Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

Walimenyere Si?

Walimenyere Si?

Ka Mordekayi aliri muntu nya-muntu si?

MUYAHUDI muguma waliyirikirwe Moderkayi alijirire echintu ch’akamaro omu ngani ze Biblia zili omu chitabu cha Esta. Aliri Muyahudi waliri buhungiro walilamire omu nju y’omwami we Perse. Ebyola byabaga enyuma hitu y’omwaka gwa 500 M.K.Y, “omu siku [z’Omwami] Ahasuero.” (Zene bantu banene bayemerere ok’oyola mwami yewaliyirikirwe Xerxes wa Burhanzi.) Mordekayi alifunwire enjama bantu baguma bajiraga y’okulonza kuyirha mwami. Y’amuyereka eshukrani yage, mwami ajira omupango yi Mordekayi ahaabwa olukengo embere z’abantu. Buzinda, enyuma y’olufu lwa Hamani, mwanzi wa Mordekayi n’abandi Bayahudi, mwami ashimika Mordekayi abe ministre mukulu (premier ministre). Echola cheo charhabala Mordekayi ahebeho erhegeko lyarhumaga Abayahudi boshi barhayirhwa omu Burhegesi boshi bwe Perse.​—Est. 1:1; 2:5, 21-23; 8:1, 2; 9:16.

Babalazi baguma b’engani baliri baderha oku echitabu cha Esta chili chakuchitungira n’oku Mordekayi arhabagaho. Aliko omu mwaka gwa 1941, abavuluzi bavulula ebintu biyerekene oku emyazi Ebiblia ederhere oku bilolere Mordekayi eli y’okuli. Bichi bavululaga?

Bavulula emyandiko ye cuneiform ya Baperse egwerhe ezino ly’omulume waliyirikirwe Marduka (Omu Chihavu Mordekayi). Aliri murhwali, nkabaga aliyumangire akasi k’oku ganja efuranga za mwami omu Shushani. Amango eyola dokima evululwa, Arthur Ungnad, waliri musomi w’engani z’eyola munda ayandika oku, b’oburhanzi ezino lya Mordekayi lyabonekana omu yindi dokima, olekere Ebiblia.

Kurhenga amango Ungnad aderhaga ebyola, abasomi batafsirire ebihumbi by’eyindi myandiko ye cuneiform y’Abaperse. Mw’eyola myandiko ye cuneiform, hali eyabonekanaga oku bintu bigeke-geke bigalihire by’ebumba (tablette), byabonekanaga omu biguka by’evile ye Persepolis. Byabonekanaga ahantu bakazagi zigana kubika Obuhirhi, hofi n’ebibambazi by’evile. Ezola dokima zaliri z’amango m’oburhegesi bwa Xerxes wa Burhanzi. Zaliyandikirwe omu lulimi lw’Echielamu byanaligwerhe mazino manene mali omu chitabu cha Esta. a

Ezino lya Mordekayi (Marduka) libonekene oku myandiko ye cuneiform y’Abaperse

Bintu binene mw’ebyola by’omu Persepolis bigwerhe ezino lya Marduka, waliri mwandisi (sekretere) wa mwami, omu nju ya mwami y’omu Shushani amango m’oburhegesi bwa Xerxes wa Burhanzi. Dokima nguma mw’ezola eyerekene oku Marduka aliri muhinduzi. Eyola myazi efarhene n’emyazi Ebiblia ederhere oku bilolere Mordekayi. Aliri murhwali waliri akolera oku bwami emwa Mwami Ahasuero (Xerxes wa Burhanzi) analiri aganira ndimi ebiri ntya. Mordekayi aliri azigana kuyikala oku mulyango gw’enju ya mwami omu Shushani. (Est. 2:19, 21; 3:3) Ogola mulyango yaliri nju nzibu-zibu omw’abarhwali ba mwami baliri bakolera.

Hali emyazi esimisize eli oku madokima elolere Marduka enafarhene ne bye Ebiblia ederhere oku bilolere Mordekayi. Balilamire mu kasanzi kaguma na hantu haguma, baligwerhe cheo chiguma banaliri bakola kasi kaguma. Eyola myazi yoshi eyerekene oku ebyabavuluzi bavulwire byakafarhana n’eby’echitabu che Biblia cha Esta chiderhere oku bilolere Mordekayi.

a Omu mwaka gwa 1992, Profesere Edwin Yamauchi atangaaza mazino ekumi mali omu myandiko ye Persepolis mabonekene kandi omu chitabu cha Esta.