Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 51

“Yehova . . . Anarhuliriza Balala Bavunikire Omurhima”

“Yehova . . . Anarhuliriza Balala Bavunikire Omurhima”

“Yehova ali hofi na balala bachikire enungwe; anarhuliriza balala buvunikire omurhima.”​—ZB. 34:18, mahugulo m’eshishi.

WIMBO 30 Baba Yangu, Mungu Wangu, Rafiki Yangu

OKU BUGEKE *

1-2. Bichi rhwashambalako mu gunola mwazi?

HAKAGERA akasanzi rhwawaza nka gurhe akalamo kaba kayufuhire, n’okuntu esiku zerhu “ziyunjulirene amalibuko.” (Yob. 14:1) Che chirhumire hanagera amango rhwayunva rhuvunikire omurhima. Bakozi banene ba Yehova ba mira balichiyunvirhe ntyo. Chiro na baguma mubo bahema olufu. (1 Fa. 19:2-4; Yob. 3:1-3, 11; 7:15, 16) Aliko buli mango, Yehova, Mungu wabo baliri balangalira abahira omurhima n’okubarhuliriza. Engani zabo zayandikirwe yi zirhuheba omurhima n’okurhuyigiriza.​—Ro. 15:4.

2 Mu gunola mwazi, rhwashambala eju ya bakozi baguma ba Yehova balemberaga ebibazo byalibavunire omurhima; nka Yusufu mugala wa Yakobo, omukana Naomi n’omwazana Rutu, Omulawi wayandikaga Ezaburi ya 73, n’entumwa Petro. Nka gurhe Yehova alibahebere emesi? Na bichi emifano yabo yakarhuyigiriza? Ebishubizo by’ebila bibazo birhuhebere omurhima oku “Yehova ali hofi na balala bachikire enungwe,” n’oku “anarhuliriza balala buvunikire omurhima.”​—Zb. 34:18 mahugulo m’eshishi.

YUSUFU ALILEMBERE EBIJIRO BY’OMULYAGANE

3-4. Bichi byahikiraga Yusufu amango alichili musole?

3 Amango Yusufu aligwerhe nka myaka 17 ntya, alilorhere bilorho bibiri, ebyola bilorho byombi byarhengaga emwa Mungu. Ebyola bilorho byaliyerekene oku lusiku luguma, Yusufu akabere muntu ogwerhe lukengo lunene bwenene omu mulala gwabo. (Mwa. 37:5-10) Aliko harhalegamaga Yusufu amalire kulorha ebyola bilorho, ebintu bibi byamuhikira omu kalamo. Ahali bene-babo bamuyereke obukenge, bamuguza, aja kuba muja. Ahwanza kukola omu nju ya mukulu muguma we Misri waliyirikirwe Potifa. (Mwa. 37:21-28) Akalamo ka Yusufu kahindamuka loshi mu kasanzi kageke, aba ey’arhachili ahamwabo haguma n’eshe walimuzigire bwenene, aba ey’akal’ali muja Emisri, n’okukolera omukulu orhalimenyere Yehova.​—Mwa. 39:1.

4 Kandi ebibazo bya Yusufu byaliri hofi kuyushuka. Muka Potifa abeshera Yusufu oku ashondaga kulala naye. Potifa arhashibaga abaza gurhe ebintu byaliri, ayurukira akabula Yusufu omu prizo, n’omola, bamushweka m’obulegule. (Mwa. 39:14-20; Zb. 105:17, 18) Jaga wawaza gurhe oyola murhabana Yusufu alichiyunvirhe amango bamubeshera oku ashondaga kulala na muka-bene. Shubaga owaze nka gurhe obola bubeshi bwakashobekere ezino lya Yehova. Kweri Yusufu alikwanene avunike omurhima!

5. Gurhe Yusufu ajiraga y’arhavunika omurhima bwenene?

5 Amango Yusufu aliri muja, n’amango ahikira kushwekwa, arhakagalire kuchikula mw’ebyola bibazo. Bichi byamurhabalaga y’arhaheza obulangalire bwage? Ahali h’okuseza obwenge oku by’arhakagalire kukola, achiseza oku kasi abaga ahabirwe. Ech’akamaro bwenene, Yusufu agenderera kuseza obwenge bwage omu kusimisa Yehova. N’eju y’echola, Yehova naye agisha buli chintu Yusufu ayinjaga akola.​—Mwa. 39:21-23.

6. Nka gurhe ebilorho bya Yusufu byakamuhebere omurhima?

6 Yusufu akashubire kuhebwa omurhima omu kuwaza oku bilorho by’obulebi alorhaga omu siku zabaga zagerere. Ebyola bilorho byaliyerekene oku akashubire kubona abantu b’omulala gwage, n’oku akashubire kulama akalamo kenja. Byanayinja kuba ntyo. Amango Yusufu ayeneza nka myaka 37 ntya, ebilorho byage by’obulebi byahwanza kuyenera omu njira esomeze bwenene!​—Mwa. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.

7. Nk’oku olwandiko lwa 1 Petro 5:10 luderhere, bichi byarhurhabala rhugale kulembera ebibazo?

7 Eby’engani yage erhuyigirize. Engani ya Yusufu erhuyibwise oku rhulamire omu gulu libi, n’oku abantu barhukolera n’omulyagane. Chiro n’aberhu Bakristu bakarhugayisa. Aliko nka rhubwene Yehova nka Nkingi yerhu, changwa Malibirhiro merhu, rhurhavunika omurhima changwa mpu rhuleke kumukolera. (Zb. 62:6, 7; osome 1 Petro 5:10.) Oshube oyibuke oku Yusufu akaba ey’aligwerhe nka myaka 17 amango Yehova amuhaga ebyola bilorho. Bobola Yehova anachizera abakozi bage barhaza kuva bakula. Zene, hali misole minene eli nka Yusufu. Bagwerhe obwemere buli nk’obu Yusufu aligwerhe mu Yehova. Baguma mu bo, balibashwekwa omu prizo buzira magosa, bulala basimire tu bagenderere kukenga Mungu.​—Zb. 110:3.

BAKAZI BABIRI BALIBABERE BWENENE

8. Bichi byahikiraga Naomi na Rutu?

8 Enzara nene yarhumaga Naomi n’omulala gwage bahama omu chihugo che Yuda, n’okuja kulama omu chihugo che Mowabu. Elimeleki, eba wa Naomi afira eyola munda, amulekera bagala babiri. Hagerere akasanzi, abola barhabana bombi bashaba abakazi be Mowabu, Rutu na Orpa. Enyuma wa myaka 10 ntya, bagala ba Naomi bombi bafa, barhanalekaga chiro omwana. (Rut. 1:1-5) Jaga wawaza gurhe abola bakana basharhu boshi balibabere! Kweri Rutu na Orpa bakashubire kushabwa. Inde si wakajire alanga omugekulu Naomi? Naomi alivunikire omurhima bwenene, n’echola charhuma aderha ntya: “Murhanyirikaga Naomi. Munyirike Mara, bulala Ogala-byoshi ajirire akalamo kani kalule bwenene.” Enyuma y’okugera mw’ebyola byago byoshi, Naomi abona oku agaluke Ebetlehemu, na Rutu amukulikira.​—Rut. 1:7, 18-20.

Mungu aliyerekere Naomi na Rutu oku akarhabala abantu bage bahime ehali y’okuvunika omurhima n’omugayo bagwerhe. Akanakujirira nawe ntyo si? (Olole echifungo cha 8-13) *

9. Nk’oku olwandiko lwa Rutu 1:16, 17, 22 luderhere, nka gurhe Rutu ahebaga Naomi omurhima?

9 Obuzigire bwimana bobwahiraga Naomi omurhima. Omufano, Rutu aliyerekere Naomi obuzigire bwimana omu kuchishwekera kuye. (Osome Rutu 1:16, 17, 22.) Omu Betlehemu, Rutu ayinja akola bwenene omu kuhumbuza engano zabo bombi Naomi. Eju y’okola kuhumbuza, buli muntu akabwene oku Rutu ali mukazi mwinja onakola bwenene.​—Rutu 3:11; 4:15.

10. Nka gurhe Yehova aliyerekene obuzigire oku bakene bali nka Naomi na Rutu?

10 Yehova alihere Abaizraeli erhegeko liyerekene oku agwerhe akababaro oku bakene bali nka Naomi na Rutu. Alibwirire abantu bage oku amango bali bashalula emyaka, balikwanene kuleka emibebero (emisike) y’eshwa y’omukene apata eby’ahumbuza. (Law. 19:9, 10) Bobola Naomi na Rutu barhaliri bahemuza echibakalya. Bakapatire akalyo buzira kurorosa.

11-12. Nka gurhe Boazi alirhumire Naomi na Rutu bagwarhaga obusime omu kalamo?

11 Nyin’eshwa Rutu ayinjaga aja kuhumbuzizamo, aliri mulume ochirire waliyirikirwe Boazi. Alisimisizwe n’obwimana Rutu aligwerhe ku Naomi, n’okuntu alimuzigire bwenene. Buzinda Boazi ashaba Rutu, anashuba kugula amashwa m’omulala gwa Naomi abana ba Rutu bakashokwere. (Rut. 4:9-13) Boazi na Rutu baburha omwana waliyirikirwe Obedi, oyola yewayinjaga kuba eshekulu w’Omwami Daudi.​—Rut. 4:17.

12 Jaga wawaza omwishingo Naomi aligwerhe amango ayinjaga abagalira Obedi n’okubwira Yehova koko n’omurhima goshi! Aliko Naomi na Rutu nji bashuba kubona bintu binja binene omu mango mayinjire. Amango m’obufuke, nji basima kumenya oku Obedi aliri shokuliza wa Masiya Walaganywaga, Yesu Kristu!

13. Bichi engani ya Naomi na Rutu yakarhuyigiriza?

13 Eby’engani yabo erhuyigirize. Amango rhwamahurana n’ebibazo, rhwakayunva rhuvunikire omurhima, n’okuyunva rhuchikire enungwe zoshi. Nkabaga yi rhwabona oku ebibazo byerhu birhakahwa. Mw’akola kasanzi, rhukwanene kulangalira bwenene Darha w’embingu, n’okuyegera bene-berhu na bali-berhu. Okuderha okuli, Yehova arhazigana kumala echibazo cherhu han’ahola. Omufano, arhafulaga eba wa Naomi n’abagala bombi. Aliko arhurhabala rhulembere ebibazo, nkabaga kugerera ebijiro by’obuzigire aberhu Bakristu barhujirira.​—Mez. 17:17.

OMULAWI WALIRI HOFI KUGOMA

Omwandisi we Zaburi ya 73 aliri hofi kugoma amango ayinja abano akalamo ka kwirire ka balala barhaliri bakolera Yehova. Nerhu, ebyola byakarhuhikira (Olole echifungo che 14-16)

14. Bichi byarhumaga Mulawi muguma avunika omurhima bwenene?

14 Omwandisi we Zaburi ya 73 aliri Mulawi. Aligwerhe lukengo lunene l’okukolera ahantu h’okuharamiza Yehova. Aliko, halihikire amango avunika omurhima omu kalamo kage. Bulagurhe? Ahwanza kuyunvira abantu babi obongwa n’abagwerhe echiburi, arhali mpu eju y’obubi bwabo s’aliko bulala baliherhe akalamo kabonekene nka kakwirire. (Zb. 73:2-9, 11-14) Balibonekene nka ntacho babulire; baligwerhe obuchire, akalamo kenja, na nta bibazo. Amango oyola Mulawi abona ebyola, avunika omurhima bwenene anaderha ntya: “Kweri ntacho bimalire okubona nalekere omurhima gwani guyorhe guchere n’okukalaba efune zani omu kurhakola amaligo.” Kweri, okuwaza ntyo kwakarhumire aleka kukolera Yehova.

15. Nk’oku lwandiko lwa Zaburi 73:16-19, 22-25 luderhere, nka gurhe Omulawi wayandikaga eyila zaburi ahimaga ehali y’okuvunika omurhima?

15 Osome Zaburi 73:16-19, 22-25. Oyola Mulawi “aja ahantu hachesibwa hagalihire ha Mungu.” Mw’eyola nju ya Mungu, akagalire kuwaza bwisirire, bwinja-bwinja, n’okusalira eju y’echibazo chage bulala aliri ahagarhi k’abandi bantu baliri baharamya Yehova. Echola charhuma ahwanza kubona oku amawazo mage mabaga mabihire, n’okubona oku abaga akola ali omu njira ebihire yakamuhekere hale na Yehova. Anashuba kumenya oku abantu babi bali “oku budaka bunyerere” n’oku nji bahikira “obuzinda bubi.” Oyola Mulawi alikwanene abone ebintu nk’oku Yehova anabibona y’arhachigenderera kuvunika omurhima n’okuyunvira abantu babi obongwa. Okujira ntyo, kwalimurhabere apate omurhula anashube agwarhe obusime. Aderha ntya: “Olekere [Yehova] intakenere echindi chintu.”

16. Bichi omufano gwa Mulawi muguma gwakarhuyigiriza?

16 Eby’engani yage erhuyigirize. Rhurhayunviraga abantu babi obongwa babonekene nka bagwerhe akalamo kenja. Obusime bwabo nji bwahwa, barhakanalama esiku n’amango. (Muh. 8:12, 13) Okubayunvira obongwa kwarhuvuna omurhima n’okurhulerhera obuhanya bw’ekiroho. Akaba oli wayunvira obongwa abantu babi babonekene nka bagwerhe akalamo kenja, ojire nka kulala Omulawi ajiraga. Okenge amahano ma Mungu m’obuzigire, onachihebe haguma n’abantu bali bakola obulonza bwage. Amango wamasima bwenene Yehova kulusha ebindi bintu byoshi, wagwarha obusime b’okuli. Wanashuba kubera omu njira eyerekeze oku “kalamo k’okuli.”​—1 Ti. 6:19.

OBUZAMBA BWA PETRO BWALIMUVUNIRE OMURHIMA

Rhwakapata oburhabale changwa kurhabala abandi amango rhwamawaza okuntu Petro ajiraga amango avunika omurhima omu kugenderera kukolera Mungu (Olole echifungo che 17-19)

17. Bichi byarhumaga Petro avunika omurhima?

17 Entumwa Petro, aliri mulume ogwerhe obushiru; analiri muntu wa juba-juba, na mango maguma aliri aderha wazi amawazo mage. Echola chaliri charhuma mango maguma aderha changwa ajira bintu bilebe achiganyira buzinda. Omufano, amango Yesu abwira entumwa zage okw’akalibukire n’okufa, Petro amukalihira n’okuderha ntya: “Ebyola birhakugerera chiro n’akatyu.” (Mt. 16:21-23) Enyuma w’ahola, Yesu ahanula Petro. Amango echigusho ch’abantu chayinjaga kufarha Yesu, Petro ajira juba-juba, acha okurhwiri k’omuja w’omudahwa mukulu. (Yoh. 18:10, 11) Kandi, Yesu ahanula eyola ntumwa. Petro ashuba kuchihala oku chiro akaba ezindi ntumwa zakalekere Yesu, yewe arhakafire amulekere! (Mt. 26:33) Okola kuchinihira bwenene kwarhuma ayubaha abantu, analahira kasharhu oku arhamenyere n’Ahamwabo. Petro avunika omurhima bwenene, “aj’embuga n’okulaka bwenene.” (Mt. 26:69-75) Nkabaga aliri achibaza akaba Yesu akamubabalire.

18. Nka gurhe Yesu alirhabere Petro ahime ehali yage y’okuvunika omurhima?

18 Aliko Petro arhavaga avunika omurhima bwenene n’okuleka kukolera Yehova. Enyuma y’okugoma, ahungama, na buzinda ashuba kugenderera kukolera Yehova haguma n’ezindi ntumwa. (Yoh. 21:1-3; Mdo. 1:15, 16) Bichi byamurhabalaga ashube kuhwanza kuchiyunva bwinja? Petro ayibuka oku Yesu abaga asalirire eju yage y’obwemere bwage burhahwa; Yesu amuhanula agaluke anahire bene-babo emisi. Yehova alishubize elyola sala Yesu ajira n’omurhima gwage goshi. Buzinda Yesu yenyine arhengerera Petro, bibonekene oku y’amuheba omurhima. (Lu. 22:32; 24:33, 34; 1 Ko. 15:5) Kandi, Yesu arhengerera entumwa zage enyuma z’okurhega obudufu boshi buzira kuyirha chintu. Mw’amola mango, Yesu ahereza Petro akasanzi k’okumubwira kangana gurhe amuzigire. Yesu abaga ababalire mwira wage muzigirwa anamuha kasi kanene k’okujira.​—Yoh. 21:15-17.

19. Bichi olwandiko lwa Zaburi 103:13, 14 lurhuyigirize oku bilolere okuntu Yehova anarhubona amango rhwamajira echaha?

19 Eby’engani yage erhuyigirize. Okuntu Yesu akoleraga Petro kwaliyerekene olukogo lwage, kwanayerekana oku ayigire engeso z’Eshe oku bushinganyanya. Bobola, amango rhwamajira amagosa, rhurhakwanene kuwaza oku Yehova arhakarhubabalira. Rhukwanene rhuyibuke oku Shetani asimire rhugwarhe amawazo mali nk’amola. Ahali h’okugwarha amawazo mali nk’amola, rhukwanene kuwaza bwenene kangana gurhe Yehova arhuzigire, n’okumenya emipaka yerhu, analonzeze kurhubabalira. Nerhu rhukwanene rhumuyige amango abantu bamarhujirira ebintu birhugayisize.​—Osome Zaburi 103:13, 14.

20. Bichi nji rhwashambalako omu mwazi gukulikire?

20 Omufano gwa Yusufu, Naomi na Rutu, Omulawi, na Petro gurhuyemezeze oku “Yehova ali hofi na balala bavunikire omurhima.” (Zb. 34:18) Analeka ebibazo birhuhikire, rhunavunike omurhima mango maguma. Aliko chiro akaba ntyo, amango rhwamalembera ebibazo kugerera oburhabale bwa Yehova, obwemere bwerhu bwakomera. (1 Pe. 1:6, 7) Omu mwazi gukulikire, nji rhwashuba kubona gurhe Yehova anarhabala abakozi bage bimana bavunikire omurhima, nkabaga bulala barhali bashinganyanya changwa balibahurana ebibazo bikomere.

WIMBO 7 Yehova, Nguvu Yetu

^ mus. 5 Yusufu, Naomi na Rutu, Omulawi, n’entumwa Petro balihurene ebibazo by’okubavuna omurhima. Mu gunola mwazi, rhwabona nka gurhe Yehova abarhulirizaga n’okubaheba emisi. Rhwashuba kubona bichi emifano yabo yakarhuyigiriza, n’oku Mungu abakoleraga omu njira eyerekene akababaro.

^ mus. 56 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Naomi, Rutu na Orpa baligwerhe mugayo gunene banalivunikire omurhima eju y’okufisa abalume babo. Buzinda Rutu na Naomi baherhe obusime haguma na Boazi eju y’omwana wabo Obedi baburhire.