lwa Yehova lwahindamwire byakageregeza obwimana bwerhu. Nka rhurhachilangire, rhwakarhuma chiro byarhukula ku Yehova. Waza oku byahindamukaga amango m’Esheriya ya Musa, byakahumire ku Baizraeli baguma. Embere Yehova ahaane Esheriya, amarhwe m’emilala baliri bakola akasi abadahwa bakakolere. Baliri bayumbaka amazabahu n’okurhuulirako kw’enterekero emwa Yehova eju y’abantu b’omulala gwabo. (Mwa. 8:20, 21; 12:7; 26:25; 35:1, 6, 7; Yob. 1:5) Aliko, amango Yehova ahindamula ebintu omu lubaga, nk’erhwe ly’omulala orhali omu chizazi cha Haruni amahwanza kukola akasi k’omudahwa, byakahemere ayirhwe. d (Law. 17:3-6, 8, 9) K’echola chintu chahindamukaga chaliri omu mpanvu zarhumaga Kora, Datani, Abiramu n’abakulu 250 bayerekana obugamba oku burhwali Musa na Haruni balihaabirwe? (Hes. 16:1-3) Rhurhakayemeza echola. Aliko chiro yakaba mpanvu ehe, Kora na bera bage barhaligenderere kubera bemana ku Yehova. Nk’olubaga lwa Yehova lwamahindamula chintu chiguma chigeregeze obwemere bwawe, gurhe wakajira?

Amango bene-Kohati bahaabwa eyindi ngabane baliri tayari kukola nka bayimpaji, balanzi b’emilyango, changwa kukola omu madepo (Olole echifungo che 11)

11. Bichi omufano gwa baguma mu Bene-Kohati b’omu buko bwa Lawi gwakarhuyigiriza?

11 Oshigikire loshi buli chintu olubaga luli lwahindamula. Amango Abaizraeli baliri babalama omu rungu, Bene-Kohati balihabirwe engabane y’akamaro bwenene. Buli mango Abaizraeli baliri bashanda enkambi, bene-Kohati baguma baliri baheka esanduku ly’amalaganyo embere z’abantu boshi. (Hes. 3:29, 31; 10:33; Yos. 3:2-4) Olola lwaliri lukengo lunene! Aliko ebintu byahindamuka amango Abaizraeli bafumbamira omu Chihugo Chilaganano. Eyola Sanduku erhali chikwanene kuhekwa buli mango. Bobola amango Sulemani aliri arhambula, baguma omu bene-Kohati baliri bayimpaji, balanzi b’emilyango, changwa balanzi b’amadepo. (1 Ny. 6:31-33; 26:1, 24) Ntacho chiyerekene oku Bene-Kohati baliri balunduma changwa balihemere echindi cheo ch’enyanya, bulala bowe babaligwerhe eyola ngabane y’akamaro bwenene. Bichi ebyola birhuyigirize? Oshigikire n’omurhima goshi eby’olubaga lwa Yehova lwahindamwire kuhebamo n’ebihumire oku ngabane yawe wakaba ogwerhe. Ogwarhe omwishingo omu ngabane yoshi yoshi wakaba ogwerhe. Oyibuke oku arhali ngabane yawe y’ekujirire obe muntu w’akamaro emwa Yehova. Yehova asimisizwe n’obukenge bwawe kulusha engabane yoshi yoshi wakaba ogwerhe.​—1 Sa. 15:22.

12. Nka gurhe Zaina alichiyunvirhe amango ahaabwa eyindi ngabane y’okurhachikola oku Beteli?

12 Rhuganire oku mufano gwa mwali-werhu muguma oyirikirwe Zaina, ey’engabane yage y’olukengo alisimire bwenene yahindamukaga. Ahaabwa engabane y’okukola omu shwa ly’amahubiri enyuma y’okukola oku Beteli myaka erhalukire 23. Aderhere ntya: “Amango engabane yani ehindamuka, nalichiyunvirhe kubi bwenene. Nahwanza nachiyunva nka ndi wabusha nanayinja nachibaza ntya, ‘Chintu chibi chihe najirire?’” Ech’okugayisa, bene-berhu na bali-berhu baguma b’omu chibaga bayongera oku malumwa mage omu kuyinja bamubwira ntya: “Nka waliri muntu mwinja, olubaga lwa Yehova lurhakakukulire omu Beteli.” Mango maguma, Zaina aliyunvirhe avunikire omurhima bwenene anayinja alaka buli budufu. Aliko aderhere ntya: “Intayinjaga nagwarha engangane chiro haba n’akatyu oku bilolere olubaga lwa Yehova changwa oku buzigire bwage.” Bichi byarhabalaga Zaina agenderere kulanga obwenge bwage?

13. Bichi Zaina alijirire y’agala kuhima amawazo mage m’okuvunika omurhima?

13 Bichi byarhabalaga Zaina ahime amawazo m’okuvunika omurhima aligwerhe? Asoma emyazi omu bitabu byerhu eganirire oku bilolere echibazo chage aliri ahurana nacho. Omwazi “Unaweza Kukabiliana na Kivunja-Moyo! (Okuntu Wakalwisa Ehali y’Okuvunika Omurhima!), guli omu Munara g’Omulanzi gwa Lusiku 1, Mwezi 2, 2001, gwalimurhabere bwenene. Ogola mwazi gufasiriye nka gurhe Marko, mwandisi muguma we Biblia, alwisaga echibazo chili nk’echola amango engabane zage zihindamuka. Zaina ayibukire ntya: “Omufano gwa Marko bw’obwaliri bufumu bw’echibazo chani ch’okuvunika omurhima.” Zaina alishubire kubera hofi na bera bage. Arhanachihenulaga oku bandi; changwa mpu ayinje achiyunvira obonjo. Arhegera oku eroho lichesibwa lya Yehova lili lyayerekeza esimikiro olubaga lwage luli lwarhola na bene-berhu bayimangiire. Aliko kandi arhegera oku olubaga lwa Mungu lukwanene kujira buli choshi y’akasi ka Yehova kagenderera kukolwa.

14. Vlado aliri achihangana bwenene y’akoomera echintu chihe olubaga lwahindamwire, na bichi byamurhabalaga?

14 Vlado, mushamuka muguma w’echibaga wa myaka 73 w’omu chihugo che Slovénie, alihurene echibazo amango echibaga chage chihebwa haguma n’echindi, n’Echumbi ly’Obwami baliri bajirira mw’embuganano lyafungwa. Aderhere ntya: “Ntaliyunvirhe bulagurhe elila Chumbi likwirire ntya lyakafungwa. Naliyunvirhe ngayire bwenene bulala harhaliza gera siku zinene rhumalire kukwiziza elyola Chumbi. Indi sharpantiye, na nabaga nakolere oku bintu bihyahya bahebaga mw’elyola Chumbi. Okola kurhuheba haguma kwalihemere rhuhindamule bintu binene rhwabo nka bahubiri bakala bashaja birhaliyorohere kujira.” Bichi byarhabalaga Vlado akenge obola bwerekezi? Afasiriye ntya: “Okuchikoomeza eby’olubaga lwa Yehova lwahindamwire, buli mango kunalerha emigisho. Ebyola bili byarhurheganya oku bindi bintu nji byahindamuka bwenene omu mango mayinjire.” K’oli wahurana echibazo bulala echibaga chawe chaheberwe haguma n’echindi, changwa engabane yawe yahindamukire? Ochizere oku Yehova amenyere okuntu oli wachiyunva. Amango oli washigikira ebyola byahindamukire n’okuyorha oli mwimana ku Yehova n’oku lubaga lwage ali akolesa, kweri, wagwarha emigisho.​—Zb. 18:25.

OLANGE OBWENGE BWAWE OMU BINTU BYOSHI

15. Nka gurhe rhwakagenderera kurhulera amango rhwamahurana ebibazo birhengerere omu chibaga?

15 Oku rhunali rhwayegera oku buzinda bw’elila gulu libi, rhumenye oku ebibazo byakarhengerera omu chibaga. Ebyola bibazo byakageregeza obwimana bwerhu ku Yehova. Bobola, rhukwanene kulanga obwenge bwerhu. Akaba owazize ok’owenyu Mukristu akukolere kubi, omenye wabika omujinya. Akaba wahaabirwe obuhane, omenye waseza obwenge bwawe oku kuntu oli wachiyunva. Oyemere ehano onahindamule ebintu okwanene kuhindamula. N’amango olubaga lwa Yehova lwamahindamula ebintu bikuhumireko woyo wenyine, obishigikire n’omurhima goshi onakenge obola bwerekezi.

16. Nka gurhe wakagenderera kunihira Yehova n’olubaga lwage?

16 Wakagenderera kulangalira Yehova n’olubaga lwage amango obwimana bwawe bwamageregezwa. Aliko y’ojira ntyo, okwanene kulanga obwenge bwawe k’okuderha, oyorhe orhulerere, oyinje wawaza bwinja, onabone ebintu nk’oku Yehova naye ali abibona. Ohigirire okuyiga oku bilolere abantu baganirirwe omu Biblia balihimire ebibazo bili nk’ebyawe onakengeere bwenene oku mifano yabo. Osalire Yehova akurhabale. Orhanachihenulaga haba n’akatyu oku chibaga. Naho, chiro byaja byaba gurhe, Shetani arhagala kukucha ku Yehova n’olubaga lwage.—Yak. 4:7.

OLWIMPO 126 Ukuwe Macho, Usimame Imara, Ukuwe na Nguvu

a Mango maguma byakarhukomerera okubera bemana emwa Yehova n’olubaga lwage ahanene amango chintu chilebe chirhugayisize charhengerera omu chibaga. Gunola mwazi gwaganira ku bisharhu mw’ebyola bibazo na bichi rhwakajira yirhugenderera kubera bemana emwa Yehova n’olubaga lwage.

b Mazino maguma mahindamwirwe.

c Wakabona ezindi mpanulo zakakurhabala omu mwazi “Umewahi Kuwa na Mapendeleo ya Utumishi? Je, Unaweza Kutumikia Tena? (Waligwerhe Engabane omu Chibaga Si”? Kawashuba Kuikola Si?),omu Munara g’Omulanzi gwa Siku 15, Mwezi 8, 2009, bukurasa 30.

d Esheriya yalihemere amarhwe m’emilala makalonzeze kubaga echirhungano yi balya enyama, bachiheke ahantu hachesibwa. Amarhwe m’emilala balilamire hale n’ahantu hachesibwa, barhalihemerwe kujira ntyo.​—Kum. 12:21.