Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

SOMO LYE 14

Masomo mahe maba marheganyizwe eju ya bapainiya?

Masomo mahe maba marheganyizwe eju ya bapainiya?

Echihugo che Amerike

Amasomo me Gileyadi, Patterson, New York

Panama

Kurhenga mira, Abahamirizi ba Yehova bamenyikene oku bajira masomo manene m’echiteokrasi. Balala bachihanire okukola ebisanzi byoshi omu kasi k’okuhubiri Obwami, banahabwa enyigirizo ziminuzize yi bagala kukola bwinja akasi kabo.​—2 Timoteo 4:5.

Amasomo ma ba Painiya. Amango painiya w’oku kahunda amageza mwaka muguma omu kasi k’ebisanzi byoshi, banamuhamagala oku masomo ma siku ndarhu makajirika oku Chumbi ly’Obwami lili hofi n’emwabo. Omuhigo gw’amola masomo guba g’okurhabala painiya abe hofi-hofi na Yehova, akuze obushobozi bwage mu buli kuntu koshi k’okuhubiri, n’okugenderera kukola akasi kage k’obupainiya oku bwimana.

Amasomo m’abayeneza eyinjili y’obwami. Amola masomo ma myezi ebiri, majira omuhigo g’okuyigiriza bapainiya bakola bakomeere, basimire baje kukolera ahantu hakenere bwenene abahubiri. Baba nka bali baderha ntya: “Nyono hanola! Ontume!” Amango bamajira ntyo baba eyi bali bakulikira olwiganyo lwa Yesu Kristu, Muyeneza injili mukulu bwenene, wachigerere kolera hanola oku gulu. (Isaya 6:8; Yohana 7:29) Okuhamira ahandi hantu, kwakarhuma omuntu achishoga okulama akalamo kayorohere bwenene. Ebindi nk’emibereho, ehali y’ehewa n’emilire, byakaba bilekene bwenene n’ebyakomeere. Kandi, hali oku byakahema ok’omuntu ayige olwindi lulimi. Amola masomo manarhabala abasole n’abanyere bachili balamba, abalume n’abakazi bashabene, baherhe myaka 23 kugera 65, bakuze engeso zinja z’ekiroho zakabarhabala omu kasi babagabire, n’obushobozi bwakabarhabala bakolere Yehova n’olubaga lwage omu kuntu kuyenere.

Amasomo me Biblia me Gileyadi. Echinwa “Gileyadi” omu chiebraniya k’okuderha, “Chilundo ch’Obuhamirizi.” Amasomo me Gileyadi marhodereswaga omu mwaka gwa 1943. Kurhangira ogola mwaka, bamisionere barhalwise 8 000 basomere amola masomo, barhumirwe nka bamisionere kuhana obuhamirizi “kugera oku buzinda bw’egulu,” banapatire amalehe makwirire. (Matendo 13:47) Omufano, amango bamisionere bageraga omu chihugo che Peru ob’oburhanzi, nta chibaga n’echiguma chaliri mw’echola chihugo. Aliko zene hali bibaga birhalwise 1 000. Amango bamisiyonere barhonderaga okukolera omu chihugo che Japo, haliri bahamirizi hofi 10. S’aliko zene hali bahamirizi barhalwise 200 000. Amasomo me Gileyadi manamala myezi erhano, mw’ezola siku zoshi bene berhu na bali berhu bayiga omwazi gwa Mungu bwenene. Bapainiya baminuzize, bamisiyonere bali bakola akasi k’okuhubiri omu maeneo malebe, bene berhu na bali berhu bali bakola oku Beteli, n‘abangalizi b’omuzunguluko, banahamagalwa kw’amola masomo. Banahabwa enyigirizo z’okubarhabala bakwize n’okukomeza akasi k’okuhubiri omu gulu lyoshi.

  • Amasomo ma bapainiya majira muhigo guhe?

  • Bande baba barheganyizwe amasomo m’abayeneza eyinjili y’obwami?